Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » VIJESTI Hrvatska » Nada Landeka: Neka mi sudi Hrvatska, a ne hrvatsko pravosu─Ĺe

Nada Landeka: Neka mi sudi Hrvatska, a ne hrvatsko pravosu─Ĺe

nada_landekaAko jo┼í ima pravde, tada se nemam ─Źega bojati. Ako je nema, zna─Źi da se boje oni koje ho─çe moju glavu. Ja, dakle, nemam zbog ─Źega bje┼żati.
-Georges Danton-

Pro┼ílo je Vladinih 100 dana! Od┬á veli─Źanstvenog i optimisti─Źki najavljivanog plana 21 ostalo nam je samo 21 dan za pre┼żivljavanje, toliko naime Hrvati ┬ámogu ┬ásvaki mjesec izdr┼żati nakon ┼íto od pla─çe ┬áplate re┼żije, djeci ┼íkolarinu, lijekove, prijevozne tro┼íkove na posao, i uz malo sre─çe kupe┬ái ne┼íto malo hrane. Po gradovima Hrvatske ljudi pla─Źu, ne vide izlaza i nemaju nade.

Ka┼żu u recesiji smo. Prije smo bili u banani. U Hrvatskoj postoji jedan izraz za obje situacije, ali ga ne ┼żelim javno koristiti jer sam ipak dama.

Iako, nakon 12 godi┼ínje┬áosobne┬áborbe sa hrvatskim pravosu─Ĺem, i nakon ┼íto se kao predsjednica Udruge Veronika Vere neposredno i svakodnevno┬ásuo─Źavam sa problemima u pravosu─Ĺu i komuniciram┬ása ┼żrtvama pravosu─Ĺa,┬á(sa ljudima koji su na dnu)┬ásama sebe uvjeravam da mogu biti sretna┬ájer sam uspjela sa─Źuvati jo┼í uvijek fino─çu i kulturu opho─Ĺenja.

Vlada nas uvjerava da nakon ┼íto gra─Ĺani i polupropali poduzetnici plate porez da ─çe sve biti┬á puno bolje.

Mi, hrvatski narod uvjerili bismo Vladu, kad bi nas imao tko┬áu njoj slu┼íati, ┬áda nakon ┼íto i posljednjim snagama Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu─Ĺeprikupimo sredstva da se plate dugovi koje su zbog neredovitih pla─ça i nezaposlenosti nakupili gra─Ĺani i poduzetnici koji ve─ç odavno samo pre┼żivljavaju, da Vlada vi┼íe ne─çe imati od koga niti ┼íto naplatiti. Ne─çe ni oni u Vladi ┬ámo─çi sebi isplatiti pla─çu jer u Hrvatskoj malo tko radi, a oni koji┬ásu zaposleni┬ápla─çu ne dobivaju. Ili pla─çaju tu─Ĺe dugove kao jamci ili kao ┼żrtve pravosu─Ĺa.

Sve ┼íto slijedi iza ovog, mo┼że biti samo gore, nikako bolje, jer investicija nema┬á niti ─çe ih biti uskoro, a gospodarstvo je potonulo do dna, i ne samo do dna, ┬áve─ç se nalazi u ┼żivom blatu i glibu preko glave, i nema tko osigurati bolju budu─çnost.

Temelj budu─çnosti je pravosu─Ĺe! Bez reda u sudstvu, bez korektnih sudaca koji po┼ítuju zakon i postupaju po savjesti i po zakonima nema gospodarstva, nema socijalne sigurnosti, nema investicija niti ─çe biti napretka.

Vlada RH ni ova sad, ni ona prethodna nije uvela red u pravosu─Ĺe. Pod pravosu─Ĺem u ovom dijelu mo┼żemo smatrati i Sud, i Dr┼żavno odvjetni┼ítvo zajedno sa Op─çinskim dr┼żavnim odvjetni┼ítvima, i┬áPoliciju jer svi zajedno sura─Ĺuju na ÔÇťuvo─Ĺenju redaÔÇŁ. ┼Żrtve pravosu─Ĺa taj red ne vide i ne osjete.

Oni koji su bili u ratu za obranu Lijepe na┼íe ─Źak i priznaju ┼żrtvama pravosu─Ĺa da su njihove ┼żrtve gotovo jednako te┼íke, i da jo┼í uvijek, ─Źak i 20 godina nakon ┼íto imamo Hrvatsku, traju.

U Zagrebu sud donosi vlasniku stana, koji je legalno i na zakonit na─Źin kupio stan od tvrtke u kojoj je radio, presudu┬áda se iseli iz stana. Temeljem tu┼żbe zbog smetanja posjeda, jer je smetanje posjeda pravo u kojem se ne utvr─Ĺuje pravo vlasni┼ítvo ve─ç tko je bio zadnji u posjedu. U ovom slu─Źaju u posjedu je bila mrtva starica u ─Źije ime su upla─çena sredstva na ra─Źun poduze─ça, vlasnika stana, i to┬ábez osnove, navodno na ime otkupa stana koji je ve─ç prethodno bio legalno kupljen┬á i ispla─çen od strane osobe koja je uknji┼żena kao zemlji┼íno knji┼żni vlasnik. Kako nije bilo osnove za uplatu, sredstva se vra─çaju g─Ĺi koja je mjesecima mrtva. Nakon njene smrti, u vrijeme realizacije kupnje i prijenosa vlasni┼ítva na ime tu┼żenika u stanu borave izbjeglice, osobe koje su u stanu bile bez pravnog osnova.

─îovjek ÔÇô tu┼żeni, zajedno sa poduze─çem koji mu je stan prodao i zajedno sa policijom, stupa ┬áu posjed SVOG STANA, kojeg je legalno kupio, a Sud, nakon 18 godina donosi presudu da se zbog smetanja posjeda tu┼żeni sa obitelji mora iseliti iz stana. Sud u ovom slu─Źaju nije razmatrao vlasni─Źko pravo koje je nepobitno i upisano u zemlji┼íne knjige, sud je u ovom slu─Źaju razmatrao samo o smetanju posjeda ┬á(iako se o┬ásmetanju posjeda postupa hitno), pa se tako, vlasnik stana, sa valjano uknji┼żenim svojim pravom vlasni┼ítva u zemlji┼ínim knjigama, na┼íao u ulozi ovr┼íenika, nad kojim se provodi ovrha, jer je zagreba─Źki sud utvrdio smetanje posjeda,┬á i nalo┼żio uspostavu prethodnog stanja odnosno predaju u posjed stana tu┼żitelju. Prethodno stanje je u trenutku stjecanja posjeda bilo vlasni┼ítvo starice,┬á┬ákoja je do svoje smrti ┼żivjela u stanu, pa se iskreno nadam da se nitko ne─çe sjetiti da se mrtvoj starici vrati stan u posjed.

Druga situacija, vodi se postupak zbog Privremene mjere zabrane naplate potra┼żivanja po akceptnom nalogu (nekada su se tako zvala sredstva naplate potra┼żivanja), pred Trgova─Źkim sudom u Zagrebu. Sutkinja donosi rje┼íenje, na koje se stranka, u ovom slu─Źaju du┼żnik ┼żali, a Visoki trgova─Źki sud odlu─Źuje da se ┼żalba odbija. Razlog je slijede─çi; Du┼żnik je u potpunom pravu, navodi Visoki trgova─Źki sud,┬á┬ákada tra┼żi privremenu mjeru zabrane naplate potra┼żivanja jer je u postupku utvr─Ĺeno da ne postoji njegova obveza prema vjerovniku koji je pokrenuo postupak prisilne naplate, no kako u citiranom rje┼íenju na koje je ulo┼żena ┼żalba ne stoji┬á po kojem je sucu rje┼íenje done┼íeno, smatra se da niti rje┼íenje ne postoji. A kako ne postoji rje┼íenje ne postoji niti rje┼íenje na ┼żalbu.

