Ako bude rata, Rusija ga neće voditi na svojem teritoriju (VIDEO)

Rusija ima nulto povjerenje u NATO i vjeruje da se taj savez sprema u rat protiv nje, kaže vodeći ruski vanjskopolitički analitičar Sergej Karaganov uz upozorenje da ako dođe do novog velikog rata Rusija ga neće voditi na svojem teritoriju

Karaganov, član utjecajnog Vijeća za vanjsku politiku i obranu pri ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, u intervjuu za njemački “Der Spiegel” navodi da već desetak godina raste rizik od novog rata u Europi, i da je sada isti kao u vrijeme Hladnog rata.

Propaganda koja u izobilju stiže s obje strane svjedoči o opasnoj fazi krize, smatra Karaganov.

“Ruski mediji su više rezervirani od zapadnih. Premda morate razumjeti da je Rusija vrlo osjetljiva kada je riječ o obrani. Mi moramo biti spremni na sve. To je izvor povremeno široke propagande”, kaže on i pita:

“Ali što radi Zapad? On se samo bavi ocrnjivanjem Rusije; vjeruje da mi prijetimo da ćemo napasti. Situacija se može usporediti s krizom kakva je postojala krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih”.

Ruski stručnjak ima na umu masovno povećanje broja nuklearnih raketa srednjeg dometa u Europi, koje je lako moglo dovesti do nenamjernog nuklearnog rata. Te rakete imaju vrlo kratko vrijeme doleta, zbog čega napadnutoj strani ne ostaje gotovo nimalo vremena reagirati, a to opet čini automatsku odmazdu jedinom mogućom reakcijom na pogubnu nuklearnu vatru. Takva situacija ublažena je sporazumom o zabrani raketa srednjeg dometa potpisanim 1987. godine.

Prema mišljenju Karaganova, sadašnje jačanje NATO snaga kod granica Rusije nalik je postavljanju raketa “Pershing” i SS-20 prije tri desetljeća, barem u smislu opravdanja za njihovo raspoređivanje.

“Strahovanja u zemljama kao što su Poljska, Litva i Latvija treba povezati s time što NATO u tim zemljama stacionira oružje. Ali to im ne pomaže; mi to tumačimo kao provokaciju. U slučaju krize mi ćemo uništiti upravo to oružje. Rusija više nikad neće ratovati na svom teritoriju”, poručuje Karaganov.

Kako ističe, pomoć koju je ponudio NATO nije simbolična pomoć baltičkim državama nego provokacija.

“Ako NATO počne nasrtati na nuklearnu silu kakva smo mi – bit će kažnjen”, naglašava ruski ekspert.

Dio problema, prema njegovim riječima, jeste prekid komunikacija, što je pokazao rad – odnosno odsustvo rada – Vijeća NATO-Rusija, koji je formiran da bi rješavao razlike u mišljenjima između Saveza i Rusije, ali “više nije legitimno tijelo”.

“NATO je postao kvalitativno drukčiji savez. Kada smo počeli dijalog s NATO-om, bio je to obrambeni savez demokratskih sila. Ali onda je Vijeće NATO-Rusija poslužio kao pokriće i za legalizaciju ekspanziju NATO-a. Kada nam je zaista bio potreban – 2008. i 2014. – nije ga bilo”, navodi Karaganov, imajući na umu dvije velike ruske sigurnosne krize – događaje u Gruziji i Južnoj Osetiji i nasilnu smjenu vlasti u Ukrajini.

Karaganov ističe da neprijateljstvo između Rusije i Europe i na druge načine pogađa obje strane. Nakon više desetljeća bezbrižnog života, Europa je zaboravila kako se vodi realpolitika, za razliku od Rusije, što znači da Europa gubi pomoć Rusije kada je u pitanju izbjeglička kriza, jer je malo vjerojatno da će je Moskva ponuditi u situaciji kada je suočena s konfrontacijom.

“U Europi imate različit politički sustav koji se nije u stanju adaptirati na izazove novog svijeta. Njemačka kancelarka je rekla da naš predsjednik živi u drukčijem svijetu. Ja vjerujem da on živi u veoma stvarnom svijetu”, ističe Karaganov.

S druge strane, Rusija je pogođena jer ruske elite pronalaze izgovor da, dok god postoji prijetnja od NATO-a, ne poduzimaju bolne ali neophodne unutarnje reforme.

Međutim, Karaganov smatra da Rusija u tom sučeljavanju u dogledno vrijeme neće ponuditi bilo kakve ustupke Zapadu nego će se okrenuti ka istoku udaljavajući se od Europe, iako on misli da takav ishod nije najbolji za Rusiju.

“Mi vjerujemo da je Rusija moralno u pravu. Neće biti bilo kakvih suštinskih ustupaka s naše strane”, kaže on i dodaje da je psihološki gledano Rusija sada postala euroazijska sila.

“Ja sam bio jedan od intelektualnih tvoraca zaokreta ka istoku. Ali sada smatram da ne treba da okrećemo leđa Europi. Moramo pronaći način da revitaliziramo naše odnose”, poručuje Karaganov.
 

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)