Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Nova svjetska kriza mo┼że po─Źeti od bankrota Deutsche Bank, engleske HSBC ili Credit Suisse

Nova svjetska kriza mo┼że po─Źeti od bankrota Deutsche Bank, engleske HSBC ili Credit Suisse

sorosOVE JESENI SU SOROS, BAFET I OSTALI “CRVENI MRAVI” OSJETILI PODRHTAVANJE FINANCIJSKOG TLA

┼áto se doga─Ĺa u svjetskoj ekonomiji?

Na prvi pogled, ništa posebno. Nikakvog ekonomskog pada, o kojem iz nekog razloga nema ni na vidiku. Globalna ekonomija raste, mada sporije nego prije 10-15 godina, ali ipak raste. Prema podacima MMF-a, svjetski BDP porastao je za 3,1 posto u 2015. godini.

Fond predvi─Ĺa sli─Źan rast i za2016. godinu.

Me─Ĺutim, idila je samo prividna: daleko od toga da je sve idealno u “ku─çanstvu” na┼íe planete. Ja bih usporedio trenutnu situaciju u svjetskoj ekonomiji s razdobljem prije potresa, kada se javljaju ─Źudne pojave u ionosferi, mijenja se razina podzemnih voda u bunarima i temperatura tla, pove─çava se koncentraciju radona i vodika, javlja se slabo podrhtavanje zemlje – ukazuju─çi na Armagedon koji se priprema.

Isto je sada primjetno i u globalnoj ekonomiji. U njezinim razli─Źitim segmentima doga─Ĺa se mnogo ┼íta neobi─Źno, ─Źudno, moglo bi se re─çi i zastra┼íuju─çe. Prisutne su potpuno nove pojave, koje nemaju presedana u povijesti. Ali najstra┼ínija je kombinacija mnogobrojnih negativnih faktora – kako novih, tako i starih.

O┼ítro je usporen tempo rasta svjetske trgovine. Ako prije krize 2008-2009. ona rasla dva puta br┼że od globalnog BDP-a, sada, u posljednjih 6 godina, stopa rasta obujma izvozno-uvoznih operacija je ─Źak pala ni┼że od rasta BDP-a (oko 3% godi┼ínje).

Osim toga, u 2015. godini, prema podacima WTO, me─Ĺunarodna trgovina u dolarima smanjena je za 13% (u daljnjem tekstu je kvartalna dinamika svjetskog robnog izvoza u postocima).

U prvoj polovici 2016. godine taj trend je nastavljen. Prema podacima OECD , dr┼żave iz “skupine dvadeset”, na koje otpada 80% svjetske proizvodnje, smanjile su izvoz za 4,2 posto, a uvoz – za 4,6 posto.

Istovremeno, u ve─çini razvijenih zemalja postoji iznimno niska inflacija (u 2015. godini u prosjeku 0,5% godi┼ínje), ┼íto ukazuje na slabu potra┼żnju potro┼ía─Źa.

Unato─Ź sporom rastu BDP-a, postoji ubrzan rast stranih direktnih investicija (SDI). U izvje┼ítaju JUNKTAD “World investment report 2016.” Navodi se da su strane direktne investicije u 2015. pove─çane u odnosu na 2014. godinu za 38% – do 1.76 bilijuna dolara. ┼Żestoko se promijenio geografski pravac investicija: ako je 2013. i 2014. godine vi┼íe od polovice SDI odlazilo u zemlje u razvoju i njihove gospodarstva u tranziciji, onda 2015. godine glavni dio investicija zavr┼íava na Zapadu.

Opseg SDI, koji je zavr┼íio u razvijenim zemaljama je udvostru─Źen – do 962 milijardi dolara (55% ukupnih globalnih investicija), a u zemljama u razvoju – porastao je samo 9% – do 765 milijardi dolara (43,5 posto svih SDI). Naro─Źito zna─Źajno su porasle strane investicije u SAD (za 250%, do 380 milijardi dolara) i Europu (65%, do 504 milijardi dolara).

