Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » PREUZIMANJE ŠVICARSKE SYNGENTE: Amerika u panici! Kina postala novi globalni lider genetski modificirane hrane

PREUZIMANJE ŠVICARSKE SYNGENTE: Amerika u panici! Kina postala novi globalni lider genetski modificirane hrane

gmo-syngentaU sljedećih nekoliko tjedana riješit će se i zadnje birokratske prepreke za golemo preuzimanje u sektoru poljoprivredne tehnologije zahvaljujući kojem će Kina postati novi globalni lider genetski modificirane hrane

Tijekom narednih dana trebale bi biti uklonjene i posljednje regulatorne prepreke kineskoj ChemChini za preuzimanje švicarske Syngente, jednog od svjetskih lidera u proizvodnji sjemenskog materijala i zaštitnih sredstava

A dva još vrednija posla u istom sektoru već su u visokom stupnju pripreme. Koje će biti posljedice?

Riječ je o preuzimanju vrijednom čak 43 milijarde dolara kojim će ChemChina, kineska poljoprivredno-kemijska grupacija u državnom vlasništvu, kupiti Syngentu, švicarsku kompaniju specijaliziranu za sjemenski materijal – i genetski modificirane organizme – i zaštitna sredstva.

Nedavno su preuzimanje odobrile Europska komisija i američki regulator za tržišno natjecanje, a kao uvjet preuzimanja Kinezi će morati prodati tek nekoliko linija proizvoda. Zaključenje preuzimanja očekuje se do kraja lipnja.

Međutim, u tijeku su još dva velika preuzimanja u istom sektoru poljoprivredno-kemijske tehnologije i sjemenskog materijala, što zapravo znači da će, realiziraju li se sva tri planirana spajanja – u što nitko ne sumnja, kao nikada do sada u samo tri grupacije biti koncentrirana gotovo sva moć globalne poljoprivredne biotehnologije. Drugim riječima, tročlani oligopol uvelike će određivati smjer razvoja uzgoja hrane i tehnologije koja se koristi za prehranjivanje svjetskog pučanstva. Tri zemlje u kojima će moć biti koncentrirana su Kina, Njemačka i SAD.

Naime, njemački kemijsko-farmaceutski konglomerat Bayer za 66 milijardi dolara preuzeo američki Monsanto, još jedan zloglasni GMO brend, najvećeg konkurenta Syngente. Preuzimanje je predloženo u rujnu, dioničari obiju kompanija su ga odobrili, a čekaju se još odobrenja nadležnih regulatora tržišnog natjecanja. Syngenta i Monsanto su, podsjetimo, dvije najveće kompanije koje proizvode sjemenski materijal za gotovo sve globalne komercijalne poljoprivredne kulture – soju, žitarice, rižu, pamuk…

Farmeri u panici

Treće veliko spajanje je unutar američkih granica – 59 milijardi dolara vrijedno povezivanje Dow Chemicala i DuPonta, kojim će nastati vodeća američka kemijska grupacija. Ona će dobar dio svojeg poslovanja ostvarivati na poljoprivrednom tržištu.

Poljoprivrednici i njihovi lobisti u SAD-u, naravno, upozoravaju kako će koncentracija tolikog dijela tržišta u samo tri kompanije ograničiti konkurenciju i dovesti do rasta cijena, što bi za američke poljoprivrednike, kojima prihodi posljednjih nekoliko godina padaju, moglo biti katastrofalno. Na saslušanju u Kongresu prošle godine čelnici pet kompanija uključenih u tri mega spajanja (samo Kinezi se nisu odazvali na poziv u Washington) poručili su, pak, da će samo konsolidacijom moći podnijeti potreban teret ulaganja.

Glavna poruka je da ulaganja u istraživanja i razvoj u poljoprivrednom sektoru ne rastu dovoljno brzo u usporedbi s drugim sektorima. Monsantov direktor tehnologije Robb Fraley objasnio je kako su oni prije 15 godina ulagali 300 milijuna dolara godišnje u istraživanja i razvoj, a lani su uložili 1,5 milijardi dolara. Istovremeno jedan Apple, rekao je Fraley, ulaže 10 milijardi dolara godišnje u istraživanje u razvoj.

Kinezi na preuzimanje Syngente i njezin biotehnološki potencijal gledaju kao na potez koji će im biti ključan za preživljavanje. Kina već sada ima kroničan nedostatak poljoprivrednih površina i ne proizvodi ni približno dovoljno hrane za svojih 1,3 milijarde stanovnika. Primjerice, najveći su svjetski uvoznik soje i sedmi po veličini uvoznik kukuruza.

