Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, SVIJET U RATU, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA » Ha┼íki Sudac Meron – ─Źovjek sa planom !?

Ha┼íki Sudac Meron – ─Źovjek sa planom !?

theodor meronCrveno bijela ‘┼íahovnica’ koja uz grb u gornjem lijevom kutu zapravo dominira zastavom, predstavlja rodni grad 83-godi┼ínjeg Theodor Meron-a koji je ina─Źe dr┼żavljanin SAD-a, a od 2011. predsjednik┬áMe─Ĺunarodnog suda za zlo─Źine po─Źinjene na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije┬ái predsjedavaju─çi ┼Żalbenog vije─ça┬áSuda za Ruandu.

Nema ni┼íta neobi─Źnog u tom ┼íto na zastavi Kalisza,┬ájednog od najstarijih poljskih gradova, dominiraju boje poljske zastave – crvena i bijela. Me─Ĺutim, kada se uzme u obzir da je u tome gradu ro─Ĺen Theodor Meron┬á kojeg ─çe Hrvati pamtiti po oslobo─Ĺenju na┼íih generala, a crvena i bijela boja se skladno rasporede u polju ┼íahovnice, vizualni identitet tog grada dobiva zanimljivu konotaciju.

‘Crveno bijela ‘┼íahovnica’ koja uz grb u gornjem lijevom kutu zapravo dominira zastavom, predstavlja rodni grad 83-godi┼ínjeg Theodora Merona koji je ina─Źe dr┼żavljanin SAD-a, a od 2011 predsjednik┬áMe─Ĺunarodnog suda za zlo─Źine po─Źinjene na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije┬ái predsjedavaju─çi ┼Żalbenog vije─ça┬áSuda za Ruandu.

Autor je mnogih knjiga vezanih uz┬áme─Ĺunarodno pravo, ┼íkolovao se na ┼Żidovskom sveu─Źili┼ítu, Harvard Law School i Sveu─Źili┼ítu Cambridge. Po pripadnosti narodu je┬á┼Żidov, u ranoj mladosti bio je u nacisti─Źkim koncentracijskim logorima.

ŠAHOVNICA GRADA KALISZA (Poljska)

ŠAHOVNICA GRADA KALISZA (Poljska)

 

O dojmu koji ostavlja susret s tim ‘simpati─Źnim mudracem’ govorila je i Vesna ┼ákare O┼żbolt koja je kao ministrica pravosu─Ĺa i vi┼íe puta pokucala na vrata sucu iz Poljske. U nekoliko razgovora sa sucem Meronom kao predsjednikom Ha┼íkog suda ┼ákare – O┼żbolt do┼żivjela ga je kao silno zanimljivog i simpati─Źnog ─Źovjeka iz kojeg pr┼íti ogromna ┼żivotna mudrost. S jedne strane je bio pristupa─Źan i dobronamjeran, ali biv┼ía ministrica pravosu─Ĺa dobro je upoznala i njegovu drugu profesionalnu stranu koju opisuje beskompromisnom.

┼ákare-O┼żbolt se prisje─ça kako je dobro poznavao stanje u Hrvatskoj za rata i kasnije, ali i kako ga je njezino izlaganje zanimalo u detalje te je postavljao jako puno pitanja o Vukovaru.

‘To se vi┼íe nikada ne smije ponoviti’, komentirao je jednom prilikom agresiju na grad koji obilje┼żava 21. godi┼ínjicu stradanja u Domovinskom ratu.

Jedino sam mogla razaznati da voli razgovarati sa mnom. S Carlom del Ponte bio je dogovor da na┼íi generali ─îermak i Marka─Ź do─Ĺu u Haag, daju izjave i vrate se u Hrvatsku. No ona je dogovor bila prekr┼íila pa ih nije pu┼ítala. Tada sam dva puta direktno oti┼íla na vrata Meronu. Rekla sam kako Del Ponte kr┼íi dogovor i da ─çu mu dolaziti dok generale ne pusti. Tada se na┼íalio rekav┼íi: ÔÇśVi stvarno ne popu┼ítate, pa ne─çete valjda te prijetnje provesti u djeloÔÇÖ. Ubrzo su Marka─Ź i ─îermak bili doma -┬á prisje─ça ┼ákare O┼żbolt jedne zgode.

Theodora Merona sje─çat ─çe se i hrvatski gra─Ĺani u ─Źemu ─çe im mo┼żda i pomo─çi i zanimljivi vizualni identitet njegovog rodnog grada.

Theodor Meron

Tko je zapravo Theodor Meron?