Me─Ĺutim, ono ┼íto je zanimljivo: neki zna─Źajan pozitivan utjecaj na dinamiku BDP-a zapadnih zemalja ovaj ogroman priljev investicija nije imao. U SAD 2015. godine BDP je porastao za samo 2,6 posto, a u zemljama eurozone – 1,9 posto. 2016 godine tako─Ĺer se prognozira spori rast – 1,4% u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama, u eurozoni – 1,5 posto.

Smanjivanje me─Ĺunarodne trgovine i masovni priljev na Zapad se doga─Ĺa u kontekstu o┼ítrog pada profita dr┼żavnih obveznica razvijenih zemalja.

Prema podacima istra┼żiva─Źkog centra BNY Mellon, prosje─Źan prinos na osnovu obveznica SAD, Japana, Njema─Źke i Velike Britanije s rokom dospije─ça od 10 godina pao je na povijesni minimum od 0,69%. Prinos na najpopularnije me─Ĺu investitorima desetogodi┼ínje dr┼żavne obveznice SAD (US Treasuries) u srpnju-rujnu kolebao se na najni┼żoj razini od od 2000. godine, 1,5-1,7%.

Samo od o┼żujka do rujna ove godine, prinos na 10-ogodi┼ínje njema─Źke i ameri─Źke obveznice pao je za 25-30 baznih bodova (0.2-0.3%), dok je prinos na iste obveznice Velike Britanije – pao za 90 baznih bodova (0,9 %).

┼átovi┼íe, pojavio se fenomen bez presedana – dr┼żavne obveznice mnogih industrijski razvijenih zemljama su pale u zonu negativnih prinosa. Od rujna 2016. u ovu kategoriju su u┼íle dr┼żavne obveznice 14 zapadnih zemalja, uklju─Źuju─çi Njema─Źku, Dansku, ┼ápanjolsku, Italiju, Nizozemsku, Francusku, ┼ávedsku, ┼ávicarsku i Japan. Prema podacima OECD, sada skoro 35% dr┼żavnih obveznica zemalja-─Źlanica ove organicije ukupne vrijednosti 14 bilijuna dolara imaju negativan prinos. Sljede─çi dr┼żavne obveznice – u zonu negativnog prinosa po─Źele su ulaziti i korporativne obveznice zapadnih kompanija, kao ┼íto su Nestl├ę i Shell .

Pad prinosa je rezultat “super meke” monetarne politike sredi┼ínjih banaka zapadnih zemalja, koje su kao rezultat globalne krize 2008-2009 po─Źele kupuju “lo┼íe dugove” privatnih kompanija i banaka i da im dodjeljuju jeftine kredite, kako bi se sprije─Źio kolaps bankarskog sustava i stimulirao gospodarski rast.

SAD su smanjile kamatnu stopu na nulu krajem 2008. godine, Japan – 2012. godine. Nakon njih 2015. godine, politiku “kvantitativnog popu┼ítanja” usvojila je i Europska sredi┼ínja banka. Nakon 2008. godine, sredi┼ínje banke zapadnih zemalja skoro 650 puta su smanjile kamatne stope.

Politika “kvantitativnog popu┼ítanja”, s druge strane, dovela je do nevi─Ĺenog porasta javnog duga razvijenih zemalja. Po procjenama MMF-a, za posljednjih 6 godina on je udvostru─Źen: 2008. godine, suvereni dug je iznosio 53% BDP-a, 2012. 80% BDP-a i, kona─Źno, u sada┼ínje vrijeme iznosi 100% BDP-a – ┼íto je najvi┼íu razinu od Drugog svjetskog rata.

Za 8 godina vladavine predsjednika Obame ameri─Źki dr┼żavni dug porastao za 8,7 bilijuna dolara ili 81% – sa 10,7 bilijuna dolara do 19,4 bilijuna, dok je u prethodnom destelje─çu porastao – samo 4,1 bilijun (s 6,6 do 10,7 bilijuna dolara).

Po prvi put dr┼żavni dug je prema┼íio BDP dr┼żave (17,95 bilijuna 2015. godine). Ukupni dugovi nefinancijskog sektora SAD dosegnuli su “rekordni” – razinu od 275% BDP-a. Ovaj razina duga (300% BDP-a) zabilje┼żen je u SAD u mirnodopskim uvjetima samo jednom – 1929. godine, neposredno prije po─Źetka Velike depresije.