Situacija tre─ça! Pisac ovog ─Źlanka, nakon 25 godi┼ínjeg obiteljskog rada u Njema─Źkoj svu obiteljsku u┼íte─Ĺevinu ula┼że u tvornicu i proizvodni pogon u Dugom Selu.

Iznos ve─çi od 2.000.000 DEM, i to prije punih 12 godina. Cijela obitelj ┼żrtvovala se i odrekla mnogih svakodnevnih ┼żelja samo da bi proizvodnja funkcionirala a ulo┼żeni novac se dodatno oplodio. U trenutku ulaganja ni sanjali nisu da je put pred njima Sizifov posao, a Danteov deveti krug ve─ç je odavno iza njih.

Sad bi valjda trebalo do─çi rasvjetljenje, me─Ĺutim jo┼í je tama. Op─çinski sud u Dugom Selu, prilikom uknji┼żbe prava vlasni┼ítva u korist novog kupca nekretnine uknji┼żio je i dug star deset godina, koji je negdje bio zaboravljen, i nigdje u zemlji┼ínim knjigama pribilje┼żen. Jer da je bio evidentiran, svatko bi se, naro─Źito kupac nekretnine dobro zamislio bi li u istu ulo┼żio sredstva. Me─Ĺutim, na o─Źitovanje po upitu ┬áMinistarstva pravosu─Ĺa, Vrhovnog ┬ásuda ┬áili ┼Żupanijskog ┬ásuda, sudac toga suda koji ureduje u predmetu o─Źituje se da zemlji┼íne knjige nisu bile┬á ure─Ĺene 1991 godine i da zato dug iz 1991 godine nije bio upisan u zemlji┼íne knjige.

Ve─ç i samom lai─Źkom provjerom, jednostavnim uvidom u zemlji┼íne knjige sasvim je jasno, bilo kome, pa ─Źak i onom tko nikad nije vidio zemlji┼íne knjige, da su zemlji┼íne knjige postojale jo┼í od 1971 godine, me─Ĺutim isto tako je potpuno jasno da zemlji┼íte 1991 godine nije bilo vlasni┼ítvo tvrtke koja je podigla kredit, ve─ç dru┼ítveno vlasni┼ítvo, a da je Fond za razvoj i zapo┼íljavanje, potom Hrvatska razvojna i izvozna banka ipak dala kredit poduze─çu Parkant d.o.o. i to u iznosu od 1.000.000,00 DEM,┬á┬á┬ákoji je ÔÇťkupioÔÇŁ zemlju od Exportdrva koji tako─Ĺer nije bio vlasnik, i to u vrijeme dok je na snazi┬ábio ┬áZakon o zabrani otu─Ĺenja nekretnina i zemlji┼íta u dru┼ítvenom vlasni┼ítvu.

Sve do 1996 godine, odnosno do┬á01.01.1997. godine kada je stupio Zakon o vlasni┼ítvu na snagu, nitko od njih nije imao pravo┬ázasnivati zalo┼żno pravo na toj┬á┬ánekretnini niti istu otu─Ĺiti.

Da bi prikrili┬á bezakonje, i doslovnu otima─Źinu i plja─Źku ┬ázemlji┼íta u dru┼ítvenom vlasni┼ítvu a ujedno i Dr┼żave, uz pomo─ç suda na─Źinili su Zapisnik o o─Źevidu kojim su popisali imovinu na terenu, koja nije bilo vlasni┼ítvo tvrtke koja je tu zemlju temeljem tog istog┬áZapisnika i sklopljenog Sporazuma dala pod hipoteku.

Na temelju┬á Zapisnika i Sporazuma sklopljenog pred Sudom u kojem je stranka bila nevlasnik nekretnine, deset godina kasnije Sud je upisao zalo┼żno pravo na imovinu novog vlasnika i to rje┼íenjem koje je u prilogu, koje je tako─Ĺer nezakonito, krivotvoreno,┬á i pravno nevaljalo,a ukinuto je odlukom ┼Żupanijskog suda u Velikoj Gorici, no sudac koji postupak vodi ustraje na ovr┼ínom postupku i prodaji zemlji┼íta i ne postupa po vlastitim pravomo─çnim sudskim rje┼íenjima.

Ne mari pri tome na za┼ítitu onog tko je u posjedu (sasvim suprotno gornjoj presudi), ne mari za pravo vlasni┼ítva i za┼ítitu onog tko je s povjerenjem u zemlji┼íne knjige ┬ákupio nekretnine na kojima nije bilo nikakvih zabilje┼żbi ni plombi u trenutku kupnje, ne mari za krivotvoreno rje┼íenje toga suda temeljem kojeg se vodi ovrha ┬á(Ustavni sud je donio odluku da je preuranjeno prigovoriti ┬ána zakonitost tog rje┼íenja i tra┼żiti ukidanje???) i ne mari za ─Źinjenicu da vlasnik nekretnine i ovr┼íenik NIJE DU┼ŻNIK!

A za što mare sudovi u Hrvatskoj?

Na ┼íto reagiraju Ministarstvo pravosu─Ĺa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Uskok?

Ka┼żu da njihov posao nije preispitivanje sudskih odluka, a podnescima i prigovorima na rad suda da se ometa rad suda i vr┼íi prisila na pravosudne du┼żnosnike!!!!

Nakon brojnih podnesaka, i dostavljanja dokaza, ┼Żupanijsko dr┼żavno odvjetni┼ítvo dostavilo je o─Źitovanje u kojem┬á tvrdi da stranka koja je ulo┼żila svoj novac, koja je godinama ulagala u gradnju, zapo┼íljavanje, industriju i gospodarstvo, koja je kupila nekretninu bez plombi i zabilje┼żbi, koja nije du┼żnik u postupku, i koja trpi zbog zlouporabe polo┼żaja sudaca koji su na─Źinili Sporazum o popisu nekretnina koje su bile dru┼ítveno vlasni┼ítvo a ne vlasni┼ítvo onog tko ih je zalo┼żio, pa sada dr┼żavne Banke i┬ádr┼żavni┬áFondovi ┬ánapla─çuju svoju nesposobnost, svoj nemar, tu─Ĺi dug, i kamate koje nisu naplatili zbog svoje uspavanosti ili pomaganja u kaznenom djelu onome tko NIJE NI ZA ┼áTO KRIV ÔÇô i TVRDE DA ONAJ TKO JE DAO SVOJE NOVCE VJERUJU─ć┬áDA JE ONO ┼áTO JE U ZEMLJI┼áNIM KNJIGAMA UPISANO ISTINITO ÔÇô ┬áDA NEMA NIKAKVA PRAVA.

Gotovo sam sigurna da su investitori odu┼íevljeni stanjem u pravosu─Ĺu. I da ─çe ÔÇťsigurno┬ápovjerovatiÔÇŁ obe─çanjima Vlade!

Naro─Źito kad┬á popri─Źaju sa svima onima koji su ve─ç jednom povjerovali u sli─Źna obe─çanja ┬ái vratili se u Domovinu vjeruju─çi.

Vjera je ─Źesto skupa, naj─Źe┼í─çe preskupa.

U Njema─Źkoj je u to vrijeme (1995-2000 godine) bila akcija da se ve─çina radnika na privremenom radu u inozemstvu koji to ┼żele vrate svojim ku─çama. Mnogi su se i vratili punog srca, s ljubavlju prema Domovini. U Hrvatskoj su sagradili domove, obnovili ku─çe svojih djedova i roditelja.┬á┬áUlagali su iseljeni Hrvati u nekretnine, u poslovne prostore,┬á u poduze─ça,┬á u obiteljske ku─çe i stanove.

Povjerovali su u pravdu i pravicu, u jednakost svih pred zakonom, i u to da su dobrodošli nazad. A dobrodošli su samo bili njihovi novci.

Krvare─çi u Hrvatskoj i┬ádokazuju─çi svoje pravo pred zakonom, duboko su razo─Źarani.