Taj 83-godi┼ínji poljski ┼Żidov, ro─Ĺen u Poljskoj (Kalisz), kao dje─Źak pre┼żivio je nacisti─Źke logore, da bi potom ┼żivio u Izraelu. Kasnih ┼íezdesetih bio je savjetnik izraelskog ministarstva vanjskih poslova, a iz Izraela je 1978. oti┼íao u Ameriku, ─Źiji je dr┼żavljanin od 1984. godine.

Usavr┼íavao se na sveu─Źili┼ítima u Jeruzalemu, Harvardu i Cambridgeu, a od 1977. profesor je me─Ĺunarodnog prava u ┼Żenevi, New Yorku… U Clintonovo vrijeme bio je savjetnik ameri─Źke administracije za me─Ĺunarodno pravo. Od 2009. je ─Źlan ameri─Źke Akademije umjetnosti i znanosti.

Ljubitelj je Shakespearea, ─Źlan je istoimenog instituta, te autor knjiga o ratu i vite┼ítvu u njegovim djelima. Meron je dobitnik brojnih nagrada me─Ĺunarodnih pravnih tijela, a francuska vlada ga je 2007. odlikovala ordenom Legije ─Źasti. Nema nikakve dvojbe da ─çe i u Hrvatskoj dobiti adekvatno priznanje za pravednost.

U Haagu je od 2001., a predsjednik je i ┼żalbenog vije─ça suda za Ruandu, te je odnedavno i predsjednik Me─Ĺunarodnog rezidualnog mehanizma za me─Ĺunarodne kaznene sudove koji ─çe nastaviti rad nakon ga┼íenja ad hoc sudova.

Ha┼íki sud je ina─Źe financiran od strane fondova George Soros-a. Zna─Źi da je Soros i jedan od “vlasnika” Tribunala u Haag-u, ┼íto je zapravo i ─Źudno za tako neovisnu instituciju.

Savjet za Inozemne Odnose

Meron je ─Źlan Rotschild-ovog Savjeta za inozemne odnose

Theodor Meron je tako─Ĺer ─Źlan Savjeta (Vije─ça) za inozemne odnose (CFR -┬áCouncil on Foreign Relations), jedne od najpoznatije organizacije mo─çnika koja je sudjelovala i u osnivanju Ujedinjenih Naroda. (slika gore)

Savjet za inozemne odnose (engl. Council on Foreing Relations ÔÇô CFR) je nezavisna i nestrana─Źka inozemna politi─Źka organizacija, koja je osnovana u 68. ulici u New York-u 29. lipanja 1921. godine. Ova organizacija broji oko 2.000 ─Źlanova koji pripadaju najelitnijim krugovima vlasti, poduzetni┼ítva, financija, komunikacija i univerziteta u Sjedinjenim Dr┼żava.

Me─Ĺu osniva─Źima su se nalazili mnogi koji su, poslije Prvog svetskog rata, u─Źestvovali u potpisivanju Versajskog ugovora: pukovnik Eduard Mendel House, Walter Lippmann, John Foster Dulles, Allen Dallas i Christian Herter.

Osnivanje Savjeta za inozemne odnose finansijski su pomogli John Pierpont Morgan, John Rockefeller, Bernard Baruch, Paul Warburg, Otto Kahn i Jacob Shiff.

Osniva─Źi Savjeta za inozemne odnose u─Źestvovali su u dono┼íenju Povelje Lige Naroda (Walter Lippmann, Allen Dallas i Christian Herter). Savjet za inozemne odnose je sa svojim ─Źlanstvom bio zastupljen i prilikom osnivanja organizacije Ujedinjenih naroda 1945. godine u ameri─Źkoj delegaciji bilo je 47 ─Źlanova Savjeta, uklju─Źuju─çi Eduard Stetius-a, tada┼ínjeg dr┼żavnog sekretara, i John Foster Dulles, Nelson Rockefeller, Adlai Stevenson i prvog predsjedavaju─çeg Ujedinjenih naroda, Alger Hiss.
 

 
┬áZaklju─Źak: Sudac Meron je ─Źovjek sa planom. Njegova osloba─Ĺaju─ça presuda je jo┼í jedna zagonetka za teoreti─Źare zavjere, ne nu┼żno pozitivna ili negativna, ve─ç mo┼żda nit vodilja ili dio scenarija koji se polagano poku┼íava provesti.
 
 
izvor: agramerzeitung.com, vecernji.hr, jutarnji.hr,24sata.hr, dnevno.hr, wikipedia.com, youtube.com /uredio:nsp
 
 
PRETHODNI ─îLANAK

Filed under: Featured, Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, SVIJET U RATU, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,