Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » DEMOKRATSKI IMPERIJALIZAM: Vi┼íe od petsto ameri─Źkih kompanija sustavno uni┼ítava Venecuelu

DEMOKRATSKI IMPERIJALIZAM: Vi┼íe od petsto ameri─Źkih kompanija sustavno uni┼ítava Venecuelu

venecuela-kompanijeVenezuela je zemlja s najve─çim rezervama nafte u svijetu, i umjesto da u njoj vlada blagostanje, zapala je u duboku recesiju i politi─Źku krizu

Pored deficita hrane i lijekova, ─Źestih restrikcija elektri─Źne energije i najve─çe inflacije u svijetu, ovu zemlju zahvatio je val protuvladinih demonstracija na kojima oporba ve─ç vi┼íe od mjesec dana svakodnevno zahtijeva odlazak predsjednika Nicolasa Madura i raspisivanje prijevremenih predsjedni─Źkih izbora. Krvavi sukobi demonstranata i policije odnijeli su vi┼íe od 20 ┼żivota.

Kako je zemlja sa takvim predispozicijama do┼íla do prosja─Źkog ┼ítapa i ruba gra─Ĺanskog rata? Biv┼íi veleposlanik u vi┼íe zemalja Latinske Amerike i profesor Fakulteta za poslovne studije D. Vasi─ç obja┼ínjava da je nafta, iako najve─çe bogatstvo Venezuele, istovremeno i njezino najve─çe prokletstvo.

“Koliko god da je nafta bila dragocjena za tu zemlju, toliko je na neki na─Źin i dovela u situaciju da od nje bude ovisna, jer je u posljednjih 50 godina u Venezueli razvijan samo kompleks naftne i plinske industrije, dok su svi drugi sektori zanemareni. Strane kompanije i banke nisu ulagale u druge privredne sektore niti reinvestirali kapital ostvaren u toj zemlji, ve─ç su ga iznosile van. Pritom, preko polovice prihoda u prora─Źun ove zemlje sliva se upravo od nafte, dok se 90 posto nafte i plina koja se eksploatira u Venezueli izvozi u SAD “, ka┼że Vasi─ç.

On dodaje da je Venezuela od 1950. do 1980. godine, u razdoblju dok je eksploatacija nafte bila najve─ça, imala izuzetno visoke stope rasta. Me─Ĺutim, pad cijena nafte i plina na svjetskom tr┼żi┼ítu doveo je do posljedica koje su se odrazile na cijelo dru┼ítvo, a vi┼íedesetljetni┬á jednostrani industrijski razvoj Venezuele uzeo je svoj danak.

“Trenutno u Venezueli djeluje preko 500 ameri─Źkih tvrtki, a one tamo nisu bez razloga. Ogromna inflacija ide naruku velikim poduze─çima zbog postojanja crnog te─Źaja, a s njim i mogu─çnosti ostvarivanja enormnih zarada. Tako─Ĺer, izuzetno nizak standard doveo je do toga da je i radna snaga izuzetno jeftina, ┼íto stranim kompanijama koje tamo posluju tako─Ĺer omogu─çuje ogromne zarade”.

Venezuela se nalazi pod velikim pritiskom Sjedinjenih Dr┼żava i predstavlja posljednju, nesavladivu prepreku za re┼żim u Washingtonu.

“Sa Kubom su se odnosi postupno po─Źeli otopljavati, ali s Venezuelom to nije slu─Źaj. Interesi Amerike su mnogo vi┼íe vezani za Venezuelu, ┼íto potvr─Ĺuje i enorman uvoz nafte i plina iz zemlje u SAD. Maduro smeta Washingtonu jer provodi politiku svog prethodnika Huga Chaveza, ─Źiji je prvi potez svojevremeno bio izvr┼íiti nacionalizaciju naftne industrije, ─Źime je pogodio interese vode─çih zapadnih tvrtki.


Maduro danas spre─Źava ameri─Źke tvrtke da u Venezueli ostvare onoliki profit koji bi ┼żeljeli, izme─Ĺu ostalog i velikim porezima na dobit stranih kompanija”.

Da je Venezuela sustavno uni┼ítavana, smatra i Aleksandar ─îi─Źin, dekan Fakulteta za ekonomiju i dru┼ítvene znanosti na Ruskoj privrednoj akademiji. On za Sputnjik ka┼że da je to politika koja traje mnogo godina.

“Iako Obama nije bio previ┼íe ratoboran, ipak su nedobronamjernu i izolacionisti─Źku politiku prema Venezueli godinama provodile neke ─Źlanice Organizacije ameri─Źkih dr┼żava. Potpuno je jasno da su zapravo SAD okrenule male dr┼żave Srednja Amerika protiv Venezuele.

U vrijeme Huga Chaveza, Venezuela je ove dr┼żave opskrbljivala naftom po vrlo niskim cijenama. Primjerice, Kostarika, Honduras i Salvador su se dobro odnosili prema Venezueli i podr┼żavali je unutar Organizacije ameri─Źkih dr┼żava. Ali SAD su stalno radile na tome da se ove male dr┼żave okrenu protiv Venezuele i to se na kraju i dogodilo”, napominje ─îi─Źin.

O─Źito je, da Amerikanci utje─Źu na situaciju u Venezueli.

“Sjetimo se samo njihovog utjecaja na djelovanje dvije najve─çe trgova─Źke organizacije Latinske Amerike – UNASUR i Mercosur. Tr┼żi┼íte ovih organizacija ─Źini 75 posto bruto nacionalnog dohotka ─Źitavog ju┼żnoameri─Źkog kontinenta. Kada je trebalo da Venezuela postane predsjedavaju─ça dr┼żava organizacije Mercosur, to pravo su joj oduzeli, pod izgovorom da vlasti u Venezueli ne po┼ítuju ljudska prava i da joj se zato oduzima predsjedavaju─ça funkcija. Ovo nije ni┼íta drugo do politika dvostrukih standarda”, isti─Źe ─îi─Źin.

Kako ka┼że, pored objektivnih faktora u uru┼íavanju Venecuele, poput pada cijene nafte, postoji i ameri─Źko mije┼íanje u unutarnje poslove te zemlje.

“Glavni akter u ovom smislu je Enrique Kapriles, koji se dva puta kandidirao za predsjednika i dva puta izgubio. On ne krije svoju proameri─Źku orijentaciju i to da bi u slu─Źaju njegove pobjede on doveo ameri─Źke investitore u Venezuelu. Osim njega tu je i Leopold Lopez, koji je sad u zatvoru i njemu je oduzeto pravo sudjelovati u politi─Źkom ┼żivotu zemlje u narednih 15 godina. Ali on je ozbiljna politi─Źka figura, jedan od ─Źelnika oporbe, koji tako─Ĺer u┼żiva otvorenu potporu Amerike”.

Prije nekoliko dana Nicolas Maduro najavio je da ─çe njegova zemlja istupiti iz Organizacije ameri─Źkih dr┼żava, jer je savjet tog tijela odlu─Źio sazvati ministarski sastanak zbog krize u Venecueli. To je jo┼í jedan pokazatelj da je Caracas trn u oku Washingtona.

“Kada se tako ne┼íto doga─Ĺalo u Brazilu, s velikim sukobima i ┼żrtvama, a ne tako davno i u Meksiku, Organizacija ameri─Źkih dr┼żava nije inicirala nikakav sastanak niti je razmi┼íljala o tome da osudi doga─Ĺaje u tim zemljama. Dakle, o─Źigledna je politika dvostrukih mjerila i jasno je da Venezuela ostaje visoko na meti Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava”.
 
(sputniknews.com)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , ,