Haški Sudac Meron – čovjek sa planom !?

Crveno bijela ‘šahovnica’ koja uz grb u gornjem lijevom kutu zapravo dominira zastavom, predstavlja rodni grad 83-godišnjeg Theodor Meron-a koji je inače državljanin SAD-a, a od 2011. predsjednik Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i predsjedavajući Žalbenog vijeća Suda za Ruandu.

Nema ništa neobičnog u tom što na zastavi Kalisza, jednog od najstarijih poljskih gradova, dominiraju boje poljske zastave – crvena i bijela. Međutim, kada se uzme u obzir da je u tome gradu rođen Theodor Meron  kojeg će Hrvati pamtiti po oslobođenju naših generala, a crvena i bijela boja se skladno rasporede u polju šahovnice, vizualni identitet tog grada dobiva zanimljivu konotaciju.

‘Crveno bijela ‘šahovnica’ koja uz grb u gornjem lijevom kutu zapravo dominira zastavom, predstavlja rodni grad 83-godišnjeg Theodora Merona koji je inače državljanin SAD-a, a od 2011 predsjednik Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i predsjedavajući Žalbenog vijeća Suda za Ruandu.

Autor je mnogih knjiga vezanih uz međunarodno pravo, školovao se na Židovskom sveučilištu, Harvard Law School i Sveučilištu Cambridge. Po pripadnosti narodu je Židov, u ranoj mladosti bio je u nacističkim koncentracijskim logorima.

ŠAHOVNICA GRADA KALISZA (Poljska)

O dojmu koji ostavlja susret s tim ‘simpatičnim mudracem’ govorila je i Vesna Škare Ožbolt koja je kao ministrica pravosuđa i više puta pokucala na vrata sucu iz Poljske. U nekoliko razgovora sa sucem Meronom kao predsjednikom Haškog suda Škare – Ožbolt doživjela ga je kao silno zanimljivog i simpatičnog čovjeka iz kojeg pršti ogromna životna mudrost. S jedne strane je bio pristupačan i dobronamjeran, ali bivša ministrica pravosuđa dobro je upoznala i njegovu drugu profesionalnu stranu koju opisuje beskompromisnom.

Škare-Ožbolt se prisjeća kako je dobro poznavao stanje u Hrvatskoj za rata i kasnije, ali i kako ga je njezino izlaganje zanimalo u detalje te je postavljao jako puno pitanja o Vukovaru.

‘To se više nikada ne smije ponoviti’, komentirao je jednom prilikom agresiju na grad koji obilježava 21. godišnjicu stradanja u Domovinskom ratu.

Jedino sam mogla razaznati da voli razgovarati sa mnom. S Carlom del Ponte bio je dogovor da naši generali Čermak i Markač dođu u Haag, daju izjave i vrate se u Hrvatsku. No ona je dogovor bila prekršila pa ih nije puštala. Tada sam dva puta direktno otišla na vrata Meronu. Rekla sam kako Del Ponte krši dogovor i da ću mu dolaziti dok generale ne pusti. Tada se našalio rekavši: ‘Vi stvarno ne popuštate, pa nećete valjda te prijetnje provesti u djelo’. Ubrzo su Markač i Čermak bili doma -  prisjeća Škare Ožbolt jedne zgode.

Theodora Merona sjećat će se i hrvatski građani u čemu će im možda i pomoći i zanimljivi vizualni identitet njegovog rodnog grada.

Tko je zapravo Theodor Meron?

Taj 83-godišnji poljski Židov, rođen u Poljskoj (Kalisz), kao dječak preživio je nacističke logore, da bi potom živio u Izraelu. Kasnih šezdesetih bio je savjetnik izraelskog ministarstva vanjskih poslova, a iz Izraela je 1978. otišao u Ameriku, čiji je državljanin od 1984. godine.

Usavršavao se na sveučilištima u Jeruzalemu, Harvardu i Cambridgeu, a od 1977. profesor je međunarodnog prava u Ženevi, New Yorku… U Clintonovo vrijeme bio je savjetnik američke administracije za međunarodno pravo. Od 2009. je član američke Akademije umjetnosti i znanosti.

Ljubitelj je Shakespearea, član je istoimenog instituta, te autor knjiga o ratu i viteštvu u njegovim djelima. Meron je dobitnik brojnih nagrada međunarodnih pravnih tijela, a francuska vlada ga je 2007. odlikovala ordenom Legije časti. Nema nikakve dvojbe da će i u Hrvatskoj dobiti adekvatno priznanje za pravednost.

U Haagu je od 2001., a predsjednik je i žalbenog vijeća suda za Ruandu, te je odnedavno i predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove koji će nastaviti rad nakon gašenja ad hoc sudova.

Haški sud je inače financiran od strane fondova George Soros-a. Znači da je Soros i jedan od “vlasnika” Tribunala u Haag-u, što je zapravo i čudno za tako neovisnu instituciju.

Meron je član Rotschild-ovog Savjeta za inozemne odnose

Theodor Meron je također član Savjeta (Vijeća) za inozemne odnose (CFR - Council on Foreign Relations), jedne od najpoznatije organizacije moćnika koja je sudjelovala i u osnivanju Ujedinjenih Naroda. (slika gore)

Savjet za inozemne odnose (engl. Council on Foreing Relations – CFR) je nezavisna i nestranačka inozemna politička organizacija, koja je osnovana u 68. ulici u New York-u 29. lipanja 1921. godine. Ova organizacija broji oko 2.000 članova koji pripadaju najelitnijim krugovima vlasti, poduzetništva, financija, komunikacija i univerziteta u Sjedinjenim Država.

Među osnivačima su se nalazili mnogi koji su, poslije Prvog svetskog rata, učestvovali u potpisivanju Versajskog ugovora: pukovnik Eduard Mendel House, Walter Lippmann, John Foster Dulles, Allen Dallas i Christian Herter.

Osnivanje Savjeta za inozemne odnose finansijski su pomogli John Pierpont Morgan, John Rockefeller, Bernard Baruch, Paul Warburg, Otto Kahn i Jacob Shiff.

Osnivači Savjeta za inozemne odnose učestvovali su u donošenju Povelje Lige Naroda (Walter Lippmann, Allen Dallas i Christian Herter). Savjet za inozemne odnose je sa svojim članstvom bio zastupljen i prilikom osnivanja organizacije Ujedinjenih naroda 1945. godine u američkoj delegaciji bilo je 47 članova Savjeta, uključujući Eduard Stetius-a, tadašnjeg državnog sekretara, i John Foster Dulles, Nelson Rockefeller, Adlai Stevenson i prvog predsjedavajućeg Ujedinjenih naroda, Alger Hiss.
 

 
 Zaključak: Sudac Meron je čovjek sa planom. Njegova oslobađajuća presuda je još jedna zagonetka za teoretičare zavjere, ne nužno pozitivna ili negativna, već možda nit vodilja ili dio scenarija koji se polagano pokušava provesti.
 
 
izvor: agramerzeitung.com, vecernji.hr, jutarnji.hr,24sata.hr, dnevno.hr, wikipedia.com, youtube.com /uredio:nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11574"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]