No, kineska srednja klasa raste i konzumira sve više mesa i mliječnih proizvoda tako da moraju računati ne samo s demografskim rastom, nego i s rastom konzumacije po stanovniku. Korištenje genetski modificiranih organizama moglo bi, nadaju se u Kini, povećati prinose, a poljoprivredne površine proširiti i u manje pogodna područja, s obzirom na to da se neprekidno radi na novim sortama koje imaju veće prinose, ali su i otpornije na sušu i razne bolesti.


Kina i GMO

Pritom i u Kini valja prevladati otpor javnosti prema genetski modificiranim organizmima, gdje je veliku medijsku pažnju privukao svaki od niza skandala s poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, skandal s kontaminiranom dječjom hranom ili eksplodirajuće lubenice, poprskane u pogrešno vrijeme kemikalijom za poticanje rasta. GMO je, naravno, vrlo nepopularan u Europskoj uniji, ali je zato u SAD-u uglavnom prihvaćen. Od tri najvažnije američke kulture – soja, kukuruz i pamuk – čak 90 posto proizvodnje je GMO.

No, pitanje je hoće li se stav javnosti prema GM organizmima mijenjati sljedećih desetljeća jer potražnja će rasti, a pitanje je hoće li poljoprivredna proizvodnja to moći pratiti.

UN-ova agencija

Organizacija za hranu i poljoprivredu prije nekoliko je godina objavila izvješće prema kojem će se do 2050. godine poljoprivredna proizvodnja morati povećati za 70 posto kako bi se zadovoljio očekivani rast potražnje. Kako se većina površina pogodnih za poljoprivredu u svijetu već koristi, ovaj rast mora se ostvariti većim prinosima.

Sličan rast produktivnosti u povijesti se već ranije uspio postići, primjerice uvođenjem mehanizacije prije Drugog svjetskog rata ili uvođenjem novih poljoprivrednih sorti i poljoprivrednih kemijskih sredstava 50-ih godina prošlog stoljeća.

No, prinosi nekih od najvažnijih prehrambenih namirnica – poput riže i pšenice – u nekima od područja pod intenzivnim poljoprivrednim uzgojem već su prestali rasti, dosegavši plato. Širenje trenutačno poznatih dobrih praksi svakako može podići prinose drugdje u svijetu, ali samo do sličnog platoa. No, da bi se proizvodnju diglo iznad te razine bit će potrebna još bolja tehnologija, a poljoprivrednici nisu baš otvoreni za promjene – jer ako pogriješe s eksperimentalnom tehnologijom ode cijela žetva.

Jedna razina ovog tehnološkog skoka može donijeti IT i slična tehnologija – interneta stvari, big data ili pametni senzori koji omogućavaju praćenje svih relevantnih varijabli u poljoprivredi kako bi se povećala učinkovitost trošenja resursa. Primjerice, kad je američki proizvođač traktora John Deere u svoja vozila ugradio GPS, mogli su izbjeći greške – prolaženje dva puta po istom mjestu i preskakanje dijelova polja – čime su postignute uštede na gorivu negdje dosezale i 40 posto. Također, danas je moguće krajnje precizno pratiti razinu vlade u tlu i prema tome dozirati navodnjavanje ili pratiti točnu koncentraciju minerala i tako dodavati idealnu količinu koju traži idealna kultura.

Istražuju bakterije

Druga je razina poljoprivredna (bio)tehnologija – i to ne samo GMO. Jedno od područja na kojima danas rade i brojne start-up biotehnološke kompanije, ali i redom svi divovi – uključujući i Syngentu i Monsanto – pronalaženje je mikroba koji mogu povećati prinose za pojedine kulture s, primjerice, fungicidnim djelovanjem ili koje mogu osloboditi potrebne minerale.

Među ostalim, u tijeku je utrka za pronalaženje bakterija koje bi vezivale dušik iz atmosfere, čime bi se dušična gnojiva učinila suvišnima, kao što sličnu simbiozu koriste grahorice. Međutim, ovdje bi zlatna koka bilo modificiranje pšenice – bilo selektivnim razmnožavanjem bilo genetskim modificiranjem – tako da rizomi iz korijenja pšenice prihvate simbiozu u kakvoj uživaju grahorice.

Jedan od konzorcija u kojima sudjeluje Monsanto uspio je za tri posto povećati prinos riže i pšenice koristeći najuspješnije mikrobe među 2000 mikroba uključenih u istraživanje. Tri posto ne zvuči puno, ali ako kroz nekoliko desetljeća na istoj poljoprivrednoj površini budu trebali proizvesti dvostruko više hrane, vlasnici ove tehnologije svakako će biti među najjačim igračima globalne ekonomije.
 
(jutarnji.hr)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , ,