Apokaliptični Eko kolaps: Prvi put u povijesti PČELE proglašene ugroženom vrstom u SAD-u

Po prvi put u povijesti pčele su dodane na popis ugroženih vrsta

Navodi se da je znanstveni genij našeg doba Albert Einstein jednom rekao: “Ako nestanu pčele sa površine Zemlje, čovječanstvo će imati samo još četiri godine života”.

Posljednjih desetljeća povećana uporaba pesticida rezultirala je oštrim padom pčelinje populacije.

Nemati pčele ne znači samo nemati med ili pčelinji vosak. To također znači da nema hrane, da nema životinja, povrća, biljaka, cvijeta ili meda.

Ne morate biti genije da vidite sve to. Ali, trebate biti genije da maknete tu opasnost i nadolazeću propast izvan vremenskog okvira.

Studije su pokazale povezanost između neonikotinoidnog insekticida i nazadovanja pčelinjih populacija.

Dana 22. rujna je američki bumbar predložen od strane Ameirčke oganizacije za ribu i divljač da se stavi na popis ugroženih vrsta.

Ovo je poziv za buđenje ljudi u svezi problema uništavanja staništa i korištenja pesticida – posebno neonikotinoida – jer će se uskoro autohtona pčela prvi put u kontinentalnom dijelu SAD službeno predložiti za listu ugroženih vrsta.

Međutim, što se tiče pčela, to je samo vrh ledenog brijega.

Iako stanje bumbara napokon dobiva javnu pažnju koju zaslužuje, druge autohtoni pčele su na brzom putu do izumiranja i već su proglašene ugroženima.

Dana 30. rujna, po prvi puta u povijesti, pčele su staviljene na popis ugroženih vrsta.

Sedam vrsta havajske žuto-lice pčele roda Hylaeus, jednom od najzastupljenijih insekata na tropskim otocima, sada su tako rijetke da su jedna od najmanje zastupljenih oprašivača u toj saveznoj državi.

“Ono što smo vidjeli doista je da je situacija sa pčelama puno gora nego što smo mislili”, kaže Cynthia King, entomolog sa Havajskog Odjela šumarstva i životinjskog svijeta.

Društvo Xerces, neprofitna grupa posvećena zaštiti beskralješnjaka i njihovih staništa, podnijela je zahtjev 2010. godine kako bi se zaštitila sedam vrsta žuto-lice pčele, tako nazvana po zlatnoj oznaci između očiju mužjaka.

Ta sićušna, lijepa stvorenja su od ključne važnosti za oprašivanje izvornih cvjetnica i jedinstvenog otočnog ekosustava Havaja.

Tijekom milijuna godina, pčele i određeni cvjetovi su razvili specijalizirane biljne oprašivačke interakcije u kojima oba organizma izvlače korist. Ako pčele nestanu, neke cvjetnice i biljke bi također mogle nestati i to ima domino efekt u ekosustavu.

Predugo su korporativni poticatelji otrovnih kemikalija, kao što su Bayer i Monsanto, zajedno sa svojim partnerima u federalnim agencijama, skrivali i umanjivali znanost o neonikotinoidima.

Iako su brojni pripravci dobili žig ta odobrenje, osiguravajući milijarde profita i mita, okoliš i zdravlje ljudi su bili žrtve.

Dolazi vrijeme kada će gubitak staništa pčela postajati sve veći, a korištenje pesticida mora postati naslovnica u vijestima, prije nego se probudimo iz ovog zlog sna i shvatimo da su ova korisna stvorenja otišla zauvijek, a s njima i stabilnost našeg prehrambenog sustava i prirodnog ekosustava.
 
NoviSvjetskiPoredak.com