STRUČNJACI TVRDE: Otpornost na antibiotike će postati svjetski ubojica broj 1. do 2050. godine

Kada se sjetite prošlosti, nije neobično osjetiti olakšanje koje imamo zbog života u modernim vremenima

Manja infekcija – recimo, od posjekotine – mogla je biti smrtonosna prije nego što su otkriveni antibiotici i nitko ne može zanijekati da postoje nevjerojatan napredak u modernoj medicini.

Međutim, ako nismo pažljivi, mogli bismo doći do ogromnog koraka unatrag i poništiti sav napredak koji je postignut u medicini.

Problem antimikrobne otpornosti obično se zanemaruje u ovom dobu naprema smrtnosti od raka i drugih epidemija, no zanemarivanje ove činjenice moglo bi biti vrlo opasno.

Zapravo, antimikrobna otpornost je spremna postati ubojica broj 1. na planeti do 2050. godine, što bi jednostavno nadmašivalo smrtnost od raka za 10 milijuna smrtnih slučajeva svake godine.

Hoće li ljudi uskoro biti prisiljeni odgoditi medicinske postupke koji bi im mogli potencijalno spasiti život poput operacija i transplantacije organa?

Već smo vidjeli opasne vrste bolesti poput gonoreje na nekoliko mjesta, i mi ne govorimo samo o razvijenom svijetu, npr. sjevernoj Engleskoj, koja je među ostalim mjestima sada visoko otporna na lijekove.

Otpornost na lijekove protiv tuberkuloze vidljiv je u više od 100 zemalja. Osim toga, neka mjesta bilježe otpornost prema antiretrovirusnoj terapiji protiv HIV-om od čak 22 posto.

Što se krije iza ovog oštrog rasta rezistencije na antibiotike?

Postoji nekoliko načina na koji se mikrobi mijenjaju i razvijaju otpornost na lijekove.

Oni mogu spriječiti da se ciljana molekula veže na antibiotik ili jednostavno blokirati antibiotik od ulaska u bakterijsku stanicu, na prvom mjestu.

Rast upotrebe antibiotika igra veliku ulogu u ovom problemu, uz porast korištenja ove vrste lijekova za 36 posto u proteklom desetljeću.

Jedan od velikih razloga zbog kojeg se situacija otela kontroli jest da se nijedan novi antibiotik ne razvija kako bi se riješio problem.

Antibiotici jednostavno nisu jednako profitabilni kao i lijekovi za dugoročne bolesti poput bolesti srca i dijabetesa.

Zato neki stručnjaci žele da farmaceutske tvrtke dobiju poticaje za dovođenje novih antibiotika na tržište.

Još jedna mjera koja bi mogla pomoći je poboljšanje dijagnostičkih ispitivanja kako bi se spriječilo nepotrebno propisivanje antibiotika.

NICE, britanski regulator u zdravstvu, čak i razmišlja o sankcioniranju onih liječnika koji pretjeruju sa propisivanjem antibiotika.

Još jedno područje zabrinutosti je uporaba antibiotika u poljoprivredi. U SAD-u, korištenje poljoprivrednih antibiotika čini 70 posto upotrebe svih antibiotika.

Istraživanje potrošačkih izvješća od 500 liječnika obiteljske prakse i liječnika interne medicine otkrilo je da je 93 posto zabrinuto zbog prekomjerne upotrebe antibiotika u poljoprivredi i uzgoju životinja.

Farme daju životinjama antibiotike čak i kada nisu bolesne kako bi im pomogle da brže rastu, a ljudi koji ih konzumiraju mogu razviti otpornost na antibiotike. Oko 131.000 tona antibiotika se dalo stoci u 2013. godini, i ta je brojka u porastu.

U 2015. godini, Margaret Chan iz Svjetske zdravstvene organizacije je rekla da ako otpornost na lijekove i dalje nastavi svoj put, to će označiti „kraj moderne medicine kakvu poznajemo.”

Nazvala je otpor prema antibioticima “globalnom zdravstvenom krizom” – i jednom od najvećih prijetnji modernom zdravlju.
 
NoviSvjetskiPoredak.com