Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » Ameri─Źki masovni nadzor – Orvelovska no─çna mora (VIDEO)

Ameri─Źki masovni nadzor – Orvelovska no─çna mora (VIDEO)

nadzor-zgradaBill Binney, biv┼íi tehni─Źki direktor ameri─Źke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) i zvi┼żda─Ź, o┼ítro je kritizirao ameri─Źke tehnike masovnog nadzora

Binney je rekao za Sputnjik da je strategija sakupljanja gomile podataka osu─Ĺena na rezultat koji ─çe dovesti do toga da “ljudi umiru”.

Ime Edward Snowden je prvo koje pada na pamet kada pomislite na Uzbunjiva─Ź u sferi povjerljivih obavje┼ítajnih podataka. Ali prije njega, drugi NSA operativac, Bill Binney, osjetio je potrebu da upali fitilj na tajnim obavje┼ítajnim akcijama svoje vlade.

On je ─Źetiri godine slu┼żio svojoj vladi kao ─Źasnik u obavje┼ítajnoj slu┼żbi ameri─Źke vojske i matemati─Źar-kriptograf u NSA.

Tako─Ĺer je bio i pionir u tehnologiji, stvoriv┼íi sustav nazvan “Tin thread”, mo─çni analiti─Źki ure─Ĺaj koji je pratio elektroni─Źke komunikacije uz istodobnu za┼ítitu privatnosti ljudi koji su prolazili kroz sustav.

Binney je namjeravao da “Tin thread” otkriva teroristi─Źke napade prije nego ┼íto se dogode, uz po┼ítovanje gra─Ĺanskih sloboda. Me─Ĺutim, njegov sustav uga┼íen je tri tjedna pred 11. rujan i napad na Svjetski trgova─Źki centar u New Yorku.

Ubrzo nakon toga, kada je NSA usvojila daleko nametljiviji program “Trailblazer”, koji sakuplja na gomile podataka, Binney je odlu─Źio postati zvi┼żda─Ź.

Kao protivnik masovnog nadzora, sudjelovao je u novom dokumentarcu “Dobri Amerikanac”, koji se ovog tjedna (trailer na kraju) premijerno prikazan u Ujedinjenom Kraljevstvu. Film istra┼żuje intrigantno pitanje – je li NSA mogla sprije─Źiti napad 11. rujna, kao i druge teroristi─Źke akcije diljem svijeta.

Znanje je mo─ç

Binney ka┼że da vidi veliki utjecaj novca i mo─çi u SAD, koje se mije┼íaju u namjeri da se fokusiraju na sigurnosne prijetnje.

“Svi ti podaci su znanje, a znanje je mo─ç, ve─ça od bilo koga, bez obzira da li ste ─Źlan Ustavnog suda, dr┼żavni tu┼żitelj, ─Źlan Kongresa ili general.” “Tako je Edgar Hoover radio i opstajao na ─Źelu FBI 40 godina.”
 

 
Znao je sve o svakome, i svi su to znali. To je u┼żasno pogre┼íno u svakom smislu”, ka┼że Binney.

“Prije napada 11. rujna ─Źlanovi obavje┼ítajnih povjerenstvo su nam govorili da tvrtke koje ┼żele sura─Ĺivati ÔÇőÔÇősa NSA u Kongresu lobiraju protiv na┼íeg programa. Na┼í program je financirala Vlada, a oni su ┼żeljeli ga ugase, jer im je bio konkurencija.”

“Za┼íto su ┼żeljeli tro┼íiti ogroman novac na problem koji smo mi ve─ç rije┼íili? ┼Żeljeli su novac, a tada┼ínji ljudi u NSA, FBI i CIA su to podr┼żavali jer je to bio brz priljev novca kako bi mogli raditi ┼íto ┼żele – a to je masovno ┼ípijuniranje svih redom.”

Igla u plastu sijena Umjesto Binneyjevog programa, Amerika je odlu─Źila podr┼żati strategiju sakupljanja masovnih podataka – potez za koji je Binney upozoravao da ─çe imati fatalne posljedice.

“Masovni nadzor ubija ljude. To ka┼żem jer analiti─Źar ne mo┼że u gomili podataka pravovremeno vidi prijetnju i upozori ljude na nju. I zato ljudi umiru”, ka┼że Binney.

Redatelj “Dobrog Amerikanca”, Fritz Mozer, rekao je za Sputnjik da se nada da ─çe novi dokumentarac izvr┼íiti pritisak na vlade da s ve─çom kritikom raspravljaju o masovnom prikupljanju podataka i nadzoru.

“Mislim da ono ┼íto politi─Źari treba prevladati je ‘vi┼íe je vi┼íe’, jer ponekad ‘manje je vi┼íe’. To je posebno primjenjivo u ovom slu─Źaju. “Manje podataka daju vam vremensku prednost jer prave informacije dobivate ranije, gotovo u realnom vremenu, a to je klju─Źni faktor u prevenciji teroristi─Źkih napada.”

“Svi nedavni napadi, uklju─Źuju─çi one u Francuskoj, Njema─Źkoj i Madridu, mogli su biti sprije─Źeni”, ka┼że Mozer.

Orvelovska no─çna mora “Tra┼żenje podataka je kao pretres ku─çe – za to vam treba ra─Źun, a ra─Źun zahtjeva opravdan razlog. To su principi odavno postavljeni i koji su se pokazali ispravnim.

Ne treba otkrivamo kota─Ź u digitalnoj eri, ve─ç primijeniti pravila iz analognog doba. Danas je sve elektroni─Źki povezano, pa mo┼żete manipulirati ure─Ĺajima iz daljine.

Ljudi vam mogu isklju─Źiti pacemaker i ubiti vas, mogu vam zaustaviti automobil nasred puta … To je mije┼íanje u na┼íe ┼żivote koje nadilazi bilo ┼íto ┼íto je Orwell mogao zamisliti u romanu 1984.”, ka┼że Mozer.
 

 
(sputniknews.com)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , ,