Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » VLADA IZ SJENE: Amerikanci provode tajne vojne operacije širom svijeta – čak i iza leđa američkog Kongresa

VLADA IZ SJENE: Amerikanci provode tajne vojne operacije širom svijeta – čak i iza leđa američkog Kongresa

amerika-rat-zemljePentagon je priznao da se gotovo tisuću američkih vojnika nalazi u Nigeru. Ranije za tu činjenicu nije znao ni Kongres

Broj kopnenih snaga SAD u Afganistanu i Siriji je zapravo mnogo veći od službenog broja. Američki vojnici raspoređeni su po cijelom svijetu, tajno sudjelujući u oružanim konfliktima i nemaju namjeru napustiti te zemlje.

Grupa od 30 vojnika nigerskog obavještajnog bataljona provodila je „čišćenje“ sela Tongo Tongo nedaleko od granice sa Malijem.

Zadatak bataljona u čijem sastavu je bilo i osam američkih „zelenih beretki“ bila je potraga za pristalicama Abu Adnana Sahrauija, bivšeg komandanta zapadnoafričkog „Pokreta za ujedinjenje i džihad“, koji se pridružio jedinicama ISIS-a u Sahari.

U neposrednoj blizini sela, grupa nigerskih vojnika je upala u zasjedu i 50 militanata je otvorilo vatru. Poginula su četvorica Nigeraca, ali i četvorica Amerikanaca.

Pogibija američkih vojnika nije prošla neopaženo: udovica jednog od poginulih se uznemirila kada joj je predsednik Donald Trump, izjavljujući saučešće, saopćio da je njen muž „znao kakav je ugovor potpisao“. Prema riječima te žene, u razgovoru sa njom predsjednik se čak nije mogao ni sjetiti imena njenog muža.

Trump je požurio da je opovrgne svojim twitom, ali informacija o tome šta se zapravo dogodilo i skandal u svezi sa svime time već su bili preplavili medije.

„Rat bez granica“

Nekoliko američkih kongresmena, uključujući i one koji su članovi resornih vojnih odbora, priznali su da oni „nisu imali pojma“ da američki vojnici ratuju u Nigeru.

Jedan od njih, Lindsey Graham, član Komiteta Senata za oružane snage, izjavio je da se izgleda radi o nekakvom beskonačnom ratu i da američki kongresmeni moraju imati više informacija.

Pentagon je bio prinuđen priznati da se u Nigeru nalazi 800 američkih vojnika. Do sada se o tome uopće nije govorilo. Potom su uslijedile i druge šokantne cifre: u Afganistanu se nalazi više od 14.000 vojnika, a ne 8.900, kako se do tada govorilo. U Siriji, gde se u vrijeme Baracka Obame govorilo o 503 vojnika, ispostavilo se da ih sada ima 2.000.

Tragedija u Nigeru je podsjetila na sličnu nesreću koja se dogodila prije 24 godine i koja je poznata kao „Bitka kod Mogadisha“, podsjeća Zahar Artemjev, bivši vojnik Oružanih snaga SAD.

Tada, početkom listopada 1993. godine, ubijeno 18 američkih vojnika, a ranjeno njih 73. Za Ameriku je to također bio šok, jer se za prisustvo vojnika SAD-a u Somaliji u to vrijeme nije ništa znalo. O tom događaju je redatelj Ridley Scott kasnije snimio film „Pad crnog jastreba“, prema istoimenoj knjizi Marka Boudena.

„Moj zapovjednik je bio jedan od onih koji su preživjeli taj incident u Mogadishu i nerado ga se sjećao. Naslušao sam se takvih priča za dve godine službe dok sam bio rendžer, vojnik u elitnoj jedinici kopnene vojske SAD. Takve i slične priče su potjecale iz različitih dijelova svijeta gde su očigledno bili angažirani američki vojnici, a za mnoge javnost nikada nije saznala“, govori Artemjev.

„Svuda se osećaju kao kod kuće“

Početkom stoljeća Zahar Artemjev je živio u SAD-u i nakon što je završio univerzitet u San Hoseu, pristupio je u američku vojsku. Bio je jedan od malobrojnih Rusa koji su služili u poznatom Fort Beningu, najvećoj vojnoj bazi na teritoriju SAD-a. Nastavio je službu u Teksasu, a zatim u američkoj bazi u Njemačkoj.

„U Europi, posebno u Nemačkoj, vojnici SAD se osećaju potpuno slobodno. Razgranata mreža vojnih aerodroma omogućava im da se bez ikakvih prepreka kreću u svim pravcima. Oni se ponašaju slobodno u svakom mjestu na planeti“, govori Zahar Artemjev.

On se konkretno prisjeća incidenta koji se tijekom njegove službe dogodio u jednoj od najzatvorenijih država svijeta — Eritreji. Tada su američki vojnici, koji su tamo bili tajno razmješteni, odlučili da se obračunaju sa vođama lokalnih kriminalnih klanova, pod čijim pokroviteljstvom su ordinirali pirati.

„Sve se završilo velikom pucnjavom, tijekom koje su te ’piratske barone‘ jednostavno likvidirali. Za to svijet nikada nije čuo“, ističe Artemjev.

