Što je veći struk, to je manji mozak: Šokantna nova istraživanja povezuju pretilost i smanjeni volumen ‘sive tvari’

Višak masnog tkiva je znak da su na putu ozbiljniji zdravstveni problemi. Nekoliko studija pokazuje da je pretilost preteča dijabetesa, srčanih bolesti, artritisa i raka

Sada šokantna nova studija povezuje da pretilost smanjuje volumenom sive tvari.

Kako se mozak smanjuje, osoba postaje izložena većem riziku od ozbiljnih zdravstvenih stanja kao što je demencija.

Ovo je strašna vijest za većinu ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama. Oko 75 posto odraslih muškaraca i 60 posto odraslih žena spada u kategoriju prekomjerne težine ili pretilosti. Ono što oni ne znaju je da im se mozak smanjuje, ne zbog starosti, i ne zbog genetike.

Istraživanje koje je objavila Američka akademija za neurologiju, usporedilo je indeks tjelesne mase (BMI), omjer struka i kuka, i ukupnu težinu masnih naslaga, uz MRI skeniranje mozga kod 9.652 osobe koje su sudjelovale u istraživanju.

U ovoj skupini, devetnaest posto ih je imalo prekomjernu težinu ili pretilo. Prema MRI skenovima ove skupine, oni s najvećim omjerom BMI i struka i kuka također su imali najniži volumen sive tvari.

Istraživači su se prilagodili drugim čimbenicima koji utječu na masu mozga, uključujući razine tjelesne aktivnosti, visoki krvni tlak, pušenje i dob.

Studija je zaključila:

“Kombinacija povišenog indeksa tjelesne mase (BMI) i “omjer struka i kuka” može biti važan čimbenik rizika za pojavu atrofije sive tvari.”

Kada se orbitofrontalni korteks smanji, osoba postaje sve impulsivnija; to može dovesti do spirale nekontroliranih prehrambenih navika. Kako masnoća na tijelu raste, višak masnih stanica također oslobađa hormone koji potiču upalu. Ova upala dalje ometa moždane stanice, umanjujući pamćenje.

Siva tvar mozga sadrži većinu živčanih stanica u tijelu. Ove živčane stanice povezane su sa stvarima poput fizičkog pokreta, koordinacije i samokontrole.

Uzročno-posljedična veza između povećanja tjelesne težine i skupljanja mozga može djelovati u oba smjera. Ako osoba dobije na težini, hoće li se njezin mozak polako početi smanjivati, ometajući njezinu sposobnost prilagođavanja?

Važno je ostati u formi kako bi se spriječilo smanjenje mozga, ali jednako je važno zaštititi živčane stanice od pošasti toksičnih elemenata poput aluminija. Aluminij se nagomilava u mozgu i uništava živčane stanice.

Masna riba, kao što su skuša, losos, sardine ili pastrva štite mozak jer u mozgu isporučuju omega-3 masne kiseline, osobito dokosaheksaensku kiselinu (DHA). Omega-3 se koriste u membranama mozga kako bi se poboljšala stanična struktura i poboljšala signalizacija u mozgu. Chia sjemenke, laneno sjeme, konoplja i orasi osiguravaju istu hranjivu tvar.

Gljive su još jedna vrsta hrane koja podržava rast živčanih stanica. Chaga, reishi, cordyceps i gljive lavovske grive mogu vrlo dobro koristiti mozgu.

Biljke s visokim sadržajem flavonola, poput kakaoa, podupiru rad regije hipokampusa u mozgu, poboljšavajući pamćenje i raspoloženje. Većina biljaka je bogata flavonolima.

Novi-Svjetski-Poredak.com