AP: Trump predložio ‘demokratsko vojno rješenje’ i invaziju na Venezuelu u jeku trenutne političke krize

Američki predsjednik Donald Trump navodno je razmišljao o mogućnostima slanja američkih vojnika u Venezuelu, navodi AP

Američki je čelnik u više navrata ponovio to pitanje svojim visokim suradnicima i latinoameričkim čelnicima.

“Zašto SAD ne mogu jednostavno upasti u tu problematičnu zemlju?”

Trump je, kako se izvješćuje, to zatražio od svojih državnih pomoćnika u kolovozu 2017. godine, pozivajući se na Venezuelu, kaže AP, navodi neidentificirani američki službenik upoznat s tim pitanjem.

Predsjednik je posebno razgovarao o tom pitanju s tadašnjim državnim tajnikom Rexom Tillersonom i tadašnjim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, McMasterom, te su obojica navodno izrazili skepticizam nad idejom, rekavši kako takav potez može otuđiti američke saveznike u Latinskoj Americi.

Trump, koji je venecuelanskog predsjednika Nicolas Madura nazvao “diktatorom” i okrivio ga za humanitarne probleme u zemlji, očigledno se nije htio posustati.

Rekao je svojim pomoćnicima da je smatrao da su prethodne američke intervencije u regiji “uspješne”, a posebno je spomenuo invaziju na Panamu i Grenadu u 1980-ima.

Navodno je sljedećeg dana nakon ovog sastanka, na kojem je Trump prijetio Caracasu s “vojnom opcijom”, izazivalo ogorčenje i u Venezueli i izvan nje.

Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro pozvao je na svenacionalne „anti-imperijalističke” vojne vježbe kao odgovor na ovu prijetnju, dok je Rusija osudila planove vojne intervencije u Latinskoj Americi kao „neprihvatljive”.

Ideja vojne intervencije koju je izrekao američki čelnik eksplicitno je odbacio i bolivijski ministar vanjskih poslova Fernando Huanacuni Mamani.

Međutim, takav široko rasprostranjen otpor prema njegovim planovima navodno nije zaustavio Trumpa jer je u manje od tjedan dana kasnije ponovno ponovio pitanje – ovaj put prema kolumbijskom predsjedniku Juanom Manuelom Santosu.

Američki predsjednik također je nastavio gurnuti tu ideju na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu 2017. godine.

Prema izvješću AP, raspravljao je o toj temi tijekom privatne večere sa čelnicima četiriju zemalja Latinske Amerike, uključujući i Kolumbiju.

Trump je navodno otišao toliko daleko da je osobno pitao svakog čelnika da li su “sigurni” da ne žele “vojno rješenje” prema venezuelanskoj političkoj krizi sa kojom se Latinska Amerika suočila tijekom 2017. godine.

Međutim, na kraju američki predsjednik konačno nije uspio prikupiti dovoljnu potporu za svoje ratne planove i od regionalnih čelnika i njegovih vlastitih dužnosnika.

Latinoamerički trgovinski blok Mercosur, koji između ostalog uključuje Brazil i Argentinu, posebno je izdao izjavu u kojemu je rečeno da je “jedino prihvatljivo sredstvo promicanja demokracije – dijalog i diplomacija”.

Ekvadorski predsjednik također je odbacio svaku intervenciju rekavši da je Venezuela slobodna slijediti svoj vlastiti put, dok je bivša brazilska predsjednica Dilma Rousseff upozorila da Trumpovi postupci mogu dovesti do potpunog rata u Latinskoj Americi.

Bijela kuća nije htjela komentirati ova izvješća. Međutim, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost izjavio je za AP da SAD i dalje razmatra sve mogućnosti koje su na raspolaganju kako bi pomogla “vratiti Venezueli demokraciju”.

Washington se doista nije mogao potpuno odreći ideje intervencije, ili barem vojnog udara u Venezueli.

Trumpova administracija šamarala je ovu latinoameričku državu s novim sankcijama nakon Maduroove pobjede koju je Washington prozvao “šljam” izborima. U međuvremenu američki mediji su nastavili otvoreno pozivati na vojni puč u Venezueli.
 
NoviSvjetskiPoredak.com