„Američki vojnici se svuda ponašaju kao gazde. Dobro pamtim slučaj u Kolumbiji kada su naši zapovjednici direktno davali naređenja policiji. Iako kolumbijska policija nije dužna nas slušati, ipak su činili sve što smo im naređivali“, ističe Nikolaj Felštinski, koji je u kopnenoj vojsci SAD služio nakon što je napustio Bjelorusiju.

Svaki treći vojnik služi u inozemstvu

Prema podacima Ministarstva obrane, u sastavu Oružanih snaga SAD-a radi 1,3 milijuna ljudi, a od tog broja njih 450.000 služi u inozemstvu. Ispada da je svaki treći američki vojnik angažiran izvan granica zemlje.

Oružanim snagama pripada i 826.000 gardista i rezervista. Na primer, na teritoriji Ukrajine angažirano je 250 američkih gardista.

Ispada da ni sami senatori ne znaju koji je realan broj inozemnog kontigenta SAD-a, iako po Ustavu američka vojska ne može biti angažirana van granica zemlje bez njihovog pristanka. Ipak, 14. rujna 2001. godine, trećeg dana nakon serije terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu, Kongres je usvojio dokument kojim se dozvoljava upotreba vojnih snaga protiv terorista (Authorization for Use of Military Force Against Terrorists, AUMFAT).

Taj dokument daje pravo predsjedniku da šalje vojsku u one dijelove planeta gdje djeluju snage koje su realizirale napad na SAD. Godinu dana nakon donošenja tog dokumenta, bila je usvojena specijalna rezolucija o Iraku koja također omogućava predsjedniku da koristi Oružane snage „onoliko koliko on to smatra potrebnim i svrsishodnim“.

„Upravo takvi dokumenti, koji glavnog stanovnika Bijele kuće oslobađaju obaveze da se posavjetuje sa senatorima i traži njihovu dozvolu kako bi angažirao američku vojsku u raznim točkama planete, predstavljaju kardinalnu razliku između današnje situacije i onoga što se dogodilo 1993. godine u Somaliji“, govori Artemjev.

„Pod izgovorom da se radi o borbi protiv terorizma, SAD mogu intervenirati u bilo kojoj točki na svijetu. Isto tako, Amerikanci se mogu boriti protiv bilo kojeg režima koji im se ne sviđa, a da istovremeno govore da se radi o borbi protiv terorizma. Ispada da oni jednostavno mogu napisati na papiru: ’Imamo sumnje da se obavlja teroristička aktivnost u toj i toj regiji‘, na primer u Siriji. I odmah se podiže zrakoplovstvo kako bi bila bombardirana pozicija koje kontrolira legitimno izabrani predsednik Assad.“

Po čitavom svijetu

Prema riječima bivšeg načelnika Štaba kopnenih snaga Raymonda Odeira, američki vojnici se trenutno nalaze u 150 država svijeta.

Točnije, u taj broj ulaze i vojni atašei u nekoj maloj zemlji. Prema njegovim riječima, SAD imaju 600 vojnih baza u 38 država sveta. Drugi izvori pak navode da se radi o 800 američkih baza.

U Iraku, od 4.000 do 6.000 američkih vojnika sudjeluje u operacijama koje za cilj imaju likvidaciju ISIS-a. Maksimalan broj vojnika koje predsjednik može uputiti u tu državu je 5.262, ali u ovisnosti od ispunjavanja postavljenih zadataka, limit se često mijenja.

U Siriji je angažirano oko 2.000 specijalaca, uključujući i 850 pripadnika mornarice, kao i 200 do 250 rendžera. U Kuvajtu je 15.000 vojnika razmješteno u okviru kampa Arifdžan i u avio-bazama Ahmad Džaber i Ali Salem. Krajem prethodne godine već je bilo poslano 3.800 pripadnika konjičke brigade.

Od sedam američkih vojnih flota, tri se nalaze u blizini gorućih točaka ili potencijalnih problematičnih zona. Šesta flota SAD-a se nalazi u Gibraltarskom zaljevu, Peta flota se nalazi u Perzijskom zaljevu oko obala Saudijske Arabije, a Sedma flota se nalazi u Južnoj Koreji.

Nemaju namjeru otići

Karakteristika američkog vojnog prisustva u različitim državama svijeta je da bez obzira gdje se nađu, oni ne žure da odu, odnosno da se vrate kući. Sada i predstavnici američke vojske otvoreno govore da će u Siriji ostati dugo.

„Bit ćemo u Siriji dok se ne uvjerimo da je ISIS neutraliziran i da ne može više vršiti napade“, rekao je prošlog tjedna Rob Maning, predstavnik press-službe Pentagona. Prema njegovim riječima, prisustvo SAD u Siriji „će se rješavati prema situaciji na licu mjesta“.

U Ministarstvu obrane su izjavili da iako je ISIS izgubio svoje uporište, odnosno prijestonicu u Raki, još 3.000 militanata se nalazi na granici Sirije i Iraka. I američki vojni zapovjednici imaju namjeru tamo svoje snage držati – neograničeno.
 
(sputniknews.com)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , ,