Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » SVI DRŽAVNI UDARI U TURSKOJ: Prije najnovijeg pokušaja, vojska je vlast rušila u više navrata

SVI DRŽAVNI UDARI U TURSKOJ: Prije najnovijeg pokušaja, vojska je vlast rušila u više navrata

turska-zastavaU proteklih 50 godina u Turskoj je u četiri navrata vojska svrgnula demokratski izabrane vlade

Na dan 2. svibnja 1960. godine bio je proveden vojni udar gotovo bez kapi krvi, a predvodili du ga oficiri i kadeti s vojnih škola iz Istanbula i Ankare, Idućega dana zapovjednik zemaljskih snaga, general Cemal Gursel zatražio je političke reforme i dao ostavku nakon što su njegovi zahtijevi odbijeni.

Čelnici su utemeljili 38-člano Vijeće nacionalnog jedinstva s Gurselom kao predsjednikom. Od 601 čovjeka kojem se sudilo, njih 464 proglašeni su krima. Nad tri bivša ministra, uključujući i premijera Adnana Mendeseta, izvršena je smrtna presuda, a za 12 ostalih, među kojima je bio i predsjednik Celal Bayar, smrtna kazna zamijenjena je doživotnim zatvorom.

U 1971. godini, u tzv. “Memorandumskom vojnom udaru”, vojska je uputila vladi upozorenje da uspostavi red u zemlji nakon mjeseci štrajkova i uličnih sukoba između ljevičarskih i nacionalističkih skupina. Nekoliko mjeseci kasnije premijer Sulejman Demirel odstupio je s vlasti, a koalicija konzervativnih političara i tehnokrata primila se zadaće uspostave reda pod nadzorom vojske. U nekoliko pokrajina proglašeno je izvanredno stanje i nije potpuno ukinuto do rujna 1973.

Dvanaestog rujna 1980. godine udar je izvelo zapovjedništvo vojske pod vodstvom generala Kenana Evrena. Akcija je uslijedila nakon ponovnog izbijanja uličnih sukoba lijevih i nacionalističkih skupina. Nakon vojnog udara uhićeni su vodeći političari, a raspušteni su parlament, političke stranke i sindikati.

Upravljanje državom preuzelo je petočlano Vijeće nacionalne sigurnosti, koje je suspendiralo dotadašnji ustav, a usvojilo privremeni ustav koji je davao skoro neograničenu moć vojsci.

“Postmoderni udar” dogodio se 18. lipnja 1997. godine, kada je premijer Necmettin Erbakan, kojeg su protivnici proglašavali opasnošću za sekularni ustroj zemlje, odstupio s dužnosti pod pritiskom vojske, poslovnih krugova, pravosuđa i politčara. Generali su smatrali da su obavezni djelovati u obrani sekularne države koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk.

Tajnovita skupina Ergenekon je prvi je put došla na uvid javnosti kad je 2007. tijekom policijske racije pronađen eksploziv u kući u Istanbulu. Naposlijetku su stotine ljudi suđene zbog pokušaja svrgavanja tadašnjeg premijera Tayyipa Erdogana, a 275 časnika, novinara, odvjetnika i ostalih proglašeno je krivima.

Sve su presude poništene 2016. nakon što je prizivni sud presudio da uopće nije dokazano postojanje skupine Ergenekon. Erdogan, koji je 2014. postao predsjednik Turske, u početku je podržavao tužbu, ali je kasnije krivio policiju i tužitelje koji pripadaju vjerskom pokretu predvođenom Fethullahom Gulenom, koji živi u dobrovoljnom izgnanstvu u SAD, da su inscenirali pokušaj državnog udara.

Novinari su 2010. objavili podatke o zavjeri sekularne grupe koja je htjela izvesti državni udar, kodnog naziva Malj, koji je navodno planiran još od 2003., a koji je navodno imao za cilj izazvati nered u društvu koji bi doveo do rušenja s vlasti Erdoganove stranke Pravde i razvitka.

Sud je 2012. zatvorio 300 od 365 optuženih. Dvije godine kasnije skoro svi osuđeni su oslobođeni nakon što je Ustavni sud presudio da su im bila narušena prava. I ovaj put su za cijelu stvar optuženi sljedbenici Gulena, a on je odbacio sve optužbe.
 
(jutarnji.hr)

SPASITE SE OČAJA, ČUJTE MUDRU KRITIKU MONAHA: On će vas natjerati da se ne žalite i kažete - Hvala!
UDARNA VIJEST: 28 stranica TAJNOG DOKUMENTA koji je javno objavljen otkrile da su Saudijci pomagali napadačima 11. rujna i to prikrili

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , ,

 
reklama