AMERIKANCI HTJELI PODVALITI OTROVNU GMO HRANU U ZAMJENU ZA RUSKU: Kako je EU upala u jamu koju je kopala za Rusiju !?

U priči o sankcijama koje je EU uvela Moskvi Rusija je mnogo bolje prošla od Europe

Sve ono što se ranije kupovalo od prehrambenih proizvoda u Europi sada se proizvodi u Rusiji, kaže za Sputnjik ekonomist Mahmut Bušatlija.

U Europi, ističe Bušatlija, jača svijest da čitava akcija sa antiruska sankcijama ide prije svega na štetu europskih država, dok je sama Amerika koja je taj proces započela od uvođenja europskih sankcija protiv Moskve značajno povećala razmjenu s Rusijom.

O pogubnosti antiruskih mjera za samu Europu govore i podaci Francuskog istraživačkog centra za međunarodnu ekonomiju, koji pokazuju da je izvoz iz zemalja koje su ih podržale pretrpio štetu od 60,2 milijarde dolara.

Iz izvještaja također piše da na zemlje EU otpadaju dvije trećine, ili 76,7 posto svih gubitaka zbog ograničenja na trgovinu.

Bušatlija kaže da su najveću štetu pretrpjele zemlje koje su prije uvođenja sankcija imale najveću razmjenu s Rusijom.

Njemačka je prije sankcija imala 60-70 milijardi eura razmjene s Rusijom, zbog čega se odmah poslije uvođenja tih mjera sektor njemačke vojne industrije žalio vladi i tražio da im se nadoknadi šteta koju će pretrpjeti.

Obeštećenje je tražila i auto-industrija Njemačke.

Što se tiče Francuza, samo na dva “Mistrala”, koja je trebala isporučiti Rusima, a nisu prije svega zbog pritiska Amerike, bili su na gubitku dvije milijarde eura, podsjeća ekonomist.

S druge strane, Italija je najviše pogođena protumjerama Rusije koja je zabranila uvoz prehrambenih artikala i smatra se da je godišnje šteta tri-četiri milijarde samo u sektoru prehrambene industrije te zemlje.

Veći dio štetnih posljedica sankcija vezan je za robu na koju se izravno ne odnose ruske recipročne mjere, odnosno embargo na poljoprivredne proizvode. Bušatlija, međutim, kaže da i sankcije i kontrasankcije pripadaju istom problemu.

Prema njegovim riječima, prikaz europskih statistika govori o tome da se smanjila prodaja na rusko tržište, što je uvjetovano ruskom zabranom, ali i činjenicom da je onemogućena prodaja visokoindustrijskih proizvoda Rusiji, prije svega vojne opreme.

Komentirajući utjecaj koji su sankcije imale na rusko gospodarstvo, koja je ih je donekle amortizirala okretanjem ka unutarnjim resursima, Bušatlija ističe da je Rusija mnogo bolje prošla od Europe.

“U početku, dok se nije snašla trpjela je neke gubitke, ali ono što je jako važno za Rusiju jeste što se okrenula svom tržištu u području proizvodnje.

Sve ono što se kupovalo u Europi kao hrana sad se proizvodi u Rusiji. Prošle godine Rusija je bila najveći izvoznik pšenice na svijetu“, naglašava sugovornik Sputnika.

Rusija je, napominje on, uspjela prilagoditi kroz razne elemente.

“Smanjivanjem vrijednosti svoje nacionalne valute dovela je svoje gospodarstvo u situaciju da mora da se okrene sebi, a ne da kupuje u inozemstvu sve što im padne na pamet, nego ono što mogu proizvesti – proizvoditi kod kuće.

A zahvaljujući činjenici da je rublja sada jeftinija, to je omogućilo mnogo povoljniji izvoz dok se uvoz na neki način zatvorio jer je suviše skup”, objašnjava Bušatlija.

Potpuno je jasno da Europa mnogo više trpi od sankcija, zaključuje on, napominjujći da iznad Europe kao mač stoji i energetska sigurnost koja u nekih 25-30 posto zavisi od ruskog plina.

Igor Kovaljov, profesor moskovske Visoke škole ekonomije, kaže da europski gospodarstvenici i poljoprivrednici sve glasnije traže ukidanje sankcija.

U uvjetima sve jače krize u EU, izazvane između ostalog i “Brexitom”, mnogi europski dužnosnici će, smatra on, razmisliti o preispitivanju određenih političkih odluka koje se tiču ​​Rusije.

“Recimo, Rusija i Italija imaju veliku trgovinsku razmjenu i razvijene gospodarske odnose, zato je ova zemlja jedan od najvećih gubitnika u ovoj situaciji.

Kao što vidimo, gubici se procjenjuju na desetke milijarda eura, i to je ozbiljna šteta, zato prosvjeduju poljoprivrednici i proizvođači.

Naravno da ‘ozbiljna’ ne znači ‘fatalna’, i ne bi trebalo precjenjivati ​​ovu štetu i govoriti da smo ‘uništili europsko gospodarstvo’.

Ali isto tako bilo bi pogrešno tvrditi da je zbog sankcija ruska ekonomija u ruševinama“, navodi Kovaljov. On dodaje da europski proizvođači nisu zadovoljni gubicima i da zato, primjerice, sve više talijanskih regija glasa za ukidanje sankcija.

O tome da su sankcije put u slijepu ulicu, govorili su mađarski premijer Orban, kao i čelnici Češke i Slovačke. Bitno je da su mnogi regioni Njemačke i Austrije također protiv sankcija, a u ovim zemljama nemoguće je ignorirati mišljenje pokrajina i unutrašnjosti uopće”, ističe ruski ekspert.

Kako napominje, iako recimo odluke savjeta talijanskih regija nisu obvezujuće, bilo bi vrlo nepromišljeno ignorirati glas naroda.

“Referendum u Velikoj Britaniji pokazao je kakve posljedice može imati mišljenje stanovnika malih gradova.

Osim toga, treba podsjetiti da su sankcije uvedene na zahtjev SAD, koje su na taj način željele zauzeti europska tržišta, to je u skladu s globalnom američkom strategijom, čiji je dio i Transatlantsko partnerstvo koje ide u korist isključivo američkim kompanijama”, uvjeren je Kovaljov.
 
(Sputnik)