U cijelom svijetu dugovi nefinancijskog sektora su udvostru─Źeni od po─Źetka stolje─ça i dosegnuli su 152 bilijuna dolara. Po podacima konzultantske tvrtke McKinsey, od trenutka po─Źetka financijske krize 2007-2008. godine globalni dugovi (dr┼żavni, korporativni i zadu┼żenost ku─çanstava) porasli su na 200 bilijuna dolara ili 250% od svjetskog BDP-a (73,5 bilijuna dolara po teku─çim procjenama Svjetske banke).

U nedavnom osvrtu OECD od lipnju 2016. godine “Economic Outlook of June 2016″ stru─Źnjaci ove organizacije su upozorili, da globalna ekonomija mo┼że upasti u “zamku usporenog rasta”. U takvoj zamci se ve─ç ─Źetvrt stolje─ça nalazi japanska ekonomija (BDP Japana u posljednjih 10 godina raste u prosjeku 0,5% godi┼ínje), i nikakve vladine mjere jo┼í uvijek ne supevajuda izvuku Japan iz ove rupe.

Biv┼íi ameri─Źki ministar financija Lawrence Summers je ─Źak iznio teoriju “vjekovne stagnacije”, o kojoj se aktivno raspravlja u ameri─Źkim akademskim krugovima.

* * *

Sve ovo pokazuje da se u globalnoj ekonomija nakupila zna─Źajna koli─Źina disbalansa, deformacija i disproporcija. Ovo djeluje kao kretanje tektonskih plo─Źa koje stvaraju stres u litosferi, ┼íto na kraju dovodi do pucanja zemljine kore, potresa i razaranja.

Svaki analiti─Źar, koji poku┼íava prona─çi glavni uzrok ovih problema u globalnoj ekonomiji, ne mo┼że a da ne do─Ĺe do jednostavnog zaklju─Źka: mnogobrojne i opasne strukturne disproporcije, koje ugro┼żavaju stabilnost globalne ekonomije, nastale su kao razultat brzog razvoja financijskog sektora na Zapadu.

Financijski sektor, koji samo predstavlja kanal preraspodjele materijalnih bogatstva, pretjerano se otu─Ĺio od proizvodnih sektora gospodarstva, koje ta dobra (robe i usluge) stvaraju – industrije, poljoprivrede, gra─Ĺevinarstva, transporta, itd. Ukupna aktiva globalnog financijskog sustava dostigla je gigantsku sumu od 306 bilijuna dolara, ┼íto je 4 puta vi┼íe od svjetskog BDP-a.

Komercijalni financijski sektor na Zapadu vrtoglavo raste i diverzificirati se. O┼ítro je porastao broj i vrijednost trgovanja vrijednosnicama – akcijama, obveznicama, mjenicama, hipotekarnim i depozitnim potvrdama i njihovimproizvodima – derivatima, futuresima, opcijama i swapovima.

Po procjeni ameri─Źkog analiti─Źara financijskih tr┼żi┼íta J. Andersona, ukupan obim opticaja dionica i obveznica, nominiranih u ─Źetiri glavne zapadne valute (dolar, euro, funta i japanski jen) iznosio dolarskom ekvivalentu 111 bilijuna, ┼íto 3,3 puta nadilazi obim BDP navedene tri zemlje i EU (34.23 bilijuna dolara), i skoro 1,5 puta je vi┼íi od obujma svjetskog BDP-a. Prema ocjeni nekih analiti─Źara, ovih derivata je izdano na vi┼íe od 500 biliona dolara, ┼íto je sedam i kusur puta vi┼íe od obujma svjetskog BDP-a.

U su┼ítini, trenutno imamo posla sa sustavnom, dugoro─Źnom, sporo kre─çu─çom krizom hiperprodukcije financijskih instrumenata.

Ali istovremeno na Zapadu je po─Źeo naglo rasti novi segment komercijalnog financijskog sektora – takozvano “bankarstvo iz sjene” (ili sivo bankarstvo), koje uklju─Źuje mnogobrojne zapadne nebankarske financijske posrednike, koji ne potpadaju pod bankarsko zakonodavstvo, – fondovi tr┼żi┼íta novca, poverila─Źka tvrtke, otvoreni zajedni─Źki fondovi, tvrtke specijalizirane za investicije u nekretnine, hedge-fondovi i drugi. U utrci za profitom, mnogi investitori su u┼íli u strukture “bankarstva u sjeni”.

