Znanost lingvistike: Mozak drugačije obrađuje konkretne za razliku od apstraktnih riječi

U pregledu objavljenom u časopisu Journal of Neurophysiology, talijanski istraživač istražio je različita područja ljudskog mozga odgovorna za obradu značenja konkretnih i apstraktnih riječi

Jezik se općenito dijeli na dvije kategorije, konkretne i apstraktne.

Konkretne riječi odnose se na stvari koje postoje u fizičkom svijetu i mogu se percipirati pomoću pet osjetila.

S druge strane, apstraktne riječi su neopipljive stvari koje ljudi ne mogu iskusiti koristeći svoja pet osnovnih osjetila.

Autorica recenzije Maria Montefinese navodi da se različita područja ljudskog mozga koriste u semantičkoj obradi konkretnih i apstraktnih riječi.

Svrha pregleda bila je utvrditi koja su određena područja u mozgu odgovorna za kodiranje svih informacija na kojima se temelji značenje konkretnih i apstraktnih riječi.

Regije mozga uključene u obradu apstraktnih i konkretnih riječi

Montefinese je analizirala tri odvojene studije kako bi odredio koji se dijelovi ljudskog mozga koriste u organiziranju konkretnih i apstraktnih riječi.

Ove su studije uključivale testiranje mozga kod volontera dok su obavljali niz zadataka vezanih uz jezik.

Prva studija uključivala je grupu volontera sastavljenih od govornika engleskog jezika. Dodijeljene su im dva zadatka koja su uključivala 40 konkretnih riječi.

Prvi zadatak im je bio da daju odgovore o vizualnom aspektu svake riječi. Za drugi zadatak odgovorili su na pitanja o apstraktnim značajkama riječi.

Rezultati su pokazali da su dobrovoljci koristili svoj perirhinalni korteks, dio mozga koji je odgovoran za pamćenje i prepoznavanje, kako bi obradili odgovore za dva zadatka.

Također se pokazalo da su za drugi zadatak dobrovoljci također koristili svoj parahipokampalni korteks, dio mozga koji je povezan s formiranjem pamćenja, kako bi odgovorili na ne-vizualna pitanja.

Druga studija uključivala je izvorne kineske govornike. Tijekom ovog testa, istraživači su zadužili volontere da procijene poznavanje niza riječi s više od 300 apstraktnih koncepata.

Istraživanje je otkrilo da su dobrovoljci koristili mrežu različitih područja mozga, kao što su donji frontalni gyrus (IFG) i srednji temporalni gyrus (MTG), u organiziranju apstraktnih informacija.

IFG je dio ljudskog mozga povezan s obradom jezika, dok je MTG uključen u vraćanje značenja određene riječi.

Tijekom treće i završne studije, istraživači su radili s grupom izvornih talijanskih govornika. Istraživači su volonterima pružili nizove slova i zamolili ih da odluče jesu li one oblikovale stvarne riječi.

Polovica navedenih riječi bile su apstraktne ili konkretne, dok su druga polovica bile izmišljene riječi. Istraživači su vidjeli da je lijevi IFG djelovao kao “neuronsko raskrižje” koje je pomoglo ljudima da razlikuju konkretne i apstraktne riječi.

Montefinese je napisal da su joj ova tri istraživanja pomogla shvatiti kako mozak obrađuje konkretne i apstraktne riječi na različitim jezicima.

Također je navela da lijevo-lateralizirana semantička mreža potiče bolje razumijevanje strukture značenja riječi u ljudskom mozgu.

Rezultati istraživanja Montefinesse potencijalno se mogu koristiti u razvoju komunikacijskih platformi od mozga do mozga kao što je BrainNet. BrainNet je prvi svjetski interfejs koji je dizajniran za kombiniranje elektroencefalografije (EEG), koja bilježi signale mozga, i transkranijalne magnetske stimulacije (TMS), koja prenosi signale u mozak.

Novi-Svjetski-Poredak.com