VJERNIKA SVE MANJE, A CRKVA IMA SVE VIŠE NOVCA: Kako posluje Katolička crkva u Njemačkoj, a evo i odakle im toliki novac

Iako broj vjernika stalno opada, zahvaljujući snažnom njemačkom gospodarstvu tamošnja Katolička crkva nikad nije bolje zarađivala

Gospodarski dnevnik Handelsblatt objavilo je da je 27 njemačkih biskupija u prošloj godini prikupilo rekordnih 6 milijardi eura, pa je ukupno bogatstvo Crkve naraslo na najmanje 26 milijardi eura.

Crkva je 15 milijardi eura plasirala u financijske investicije i još 20 milijardi eura u nekretnine, prenio je Handelsblatt. Velik dio bogatstva čine nekretnine, posebno na području bivše Zapadne Njemačke, koje su Crkvi donirali pripadnici nekadašnjeg plemstva.

U ukupnu imovinu treba uračunati i poseban mirovinski fond, težak oko pet milijardi eura, iz kojeg se isplaćuju mirovine crkvenim velikodostojnicima, prenio je National Catholic Register, najstariji katolički list u Sjedinjenim Državama.

I taj bi iznos mogao biti veći jer nisu sve biskupije dostavile tražene informacije novinarima Handelsblatta.

Crkveni porez

U Njemačkoj se vjerske zajednice financiraju iz posebnog crkvenog poreza. Katolici i protestanti plaćaju crkveni porez od 8 do 9 posto. Taj porez uveden je još 1919., u Weimarskoj Republici, i prenesen u suvremenu Njemačku.

U Bavarskoj i Baden Württembergu on iznosi 8 posto od poreza na dohodak, a u drugim pokrajinama 9 posto.

Kako bi izbjegli plaćanje (ali ne samo zbog toga), mnogi Nijemci izlaze iz Crkve. Od 2000. godine 2,2 milijuna Nijemaca napustilo je Katoličku crkvu. Tko istupi iz Crkve, nema pravo na pričest ni bolesničko pomazanje, ali ne može mu se zabraniti da prisustvuje misi. Ne može biti kum na krštenju niti ići na ispovijed.

Porez su obavezni plaćati svi kršteni stanovnici Njemačke, prenosi National Catholic Register.

Događa se da Crkva provjerava doseljenike koji u poreznoj prijavi izjave da nisu kršteni, pa onda ne moraju plaćati taj porez. Točnu informaciju lako saznaju u matičnoj župi zemlje porijekla. Osim poreza, katolička i protestantska crkva u Njemačkoj dobiva i državne subvencije, a uživaju i porezne olakšice koje ne vrijede za ostale vjerske skupine, prenosi američki NCR.

Blizu skandala

Mnogi smatraju skandaloznim što unatoč tolikom bogatstvu Crkve zaposlenici crkvene bolnice u Saarlandu moraju štrajkom zahtijevati poboljšanje radnih uvjeta. S velikim novcem kroz crkvene redove širi se korupcija i sekularizacija: jedno je istraživanje pokazalo da 54 posto njemačkih svećenika odlazi na ispovijed jednom godišnje ili rjeđe.

Kod župnih pomoćnika taj je postotak čak 91 posto. Žestoko je odjeknuo skandal s bivšim biskupom iz Triera: Franz-Peter Trebartz van Elst potrošio je 31 milijun eura za obnovu biskupske rezidencije. Sadašnji biskup Triera tamo ne želi živjeti, a biskup van Elst poslan je u Rim, gdje je sada član Pontifikalnog vijeća za novu evangelizaciju.

Njemačka Katolička crkva ne može se uspoređivati s hrvatskom, ne samo po stavu o tome treba li držati mise za Slobodana Praljka ili Antu Pavelića.

Njemačka je crkva 2015. dozvolila da u crkvenim institucijama rade osobe koje su u homoseksualnim vezama, kao i razvedeni koji su se drugi put vjenčali pa žive u građanskom braku.

Kad je prošlog ljeta koalicijska vlada Angele Merkel i socijaldemokrata donijela zakon o legalizaciji istospolnih brakova, münchenski kardinal Reinhard Marx izjavio je da je više zainteresiran za ispriku Crkve za to što se nije borila protiv starog zakona koji je ograničavao homoseksualnost nego zbog novog zakona kojim su legalizirani istospolni brakovi.

Ali Njemačku je ionako teško uspoređivati s Hrvatskom. Prema najnovijim rezultatima agencije Forsa-Umfrage, više Nijemaca vjeruje novinarima nego Crkvi. Bitno popularniji od Crkve je papa Franjo, kojem vjeruje 54 posto Nijemaca, i to 57 posto zapadnih Nijemaca i njih 40 posto s područja nekadašnje istočne Njemačke.

Samo 27 posto Nijemaca vjeruje Katoličkoj crkvi (na 18. su mjestu), a 48 posto ih vjeruje Evangeličkoj crkvi (na 13. su mjestu).

Radiju vjeruje 56 posto Nijemaca (osmo mjesto), novinama 40 posto (15. mjesto) a najmanje njih vjeruje televiziji, njih 28 posto, s čime su na 17. mjestu, taman iznad Katoličke crkve. A kome Nijemci najviše vjeruju?

Policiji, sveučilištima, liječnicima i – poslodavcu. U odnosu na prošlu godinu, povjerenje u medije je opalo. I tu je velika razlika između zapadnih i istočnih Nijemaca: 41 posto istočnih Nijemaca vjeruje radiju u usporedbi sa 59 posto zapadnih Nijemaca, samo 27 posto ih na prostoru bivšeg DDR-a vjeruje novinama (43 posto na zapadu), a razlika je dvostruka u odnosu na TV: 16 posto istočnih Nijemaca vjeruje televiziji u odnosu na 30 posto zapadnih.

Razlika na istoku

Istočni Nijemci i Crkvi i medijima vjeruju manje od zapadnih, što se može objasniti poviješću, prenosi Njemački radio. Thomas Kliche, stručnjak za političku psihologiju sa Sveučilišta Magdeburg-Stendal, protumačio je to time što su istočni Nijemci doživjeli kolaps države i svijeta koji su shvaćali ozbiljno, pa im je općenito povjerenje u institucije nisko.

Pitaju se kojim informacijama uopće mogu vjerovati. S druge strane, u današnjim vodećim njemačkim medijima teško se probija glas Nijemaca s istoka i njihova iskustva.

U vladajućoj slici svijeta njih se prikazuje kao gubitnike i manje sposobne. Slična je stvar i s crkvama. Službena ideologija DDR-a favorizirala je ateizam pa je danas samo 17 posto stanovništva savezne pokrajine Saska-Anhalt dio neke vjerske zajednice.

Većina nema nikakvih iskustava s Crkvom pa joj ni ne može vjerovati.
 
(jutarnji.hr)