Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, Featured, GLOBALNA KRIZA, VIJESTI Hrvatska » HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
Tumor nezaposlenosti i krize mogao bi se proširiti na cijelu eurozonu, strahuju stručnjaci. Informacije koje dolaze iz te zemlje nisu nimalo ohrabrujuće, nezaposlenost raste, građani štrajkaju, a ministri financija eurozone već su povećali krizni fond u strahu da će Španjolsku zadesiti “grčka tragedija”.
Najveći svjetski trgovac dionicama Bill Gross nedavno je na svom Twitter profilu vrlo slikovito opisao situaciju u Španjolskoj, kao i svoja predviđanja kako bi drastični rezovi tamošnje vlade mogli utjecati na tržište dionicama.
“Grčka je bila prišt, Portugal je čir, a Španjolska tumor. Ne možete zaustaviti dužničku krizu s dodatnim rezovima i još većim dugovima”, napisao je Gross.
Gross tvrdi da će novi rezovi u španjolskom gospodarstvu samo dodatno produbiti postojeću krizu, a tvrdi da je samo pitanje vremena kada će “tumor” zahvatiti i druge zemlje eurozone.
S njime se slažu i ostali stručnjaci. Mike Shedlock, jedan od vodećih svjetskih ekonomskih stručnjaka, otkrio je da je čak 57 posto španjolskog budžeta namijenjeno za mirovine i poticaje zaposlenima i to u situaciji kada u Španjolskoj ima čak 24 posto nezaposlenih. U takvoj situaciji, tvrdi Shedlock, investitori neće biti spremni na nova ulaganja, jer zemlja i dalje klizi prema recesiji.
U Europi Hrvatska peta najsiromašnija zemlja: Sve više mladih i visokoobrazovanih siromaha!
U Europskoj Uniji trenutno su od Hrvatske siromašnije samo četiri zemlje: Bugarska, Rumunjska, Litva i Letonija. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku [highlight color="yellow"] stopa relativnog siromaštva u 2010. godini u Hrvatskoj iznosila je 20,6 posto! [/highlight]
Drugim riječima petina građana ne može podmirivati osnovne životne troškove. Kako piše Banka magazin u novom broju, prema statistici to je samac s 2100 kuna neto mjesečno te četveročlana obitelj s 4400 kuna neto primanja mjesečno.
U Europskoj Uniji prosječna je stopa siromaštva 16,4 posto, a tek Bugarska s 20,7, Letonija s 21,3, Rumunjska s 21,2 te Litva su siromašnije od Hrvatske.
Stopa materijalne deprivacije iznosi 32,2 posto i ona pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja – jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom mjesečno počastiti prijatelje pićem u kafiću.
Kako piše Banka u novom broju novi hrvatski siromasi su mladi, visokoobrazovani i ekonomski aktivni. Kazao je to profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta te upozorio i na porast dječjeg siromaštva. U većoj mjeri novi siromasi su muškarci zbog toga što je više žena uglavnom zaposleno u javnom sektoru te su kao zaposlenice zaštićenije.
Trećina građana s kreditima u ‘švicarcima’ očekuje ovrhu
Premda je švicarska središnja banka ljetos zaustavila divljanje valute, franak je i dalje top-tema među nezadovoljnim klijentima koji otplaćuju kredite indeksirane uz tu valutu. Anketa udruge Franak pokazala je da više od trećine ispitanika na otplatu izdvaja između 50 i 75 posto kućnog proračuna te u bankama znaju da neki od klijenta nemaju od čega živjeti.
Rezultati ankete pokazuju da neki troše i puno više: gotovo 22 posto na otplatu duga banci platit će više od tri četvrtine mjesečnih primanja, a desetak posto ispitanih za otplate dugova nema dostatna primanja. Čak 34 posto ispitanih izjasnilo se da im je barem jednom iznos rate bio veći od mjesečnih primanja. ‘S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze trećinu mjesečnih primanja, podaci ukazuju da je većina ispitanika prema istim kriterijima danas kreditno nesposobna’, ističu u udruzi Franak. Budući da je za izmjenu ugovornih uvjeta (poput promjene valute) nužna ponovna ocjena kreditne sposobnosti, zaključuju da ‘ljudima jedino preostaje do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima’.
Prodaja nekretnine, zatvaranje kredita i pakiranje u podstanarstvo nije rješenje, objašnjava voditeljica istraživanja Petra Rodik sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. ‘Zahvaljujući rastu kamatnih stopa i tečaja, glavnica kredita je veća nego što je bila na početku otplate (u prosjeku 1.675 kuna mjesečno) pa kredit nije moguće prebaciti u drugu valutu ili promijeniti banku. Čak i da klijent proda nekretninu, ne bi imao dovoljno za zatvaranje cjelokupnoga kredita, što je dužan učiniti, jer prodajom nekretnine banka za kredit više nema hipotekarno pokriće’, kaže Rodik.
U 29 posto slučajeva anketirani nisu imali mogućnost izbora banke, jer ju je uvjetovao poslodavac ili investitor. Također trećina ispitanih (31 posto) nije mogla birati valutu jer je uvjet da najviše trećina plaće može poslužiti za otplatu kredita zadovoljavao jedino zajam u francima koje su banke 2005. i 2006. plasirale uz najnižu cijenu.
‘Zato je bilo moguće da kreditno nesposobna osoba u eurima bude kreditno sposobna za kredit u franku, što ukazuje da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične kreditne proizvode’, stoji u istraživanju.
Anketa Udruge ponovno je ukazala koliko je ugovorni odnos banke i klijenta pomaknut u korist kreditora. Samo šest posto dužnika uspjelo je u pregovorima s bankom izmijeniti neki od ugovornih uvjeta u svoju korist, uglavnom poček ili smanjenje kamate.
‘Očekujemo da će se ovim istraživanjem povećati svijest o razmjerima problema te da će konačno reagirati HNB, a Vlada napraviti bolji zakonodavni okvir poput Zakona o bankrotu, koji bi omogućio da građani više ne budu taoci banaka’, poručila je.
Sto tisuća Hrvata radi bez plaće
Zaposlene u nas zakon ne štiti, odluče li ne doći na posao jer nisu plaćeni – dobili bi otkaz !
Šest mjeseci nisu primili plaću, ali bez obzira na to, radnici Diokija ili osoblje dječjeg vrtića u Kostajnici dolazili su na posao svaki dan, kao što su to činili i čine i tisuće drugih. Od naših se radnika očekuje i traži da rade bez obzira na kašnjenje plaća.
Divlji štrajk
U listopadu prošle godine Porezna je uprava izračunala da od 15.000 do 16.000 radnika u Hrvatskoj u tom trenutku nije primilo plaću jedan ili više mjeseci, a nova vlast sada spominje brojku i od 100.000. Točnih evidencija još nemaju, ali ministar rada Mirando Mrsić tvrdi da tvrtke nisu dostavile obrasce o plaćenim doprinosima za približno sto tisuća radnika. Jesu li im isplaćene barem plaće ako već nisu doprinosi, ne zna se.
Deutsche Welle navodi da se i u Njemačkoj dogodi, istina rijetko, da radnici ne prime plaću, ali njihovi su propisi predvidjeli rješenja i za takve situacije. Ako radnik ne dobije najmanje dvije mjesečne plaće, mora pismeno upozoriti poslodavca da će prestati raditi ako mu ovaj ne isplati dug. Poslodavac mu ne smije dati otkaz jer odbija besplatno raditi, a plaća se sudskim putem naplati za tri tjedna do najviše četiri mjeseca. Kod nas stvari nisu tako jednostavne.
Sindikat ne može organizirati štrajk dok ne prođe 30 dana od dana kašnjenja, a i tada mora poštovati proceduru, najaviti štrajk, organizirati mirenje tako da do legalnog štrajka ne može doći prije mjesec i pol dana od dana kašnjenja. Krene li pak radnik u naplatu plaće sudskim putem, za to će mu trebati najmanje šest mjeseci do godine dana. Radnik jedino može dati izvanredni otkaz i prijaviti se na burzu rada, a ako dokaže da je to učinio zato što mu nije isplaćena plaća, država će mu priznati pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Rijetki su koji to čine.
Ovršna isprava
– Ljudi su bez posla, teško je naći drugi. Poneki uruče izvanredni otkaz i ode raditi na crno kako bi preživjeli i prehranili obitelj, snalaze se kako mogu, ali većina ostaje na poslu i čeka neki povoljni ishod – kaže Jasenka Vukšić, pravna savjetnica Sindikata graditeljstva.
Kada kojim slučajem ne bi došli na posao, doveli bi se u situaciju da ih poslodavac otpusti zbog razloga koji su sami skrivili.
– Radnici mogu dobiti otkaz i zbog stupanja u divlji štrajk, zbog čega mi u sindikatima jako pazimo da ljudi ne krenu u štrajk prije nego što prođu zakonom predviđeni rokovi i ispoštuje se procedura. Vezane su nam ruke i ne možemo takvim radnicima efikasno i pravodobno pomoći – kaže J. Vukšić.
U zakonima istina postoji odredba o neispunjenju obveza, na temelju koje bi se moglo ići u sudski spor, ali sve to dugo traje. Radniku je na raspolaganju i mogućnost naplate neisplaćene plaće u ovršnom postupku jer poslodavac mora izdati potvrdu o plaći s naznakom da ona nije isplaćena.
– Potvrda služi kao ovršna isprava, ali u praksi postupak naplate traje od najmanje šest mjeseci pa i do godinu dana ako tvrtka uloži prigovor – objašnjava pravnica Vukšić. Ovršna isprava ne znači ništa ako je tvrtka u blokadi i nema novca na računu, što je i najčešći slučaj kod problematičnih poduzeća. Sindikati su tražili od države da se osnuje poseban fond za takve slučajeve iz kojega bi se radnicima isplaćivale plaće, ali prijedlog nije prošao, jer bi to bio velik financijski teret za državu.
Država jamči šest plaća samo kod stečaja, ostalima dug pravni put
Država je dosad radnicima jamčila samo za isplatu triju minimalaca i dio otpremnine za tvrtke koje odu u stečaj.
Posljednjom je promjenom, koju je predložio Radimir Čačić, ta obveza protegnuta na šest plaća (do visine prosječne plaće u državi), ali vrijedi samo kod stečajeva. Mladen Novosel, predsjednik SSSH, kaže da su tražili od Vlade točne podatke o kašnjenju plaća, ali su dobili odgovor da će se puni uvid dobiti tek nakon što se Regos uključi u kontrolu uplate doprinosa i isplatu plaća.
Uredba o naplati doprinosa još nije objavljena iako se očekivala primjena od 1. travnja.
Raste potrošnja antidepresiva
Stanovnici Hrvatske imaju sve više briga, a sve manje radosnih dana. Pokazuje to stalan rast potrošnje lijekova za smirenje i antidepresiva, na koje se na godinu potroši gotovo 90 milijuna kuna.
Prazni novčanici, nagomilani računi. Kada situacija postane nemoguća, mnogi često spas traže u tabletama.
U zadnje vrijeme prodaja lijekova za smirenje i antidepresiva je porasla. I dok je u 2008. godini na antidepresive potrošeno više od 78 milijuna kuna, godinu kasnije četiri milijuna više, u 2010. godini na njih je potrošeno 88 milijuna kuna. Liječnike ova brojka ne iznenađuje jer kažu sve je više onih traže njihovu pomoć.
“Zemlje koje su u tranziciji uvijek imaju na jedan način veću pojavnost psihičkih poremećaja upravo zato što se kod tranzicije ne mijenja samo društveno ekonomski poredak i ustroj zemlje, nego se mijenja i sustav vrijednosti i ljudi se u tom dosta teško snalaze”, kaže psihijatrica Petrana Brečić.
Zato mnogi često završe u bolnici. [highlight color="yellow"] U 2010. zbog duševnih poremećaja u Hrvatskoj je bilo više od 41 tisuće hospitalizacija. Jedan od uzroka bila je depresija [/highlight] . No ona se može izbjeći.
Liječnici kažu, antidepresivi ne rješavaju probleme, a pozitivno razmišljanje ne prodaje se u ljekarni.
Na “državnim jaslama” živi polovina stanovnika Hrvatske
[highlight color="orange"] Čak polovina stanovnika Hrvatske danas, na ovaj ili onaj način, živi od državnog proračuna. [/highlight]
Najveći broj njih su umirovljenici pa onda zaposleni u državnoj upravi, vojsci, zdravstvu, pravosuđu pa radnici u državnim i javnim poduzećima te oni koji primaju socijalnu pomoć. Kada se svi oni zbroje dolazi se da nevjerojatne brojke od 2,120.000 ljudi, piše Glas Slavonije.
Prema posljednjem popisu stanovništva Hrvatska je imala 4,3 milijuna stanovnika, što znači da od plaća, mirovina i socijalnih davanja živi čak polovina hrvatskog stanovništva.
U ožujku je na HZZO-u bilo 1,215 tisuća umirovljenika, a još 475 tisuća radnika je zaposleno u državnom ili javnom sektoru, 96 tisuća ljudi je primalo neki oblik socijalne pomoći, a nezaposlenih je 334.601. Sa druge strane, radnika koji rade u privatnom sektoru i pune taj proračun ima oko milijun.
U svibnju idemo do dna: 350.000 ljudi bit će bez posla. Kad će oporavak?
Zbog lavine stečaja koji tresu gospodarstvo, Hrvatska se sve više približava rekordnoj brojci nezaposlenih koju je imala u ožujku 2002. godine.
Tada je, naime, na burzi rada bilo prijavljeno nešto više od 415.000 naših sugrađana. I tada, kao i danas, Hrvatskom je harao stečajni tsunami, koji je iz mjeseca u mjesec punio novim regrutima evidencije Zavoda za zapošljavanje. Računica pokazuje da je u prve dvije godine mandata Vlade Ivice Račana bez posla ostalo oko 74.000 ljudi, nakon čega dolazi do pokretanja investicijskog ciklusa u cestogradnji i promjene trenda, pa kraj svog mandata Račanov kabinet dočekuje s nešto više od 310.000 nezaposlenih.
Taj se broj narednih godina nastavio smanjivati, što zbog nastavka investicijskog ciklusa u gradnji autocesta, što zbog HDZ-ova zapošljavanja u državnoj upravi, javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi. No, onda je došla kriza, iz koje Hrvatska nikako da ispliva već četvrtu godinu za redom, a s njom i prava eksplozija nezaposlenosti, tijekom koje se ugasilo preko 100.000 radnih mjesta, gotovo isključivo u privatnom sektoru.
Nezaposlenih je danas, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), gotovo 343.000. Toliko ih je, naime, u evidencijama HZZ-a bilo upisano krajem veljače. Samo u odnosu na kraj prošle godine – dakle, tijekom siječnja i veljače – broj nezaposlenih porastao je za gotovo 28.000. Kako sada stvari stoje, taj će se broj sljedećih mjeseci nastaviti povećavati.
Na to je, uostalom, nedavno ukazao i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić , koji je procijenio da bi broj nezaposlenih u svibnju mogao doseći 350.000, nakon čega bi se trebao početi smanjivati.
No, neovisni ekonomisti manje su optimistični od Čačića. Ova će godina, tvrdi Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, biti u znaku smanjivanja zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, a slično nas čeka i u prvoj polovici sljedeće godine.
Mrsić predlaže da mladi godinu-dvije rade bez plaće!
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pripremio je prijedlog novog zakona o poticanju zapošljavanja, koji bi mogao izazvati revoluciju među mladim ljudima. Riječ je o mjeri koju neki ocjenjuju kao legalizaciju rada bez plaće.
Naime, Mrsić je isplanirao tri velike novosti u sustavu zapošljavanja, a najsmjelija ideja tiče se “stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa”. Po toj ideji svi bi poslodavci, i država i javni sektor i privatnici, dobili pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom ospobobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa – za vrijeme kojeg mladi zaposlenici ne bi dobivali plaću! Poslodavac bi za njih samo plaćao mirovinski doprinos, a spominje se mogućnost da bi država za te mlade osigurala 1.600 kuna novčane naknade, iako nigdje ne piše da bi taj novac bio isplaćen svakome tko pristane na novi oblik zapošljavanja.
Stručno osposobljavanje za mlade trajalo bi godinu dana za mlade sa visokom stručnom spremom, a dvije godine za obrtnička zanimanja. Trenutačno po zakonu obvezu stručnog osposobljavanja imaju npr. liječnici, stomatolozi i drugi koji moraju položiti stručni ispit, a to vrijeme im se priznaje kao staž, a primaju i određenu naknadu.
Poslodavci oduševljeni idejom
Poslodavci su ovu ideju, naravno, dočekali objeručke, a sindikati su u pregovorima dobili ustupak da nezaposleni kojima država ne osigura 1.600 kuna naknade neće biti brisani s burze ako odbiju ‘stručno osposobljavanje’.
Mrsić također predlaže da poslodavci neće morati plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje dvije godine ako zaposle mlade bez radnog iskustva ili dugotrajno nezaposlene s burze. Treći novitet su vaučeri za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, odnosno posebne knjižice u koje će sezonski radnici lijepiti kupone dan po dan, a koje će poslodavac kupiti od države.
preneseno i uređeno – jutarnji.hr, večernji.hr, dnevno.hr, index.hr
Čitaj također:
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 1.dio
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8095"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
Filed under: Bankarski sustav, Featured, GLOBALNA KRIZA, VIJESTI Hrvatska · Tags: antidepresivi, banka, Bill Gross, Bugarska, Deutsche Welle, dužnička kriza, EU, Europska Unija, eurozona, franak, gospodarstvo, građani, HZZ, javna poduzeća, kafić, kredit, kriza, krizni fond, Letonija, litva, lokalna samouprava, Mike Shedlock, Mirando Mrsić, mirovine, na crno, nekretnine, nezaposlenost, novčanici, otkaz, otpuštanje, plaća, Porezna uprava, Portugal, poslodavac, Pravni fakultet, preko veze, Rumunjska, Slobodan Milošević, Španjolska, sredstvo za smirenje, stečaj, štrajk, Švicarci, Svjetska recesija, tumor, udruga, valuta, visokoobrazovani
