BILJKE KOMUNICIRAJU PUTEM INTERNETA GLJIVA

Komuniciraju li biljke i jesu li po inteligenciji bliske ljudima i životinjama pitanje je na kojem se lome mnoga razmišljanja i pokreti još od istraživanja Clevea Backstera

Skrivena ispod površine i zapletena u korijenu zemljinog začuđujućeg i raznolikog biljnog svijeta, postoji biološka veleprometnica koja povezuje članove biljnog carstva u ono što znanstvenici zovu “Wood Wide Web”.

Ova organska mreža funkcionira slično kao naš internet, omogućujući biljkama komunikaciju, razmjenjujuću ​​prehranu, ili čak da naškode jedni drugima.

Mreža se sastoji od tankih niti gljivice poznatih kao micelij koje rastu prema van pod zemljom i do nekoliko metara od svog partnerskih biljka, što znači da je sav biljni svijet u nekoj regiji vjerojatno u mreži i međusobno povezan.

Partnerstvo korijena biljaka i gljiva je poznat kao mikoriza i koristan za obje uključene strane; biljke pružaju ugljikohidrate za gljive, a u zamjenu gljive im pomažu u prikupljanju vode i pružanje hranjivih tvari kao što su fosfor i dušik.

Pronađeno je da gljivična mreža pomaže biljkama da se međusobno pomažu u rastu i procvatu.

Studija provedena od strane Univerziteta Ren Sen Zeng South China Agricultural je otkrila da ova međusobna povezanost također omogućuje biljkama da upozoravaju jedni druge na potencijalne štete. U istraživanju, tim istraživača je uzgajao par rajčica gdje je nekim od parova bilo dopušteno da se formiraju mikorizu.

Kada je bila formirana gljivična mreža, jedna biljka od svakog para se pošpricala sa “Alternaria solani”, gljivicom koja uzrokuje bolest u biljnom svijetu. Hermetičke plastične vrećice su korištene kako bi se osiguralo da nema interakcije sa tlom.

Nakon 65 sati, tim je pokušao zaraziti drugu biljku svakog para i otkrili su one biljke koje su bile povezane micelijima su imale manju mogućnost dobivanja bolesti i mnogo niže razine oštećenja od onih koje nisu bile povezane sa micelijima.

Slična studija je učinjeno od strane Sveučilišta u Aberdeenu i skupine suradnika koji su pokazali također da iskorištena gljivične mreže služi također za prijenos informacija za predstojeću opasnost.

Kad se gladne lisne uši krenu hraniti lišćem jedne od biljaka, biljke koje su spojene preko micelija počnu lučiti svoje anti-afidne kemijske tvari, a oni koji nisu bile povezane nisu imale nikakvu reakciju.

“Neki oblik signalizacije se događa između tih biljaka u svezi lisnih uši, a ti signali se transportiraju kroz mikorizne micelijske mreže.”, kaže David Johnson.

Kao i naš internet, to gljivično povezivanje je također osjetljivo na cyber kriminal, terorizam, pa čak i rat. Neke biljke, kao što je Phantom Orchid, nemaju klorofile potrebne za fotosintezu i mora crpsti potrebne hranjive tvari za opstanak iz okolnih biljaka.

Neka istraživanja pokazuju da životinje kao što su insekti i crvi mogu biti u mogućnosti otkriti suptilnu razmjenu hranjivih tvari kroz mrežu, i omogućiti im da lakše nađu ukusan korijen za prehranu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com