‘ZLATNA GROZNICA’: Zašto Rusija kupuje tone zlata i obara sve rekorde

Moskva je naglo povećala kupovinu zlata i u tom smislu obara svetske rekorde

Rusija je danas najveći svjetski kupac zlata i treći po veličini proizvođač. „Zlatna groznica“ je zahvatila ruske banke i bogataše.

Ta politika ima za cilj zaštitu ruske ekonomije u slučaju krizne situacije, ali i od sankcija.

Prošle godine ruske banke su kupile 205.155 tona zlata, što je za 4,7 posto više nego 2016., a što je oko 67 posto ukupnog zlata proizvedenog u Rusiji. U usporedbi sa 2013. godinom to je povećanje od 13 posto.

Najveći kupci su tri vodeće banke sa državnim kapitalom: „VTB banka“, „Sberbank“ i „Gasprombank“.

„VTB banka“ je kupila 63,9 tona, što je za trećinu više nego 2016. godine. Ona je s prvog mesta potisnula „Sberbanku“, koja je kupila 43 tone zlata. Trećeplasirana „Gasprombanka“ je kupila je 38,1 tonu.

Veći dio kupljenog zlata banke su preprodale Centralnoj banci Rusije, koja na taj način popunjava zlatne rezerve.

Centralna banka Rusije je tako povećala zlatne rezerve za 223,95 tona i postala je svjetski rekorder.

Po obimu zlatnih rezervi Rusija je gotovo stigla Kinu, koja zauzima peto mesto na svjetskoj rejting listi sa 1.842 tone zlata.

„Za banke, ovo je dobar posao. One kreditiraju rudarske kompanije koje vraćaju kredite uz zlato koje izvade. Zatim ga banke prodaju Centralnoj banci“, navodi se u izvještaju Ministarstva financija Rusije.

Ruski bankari kažu da se banke, posebice državne, plaše da njihova aktiva u inozemstvu može biti zamrznuta u slučaju širenja sankcija, pa da je to jedan od razloga zašto kupuju zlato. Osim toga, stručnjaci navode i profitabilnost.

„Banke kupuju zlato iz vrlo razumljivog razloga. Cijena zlata stalno raste, prošle godine je porasla za oko 7-8 posto u dolarskom iznosu, a i pretprošle godine je profitabilnost bila isto takva.

Profitabilnost je očigledno veća od profitabilnosti deviznih rezervi“, rekao je zamjenik predsjednika Zlatnog monetnog doma Aleksej Vjazovski.

Ruski ekspert kaže da zlato kupuju i ruski biznismeni, koji bi se mogli naći na udaru američkih sankcija.

„Protiv bogatih Rusa planira se uvođenje sankcija, a banke sada kao agenti kupuju zlato. Naši milijunaši traže načine kako da povuku sredstva sa svojih računa koje imaju u zapadnim bankama i prebace ih u Rusiju, a jedan od načina je kupovina zlata ili nekih drugih plemenitih metala.

Paladij je veoma poskupio prošle godine — za 50 posto, tako da investitore ne interesira samo zlato. Primjer pravilnog, da tako kažem, investicijskog ponašanja pokazuju i naša, ruska vlast.

Ako pogledamo kako Centralna banka Rusije kupuje zlatne rezerve, onda ćemo vidjeti da su za posljednjih 10 godina rezerve zlata povećane četiri puta i sada premašuju 1.800 tona.

Ako kupite zlato i ako ga čuvajte negdje u Moskvi, američka vlast ga neće moći zaplijeniti ili blokirati. Dakle, u tom slučaju, vi kontrolirate situaciju“, objašnjava Vjazovski.

Osim toga, povećavajući udio zlata u deviznim rezervama, Centralna banka Rusije smanjuje udio dolara i eura. Ruska vlast smatra da je bolje imati više zlatnih resursa nego dolara.

Hipotetički govoreći, ako Rusija drži tone američkih dolara, a SAD želi nanijeti štetu njenoj ekonomiji, to bi bilo moguće kroz manipulacije valutom, pa je zlato garant protiv takvog scenarija, tvrde eksperti.

Inače, osim što je najveći svjetski kupac zlata, Rusija je i treji po veličini proizvođač. Rusija proizvodi oko 300 tona zlata godišnje, a po tom pokazatelju zaostaje samo za Kinom i Australijom.
 
(sputniknews.com)