Mo┼żda bi sad i oti┼íli tamo nazad, preko granice, gdje su godinama zara─Ĺivali sredstva koja su ulo┼żili u nekretnine u Hrvatskoj,┬á puno ih je tako i u─Źinilo, razo─Źarano, me─Ĺutim, oni koji imaju mladi nara┼ítaj, djecu, i koji s ljubavlju razmi┼íljaju o zemlji u kojoj su ro─Ĺeni, sa strahom i velikom strepnjom sve to promatraju.

┼áto ─çe biti s na┼íom djecom, ako smo mi, jedna generacija koja cijeli ┼żivot radi i stvara, svoj ┼żivot┬á i zdravlje izgubili u dokazivanju i tra┼że─çi pravdu?

Jedna generacija izgubila je ┼żivot bore─çi se za slobodu i samostalnost ┬áHrvatske! ┬áIma li tko u┬á Ministarstvu pravosu─Ĺa, u Vladi RH, u Uredu predsjednika da sve to prepozna? Ima li igdje ikog na vlasti tko mo┼że lupiti ┼íakom o stol i poduzeti mjere da se svemu tome stane na kraj i┬áda se prestane ─Źiniti ┼íteta.

Pravda je u─Źinkovita ako je pravovremena! Pravda je pravda ako ┼ítiti po┼ítenje i po┼ítenog stjecatelja, rekla bih! Tako ka┼że i Zakon. Jo┼í samo treba nau─Źiti pojedine ┬ásuce da po┼ítuju ┬áZakon. Eh, mi bi smo tada vjerujem bili sretan narod! I sa svjetlom to─Źkom u┬á ovom mraku, i sa nadom┬ákoja┬ánas vodi┬áu budu─çnost.

Mo┼żda tada iseljeni Hrvati po─Źnu vjerovati!

Za┬á sada ┬ávi┼íe ne vjeruju u blefove, ovaj put ─Źekaju rezultate!

Gospodo ministri, sprije─Źite suce da uni┼ítavaju gospodarstvo i gra─Ĺane. Poduzmite mjere da Zakon funkcionira, a suce koji zlouporabe svoj polo┼żaj sankcionirajte. Umjesto da podme─çu nevinima, da iskrivljuju ─Źinjenice i da pau┼íalno i aljkavo provode istrage, neka po─Źnu ─Źitati onako kako pi┼íe! Vrlo je jednostovano. Da su 2003 pro─Źitali ┼íto pi┼íe odmah bi zaklju─Źili da u Zemlji┼íno knji┼żnom odjelu u Dugom Selu postoje istodobno dva z.k. ulo┼íka i dva┬áz.k. izvadka za jednu nekretninu.┬á Tako je vlasnik koji je ne─Źasno i nezakonito, da ne ka┼żem kriminalno postupao uspio podi─çi vi┼íe miliona kredita koje nije vra─çao.┬á┬áIstovremeno sudac nije postupao po vlastitim pravomo─çnim rje┼íenjima koja je osobno donio, niti je brisao hipoteke od 2000 godine iako je o┬á istom donio rje┼íenje! Policija je┬áimala sve dokumente u rukama, ali ih nije gledala niti ─Źitala s pa┼żnjom.┬áU to vrijeme imala je drugi cilj i drugi zadatak! ┬áStoga┬ásvoje istrage zapo─Źnite od┬ápo─Źetka. Od 1991 godine, ┬ái od privatizacije i pretvorbe dru┼ítvenog vlasni┼ítva u privatno! ┬áPo─Źnite od┬á Dugog Sela!

 

Nada Landeka, predsjednica Udruge Veronika Vere

autorica knjige ÔÇťNeka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosu─ĹeÔÇŁ

Bildeberg grupa: Izlazak iz krize je mogu─ç ! Antieuro te─Źaj neminovan
Prijevara o fluoru: On ne ┼ítiti zube, on vas ─Źini poslu┼ínim

Filed under: VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , ,

reklama