ORBAN: Da južnu mađarsku granicu ne brani 8000 naoružanih graničara, u Njemačku bi dnevno stizalo 4-5 tisuća migranata, i zato budite zahvalni!

I kancelarka Angela Merkel malo vrluda u svojim izjavama – tako je izjavila da treba pomoći Sloveniji, što ostavlja Hrvatsku izvan plana

Austrijski kancelar Sebastian Kurz, s kojim smo razgovarali jučer u Beču kao dio grupe bruxelleskih dopisnika primljenih u Kurzovoj vladi u povodu austrijskog predsjedanja Vijećem EU, kaže da se ideja jačanja vanjskih granica ponajprije odnosi na vanjske granice Schengena.

Naš je cilj imati schengensku zonu bez unutarnjih granica, ali za to je potrebna učinkovita kontrola na vanjskim granicama. Da, to znači da treba raditi na vanjskoj granici Schengena, ali i na vanjskoj granici našeg kontinenta, posebno na Sredozemnom moru – rekao je Kurz.

Smještaj u tranzitne centre

Austrijski je kancelar primio u svome uredu i njemačkog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera, a dogovor je s tog sastanka da nove njemačke mjere, dogovorene između kancelarke Merkel i Seehofera, neće biti na štetu Austrije.

Izbjeglice koji su već registrirani u Italiji ili Grčkoj, a koji se pojave na njemačko-austrijskoj granici, bit će premješteni u tranzitne centre, odakle će biti vraćeni u Rim ili Atenu. I to će biti naš doprinos zaustavljanju ilegalnih migracija. Nije naša namjera da Austriju držimo odgovornom za izbjeglice za koje nije odgovorna – rekao je Seehofer.

Migranti s Aquariusa

Kurz je bio zadovoljan takvim objašnjenjem. Čini se da je, barem zasad, izbjegnuta lančana reakcija “zatvaranja” granica od Njemačke, preko Austrije, do Italije i Slovenije, no treba još vidjeti reakciju Italije i drugih, pa i socijaldemokratske stranke SPD u Njemačkoj.

“Udružit ćemo snage u sprečavanju ilegalnih migracija u EU. Sljedeći tjedan susrest će se ministri unutarnjih poslova Njemačke, Austrije i Italije te će osmisliti mjere za zatvaranje srednjomediteranske rute. Posljednjih nekoliko dana postigli smo veće rezultate na europskoj razini kad je riječ o ilegalnim migracijama nego u posljednjih nekoliko godina” – rekao je Kurz.

Za to vrijeme, u Berlinu, SPD kao dio vladajuće koalicije još nije sasvim prihvatio ideju Merkel i Seehofera o uspostavi tranzitnih centara. A kancelarka je primila mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se požalio da Mađare “boli kad ih u Njemačkoj prozivaju da nisu solidarni” u migrantskoj krizi. Mađarska solidarnost očituje se u ogradi na granici sa Srbijom i Hrvatskom, tvrdi Orban.

“Da se južna mađarska granica ne čuva 24 sata dnevno i da je ne brani 8000 naoružanih graničara, u Njemačku bi dnevno stizalo 5000 migranata” – rekao je Orban nakon susreta s Merkel.

Zaključci Vijeća EU jasno govore o zaštiti vanjskih granica Europske unije i to ne može promijeniti nikakva naknadna usuglašavanja ili špekulacije – kazao nam je jučer ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na pitanje znače li posljednje izjave iz Berlina i Beča to da se čuva Schengen, a ne EU.

I kancelarka Angela Merkel malo vrluda u svojim izjavama – tako je izjavila da treba pomoći Sloveniji, što ostavlja Hrvatsku izvan plana, ali je – prema njemačkoj agenciji DPA – u pismu koalicijskim partnerima napisala da treba pomoći i Hrvatskoj ako to bude potrebno.

Hrvatska dobro čuva granicu Što se tiče povrata migranata registriranih u Hrvatskoj iz Njemačke ili neke druge države, ministar kaže kako Hrvatska već prima migrante sukladno dublinskoj odredbi. – To su jako mali brojevi i nema šanse da se oni povećaju – dodaje.

Naime, više je razloga – Hrvatska dobro čuva svoju granicu pa ilegalnih prijelaza nema, a mogućnost vraćanja u države u kojima je registriran otpada nakon šest mjeseci. Europski parlament usvojio je nova pravila prema kojima će državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza morati dobiti odobrenje prije putovanja u EU.

Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju trebao bi biti operativan 2021., a primjenjivat će se na više od 60 zemalja.

Bit će moguće unaprijed provjeriti putnike i vidjeti predstavlja li njihova prisutnost u zemljama članicama rizik za sigurnost, nezakonito useljavanje ili epidemiju. Bude li potrebno, uskratit će se odobrenje za putovanje.
 
(vecernji.hr)