Od 306 bilijuna dolara ukupne aktive globalnog financijskog sustava, po podacima Vije─ça za financijsku stabilnost, aktiva tradicionalnih banaka iznosi 140 bilijuna dolara, osiguravaju─çih dru┼ítva i mirovinskih fondova – 55 bilijuna dolara, a “bankarstva u sjeni” iznosi 75 bilijuna dolalara. Vi┼íe od 80% aktive “bankarstvau sjeni” otpada na SAD, EU i Veliku Britaniju.

Kao ┼íto je navedeno u posljednjem izvje┼ítaju Vije─ça za financijsku stabilnost, na upravljanje privatnim financijsko-kreditnim organizacijamana bazi povjerenja data su sredstva institucionalnih i individualnih investitora u iznosu od 76 bilijuna dolara. Od tog broja, 37 bilijuna jeskoncentrisano u otvorene investicijske fondove i 3 bilijuna – uhedge-fondovima, koji pripadaju “bankarstvu iz sjene” i obavljaju poslove s vrijednosnim papirima u automatskom re┼żimu uz pomo─ç posebnih ra─Źunalnih programa. Ove strukture stvaraju efekt “stampeda”, pani─Źnog pona┼íanja investitora i brzog preme┼ítanja ogromnih masa kapitala iz jedne u drugu aktivu.

Upravo djelovanje financijskih ┼ípekulanata “ljulja” brod svjetske ekonomije. Oni napuhavaju mnogobrojne “mjehure” i stvaraju bezbrojne “piramide”, koje periodi─Źnopucaju i ru┼íe se. Najlukaviji, snala┼żljiviji i uspe┼íaniji od njih, kao ┼íto su Soros i Buffett, uspijevaju isko─Źe u posljednjem trenutku uz dobro par─Źe u d┼żepu. A ostali … Kao ┼íto re─Źe F. Niche “jao slabijem” i “zgazi onog tko je pao”.

* * *

Politi─Źko rukovodstvo zapadnih zemalja ne ┼żeli obuzdati privatne financijske ┼ípekulante. Ono nije izvuklo odgovaraju─çe zaklju─Źke iz onoga ┼íto se dogodilo 2008-2009. godine, pa samim tim, svjetsku ekonomiju o─Źekuju novi potresi. Nitko ne zna kada – sutra ili za nekoliko godina – i na kojem tr┼żi┼ítu ─çe po─Źeti novi val globalne krize, ali nitko ne sumnja da ─çe ona po─Źeti.

Globalna kriza, primjerice, mogla bi po─Źeti bankrotstvom jedne od glavnih me─Ĺunarodnih financijskih institucija, kao ┼íto se dogodilo 2008. godine, kada je kolabirala ameri─Źka investicijska banka Lehman Brothers. Trenutno, stru─Źnjaci MMF-a smatraju “problemati─Źnom” svaku ─Źetvrtu banku u razvijenim zemljama, s imovinom od oko 11,7 bilijuna dolara. Me─Ĺu najve─çim (“sistemski va┼żnim”) bankama, ─Źiji kolaps “mo┼że izazovati znatnu ┼ítetu financijskom sustavu na globalnoj razini” spadaju – njema─Źka Deutsche Bank , engleska HSBC i ┼ívicarska Credit Suisse .

Posebno te┼íka situacija je u Deutsche Bank, ─Źije su dionice od po─Źetka 2016. pale 2 puta. Njezin ameri─Źki ogranak dvije uzastopne godine ne prolazi stres-test ameri─Źkih Federalnih rezervi, kojim se utvr─Ĺuje stupanj pouzdanosti financijskih institucija.

Ameri─Źko ministarstvo pravde je podnijelo ovojbanci ra─Źunna 14 milijardi dolara zbog manipulacija s hipotekarnim vrijednosnica prije krize 2008. godine. Pro┼ílu 2015. godinubanka je zavr┼íila s gubitkom od 6,8 milijardi dolara. Neto dobit za 2. kvartal pala je za 98% (do 20 milijuna eura). Primjetan je nagli porast razine dugova (du┼żni─Źkog nagomilavanja) odnos aktive prema dioni─Źarskom kapitalu dosegnuo je 40 (kod Lehman Brothers prije bankrota ovaj idikator je iznosio 30.7).

Ve─çina financijskih analiti─Źara obja┼ínjava trenutnu situaciju time, da se banka “zaigrala” na tr┼żi┼ítu izvedenih financijskih instrumenata: bruto pozicija Deutsche Bank u derivatima se procjenjuje na 42 bilijuna eura, ┼íto nadilazi BDP SAD i EU zajedno. Prema izvje┼ítajima njema─Źkih medija vlada Njema─Źke priprema plan za ozdravljenje banke, ali ako on ne da rezultata, nastupit “domino efekt”, jer jeve─çina europskih banaka tijesno povezana s Deutsche Bank .

U slu─Źaju brankrota Deutsche Bank , krize ─çe prije svega zahvatiti, prirodno, financijski sistem Gr─Źke, ali ne samo njega. Prema podacima Europske sredi┼ínje banke, “na rubu kolapsa” balansira bankarski sustav Italije, i treba mu vrlo malo pasti u provaliju.

“Problemati─Źni” dugovi u aktivi talijanskih banaka, po slu┼żbenim procjenama, dosegnuli su 200 milijardi eura, ┼íto predstavlja 12% BDP-a ove zemlje, a prema procjenama neovisnih ameri─Źkih financijskih analiti─Źara, mnogo vi┼íe – 360 milijardi eura (21% BDP-a Italije). Pri ─Źemu su mogu─çnost talijanske vlade za financijsku podr┼íku komercijalnim bankama vrlo ograni─Źene: javni dug dosegnuo 133% BDP-a (u Europi ve─çi razina duga ima samo Gr─Źka).

Tako─Ĺer ne treba isklju─Źiti mogu─çnost da globalna kriza ponovno po─Źne s ameri─Źkog financijskog tr┼żi┼íta, gdje su se ┼ípekulanti o─Źito “zaigrali”.

Trenutno je primjetan novi nalet kapitalizacije: ako je u prvom kvartalu 2016. godine indeks iznosio 1:19, onda u drugom iznosi ve─ç – 1:20. Ove vrijednosti ukazuju na to, da se burza “pregrijava” i da se kolaps mo┼że dogoditi u svakom trenutku.

U principu, “mjehuri” se pojavljuju u skoro svim segmentima tr┼żi┼íta. Kada ─çe pu─çi, i povu─çi sa sobom globalnu ekonomiju – pitanje je vremena.

Naravno, nadajmo se da ─çe “velika dvadesetorka” uspjeti uskladiti nastali disbalans, smanjiti napetost i sprije─Źiti nekontrolirani razvoj doga─Ĺaja, me─Ĺutim niska u─Źinkovitost djelatnosti ove grupe ne odi┼íe optimizom.

Najuspje┼íniji financijski ┼ípekulanti nekim ┼żivotinjskim instinktom ve─ç osje─çaju primicanje kolapsa i br┼że bolje su iza┼íli iz rizi─Źnih financijskih instrumenata i pre┼íli u najpouzdanije, kojima se tradicionalno smatraju dr┼żavne obveznice zapadnih zemalja. Upravo zato potra┼żnja za dr┼żavnim obveznicama Njema─Źke, Danske, ┼ávicarske i drugih zapadnih zemalja s negativnim prinosom raste, unato─Ź ─Źinjenici da kupac ne samo da ne dobiva profit od svojih investicija, ve─ç naprotiv, pla─ça izdavatelju za samu mogu─çnost da posjeduje takve vrijednosnice.

* * *

┼áezdesetih godina pro┼ílog stolje─ça, japanski znanstvenici-entomolozi primijetili su neobi─Źno pona┼íanje insekata prije potresa i vulkanskih erupcija.

U jesen 2016. godine, Soros, Buffett i ostali “crveni mravi” osjetili su podrhtavanje zemlje i br┼że bolje pobjegli s planine Fud┼żijama …
 
(fakti.org)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , ,