Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » PUTIN: ‘DAJEM KOSOVO ZA KRIM!’ Srbija u strahu da će je Rusija iznevjeriti
Beograd je zabrinut jer je dosad Putin uvijek isticao Kosovo kao problem, a sada odjednom traži da se izjednaÄi s Krimom
Nakon NATO-ove operacije kojom su srpske sigurnosne snage, vojska i policija, istjerane s Kosova, koje je potom Kumanovskim sporazumom i rezolucijom Vijeća sigurnosti gotovo dobilo samostalnost, Beograd se stalno uzdao u Moskvu kao glavnog zaÅ¡titnika koji neće dopustiti da se odmetnuta pokrajina meÄ‘unarodno profilira, preciznije da postane Älanica UN-a.
Naime, Kosovo je priznalo viÅ¡e od 120 država, meÄ‘u njima su SAD, Velika Britanija, Francuska, NjemaÄka i gotovo sve susjedne zemlje, ali ono je joÅ¡ uvijek, kad je rijeÄ o meÄ‘unarodnom položaju, Äardak ni na nebu, ni na zemlji.
Nije Älan UN-a
Nije Älan UN-a i to ga spreÄava u stvarnoj konzumaciji suverenosti. Jedan od opasnijih trenutaka po srpsku diplomaciju bio je pokuÅ¡aj Kosova da uÄ‘e u Älanstvo UNESCO-a, ali to je, uz veliku pomoć Rusije, zaustavljeno.
No, tu podršku Srbija izdašno plaća.
Rusija je dobila vlasniÅ¡tvo nad Naftnom industrijom Srbije (NIS) za, kako kažu i sami Srbi, “sićuâ€, a i sadaÅ¡nja politika Beograda, “sjedenje na dvije stoliceâ€, posljedica je toga. Naime, premijeru Aleksandru VuÄiću je viÅ¡e nego jasno da svi ekonomski i racionalni razlozi govore kako se treba približiti Europi i Zapadu, ali mu je jednako tako jasno da on ne smije biti taj tijekom Äijeg će mandata Srbija i formalno izgubiti Kosovo.
Zato i dalje većinu svojih poteza kalibrira prema zahtjevima Moskve: Äim malo previÅ¡e derivira, odmah se oglasi ruski ambasador i kaže da “nepriznavanje Kosova nije ruski interesâ€.
Razumni glasovi srpske politike već dulje naglašavaju da takva politika nije dobra te da će Rusija u trenutku kad joj to bude najviše odgovaralo “prodati Kosovo†za ostvarenje svojih vitalnih interesa.
Važan intervju
I taj se scenarij, Äini se, poÄeo polako razvijati. Naime, juÄeraÅ¡nji je Blic reagirao na intervju ruskog predsjednika Vladimira Putina Bloombergu. On ondje kaže sljedeće: “Imamo veliko politiÄko iskustvo koje se sastoji od dubokog uvjerenja da se niÅ¡ta ne može napraviti protiv volje naroda.
ÄŒini se da to neki od naÅ¡ih partnera ne razumiju. Kad spominju Krim, pokuÅ¡avaju izbjeći navesti da je volja ljudi koji žive na Krimu – 70 posto su Rusi, a ostali govore ruski kao materinski jezik – bila da se pridruže Rusiji.
Oni to jednostavno ne vide. Na drugome mjestu, Kosovu, može se koristiti volja naroda, ali ovdje ne. To je politiÄka igra. Dakle, da vas uvjerim, mogu reći da Rusija provodi i planira provoditi apsolutno miroljubivu vanjsku politiku usmjerenu prema suradnjiâ€.
Tu je i Gruzija
Dvije su stvari iz ovog odgovora ozbiljno zabrinule Beograd: prvo, povezivanje Kosova i Krima. Naime, 2008. godine je Moskva djelovala bitno drukÄije. Nakon Å¡to je Kosovo proglasilo samostalnost, Rusija je poslije kratkog ljetnog rata s Gruzijom priznala njezine odmetnute pokrajine Abhaziju i Južnu Osetiju kao samostalne države.
I pritom se pozvala na Kosovo kao presedan. Sada, pak, traže da se politiÄke igre oko Kosova i Krima izjednaÄe, Å¡to znaÄi da bi zemlje koje priznaju Kosovo trebale prihvatiti i pripajanje Krima Rusiji.
Drugo, u politici suradnje to bi znaÄilo da Moskva možda neće priznati Kosovo, ali viÅ¡e neće spreÄavati njegov ulazak u UN. Poznati beogradski analitiÄar DuÅ¡an Janjić za Blic je objasnio: “Izjava ruskog predsjednika doslovno znaÄi – ako vi nama priznate Krim, imat ćete odrijeÅ¡ene ruke da s Kosovom radite Å¡to želiteâ€.
Janjić dodaje kako je “pitanje vremena kad će Rusija odblokirati pitanje Kosova u Vijeću sigurnosti i koliko će taj postupak naplatiti od Zapadaâ€.
Okolnosti Putinu u potpunosti idu naruku. Novim dogovorom sa SAD-om oko Sirije potvrdio se kao nezaobilazni Äimbenik razrjeÅ¡avanja globalnih kriza, problemi s redefiniranjem EU nakon Brexita otvaraju prostor za nadu u moguće ublažavanje, možda i ukidanje sankcija, ameriÄki predsjedniÄki izbori mu stalno daju na važnosti u svijetu, poboljÅ¡ao je odnose s Turskom i Izraelom.
Mali interes
Kod kuće stoji sjajno, njegovoj se stranci iduću nedjelju smijeÅ¡i Äista izborna pobjeda i pravi je trenutak da napravi trgovinu – potiho mi dajte pravo na Krim, a nosite Kosovo (koje ga manje interesira od nekih drugih toÄaka na Balkanu), uz joÅ¡ mogući koji ustupak u pitanju podrÅ¡ke pobunjenicima u Donbasu.
Ima tu i joÅ¡ jedna zaÄkoljica: PriÅ¡tina bi, svjesna da joj Moskva viÅ¡e nije najveća prepreka, mogla destruirati nastavak pregovora s Beogradom i tako zakoÄiti i srpski put prema EU, Å¡to bi podiglo tenzije u regiji. Gdje bi opet uskoÄio Putin kao Äimbenik dogovora. I smirivanja.
U ovu jednadžbu treba ubaciti i ukrajinski faktor koji je sve slabiji. Naime, Putin i tu ima snažan argument jer Kijev nikako da provede svoje dijelove Sporazuma iz Minska.
Vlada, pak, nikako da zauzme ozbiljan stav prema organiziranom kriminalu i korupciji, Å¡to ozbiljno smeta EU koja je joÅ¡ gora, i puna kriminala i korupcije. A Putin to dobro zna. Na kraju krajeva, nije on sluÄajno izabrao kraj proÅ¡log tjedna da većinu tih poruka poÅ¡alje preko Bloomberga.
Ostale sporne toÄke koje kontrolira Rusija
Pridnjestrovlje: dio Moldavije koji djeluje kao samostalna zemlja uz podršku Moskve i prisutnost ruske vojske
Južna Osetija i Abhazija: odmetnuti dijelovi Gruzije koje je Rusija priznala kao samostalne zemlje i s kojima ima posebne odnose
Donbas: dio Ukrajine koji kontroliraju pobunjenici koje, pak, kontrolira Moskva
Kurili: otoci koje je Sovjetski Savez oduzeo Japanu nakon Drugoga svjetskog rata
Arktik: Rusija otvoreno traži najveći dio teritorija kao i Amerikanci
(jutarnji.hr)
Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: Balkan, Kosovo, Krim, NATO, Putin, Rusija, Srbija, UNESCO