Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Kriza uzima težak danak i ovo je samo početak: Udvostručena potrošnja normabela i apaurina

Kriza uzima težak danak i ovo je samo početak: Udvostručena potrošnja normabela i apaurina

teblete-depresijaZbog teških socioekonomskih prilika i svakodnevnog stresa, sve je veći broj anksioznih bolesnika u Hrvatskoj, psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja lijekova za smirenje (diazepama) alarmatno raste

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), u zadnjem je desetljeću uporaba diazepama u državi gotovo udvostručena, što je medicinski zabrinjavajući podatak, posebice što se radi o nimalo bezopasnim lijekovima, koji izazivaju ovisnost, a ne liječe uzrok problema.

Teška tjeskoba

Konkretno, u 2014. godini (što su zadnji podaci koje je Halmed obradio), diazepam, a najčešće se radi o normabelu i apaurinu, na dnevnoj je bazi pilo 34 stanovnika na njih tisuću, što bi značilo da je, ako se promatra ukupna populacija u državi, dnevno taj lijek uzimalo oko 146 tisuća osoba. Za te je količine normabela i apaurina u 2014. HZZO potrošio 30,5 milijuna kuna.

Deset godina ranije, prema Halmedovim podacima, na tisuću stanovnika je propisivano 18,7 dnevnih doza diazepama, pa bi, prevedeno na ukupan broj stanovnika, to značilo da je te godine lijekove za smirenje svaki dan uzimalo oko 80 tisuća osoba, što je državu stajalo 26,7 milijuna kuna.

Udvostručenje potrošnje vremenski se poklapa s razdobljem produljenog trajanja ekonomske i društvene krize, a u takvom je vremenu očekivati porast broja osoba preplavljenih anksioznošću, odnosno tjeskobom ili onih izloženih različitim vrstama prolongiranog egzistencijalnog stresa – tumači doc. dr. Tomislav Franić, psihijatar u KBC-u Split, objašnjavajući kako se povećano propisivanje nekog medikamenta, generalno, događa kada se radi o novom lijeku, kada se sličan lijek povlači iz uporabe ili kada se mijenja zakonska regulativa propisivanja.

No, kod diazepama ništa od toga nije slučaj, nego se skok potrošnje može tumačiti većom učestalosti stanja koja zahtijevaju taj lijek. Pri tome, dodaje dr. Franić, treba uzeti u obzir i činjenicu da je razmišljanje ljudi toliko promijenjeno da lakše i češće odlaze liječniku. Traže pomoć jer teško podnose životne nedaće. I pri tome obično traže ekspresna rješenja jer čovjek današnjeg doba nije spreman gotovo ništa trpjeti. Potvrđuju to i iskustva liječnika opće i obiteljske medicine.

Zdravi, a bolesni

Sve više nam se javljaju ljudi koji su tjelesno i duševno zdravi, no preopterećeni su brojnim socijalnim i emocionalnim teškoćama s kojima se ne znaju nositi, pa su i duhovno nesređeni, i sve to velikim dijelom kao posljedica bolesti našeg društva i društvenih odnosa u kojima živimo.

Nedovoljna je svijest o utjecaju društvenih zbivanja i društvenog okruženja na zdravlje svakog od nas pojedinačno. Posljedica ovih procesa je sve veći broj anksioznih bolesnika koje susrećemo u našim ordinacijama i u kojih je indicirana uporaba lijekova iz skupine benzodiazepina kojoj pripada i diazepam, stoga ne treba čuditi porast potrošnje ovog lijeka.

No, trebali bismo razumjeti da ovakvim pristupom mi samo liječimo simptome ovih bolesnika te da je pravo liječenje uzroka u domeni poboljšanja društvene i političke organizacije, poboljšanja životnog standarda, zadovoljstva i doživljaja sreće naših ljudi – komentira dr. Galibedin Galijašević, obiteljski liječnik iz Zagreba.

Štetna praksa

Psihijatar dr. Franić dodaje kako je “prokletstvo” diazepama i sličnih lijekova to da oni, slično alkoholu, na kratke staze vrlo učinkovito i još važnije brzo uklanjaju simptome, ali ne i uzroke smetnji. A to je ono što se danas nameće pred pacijente i liječnike – brzo uklanjanje smetnji.

rlo često to rezultira kratkoročnim poboljšanjem i osoba više nije toliko motivirana da ulazi u duži tretman psihoterapijom ili farmakoterapijom koji bi smetnje uklonio uzročno ili barem na duže vrijeme.

Takva praksa dugoročno je štetna jer se nakon nekog vremena smetnje se vrate i osoba je ponovno sklonija takvom površnom, kratkoročnom uklanjanju smetnji. Pri tome nije svjesna ili prihvaća rizik da dugotrajnom uporabom dovedu sebe u stanje ovisnosti, izloži se riziku poput veće mogućnosti obolijevanja od demencije ili jednostavno ubije u sebi prirodne, psihološke mehanizme suočavanja s problemima – upozorava dr. Franić.

Opći trend ‘hipermedikalizacije’

Na povećanu potrošnju diazepama utječe također i opći trend “hipermedikalizacije”, pretjeranog propisivanja lijekova (što je problem struke koji tek trebamo ozbiljnije početi rješavati), kao i trend “obrambenog medicinskog pristupa pacijentu”, gdje se zbog straha od pacijentove tužbe, ili zbog straha od sukoba, pacijentu ispunjavaju terapijske zamolbe i želje i onda kada bismo bolje rezultate mogli očekivati nekim drugim psihoterapijskim ili socioterapijskim zahvatom, umjesto željenim lijekom – navodi dr. Galijašević.

Recept na preporuku psihijatra

Diazepam je lijek koji ide na recept, a koristi se u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja vezanih uz stres, anksioznih stanja (napetost, uznemirenost, agresivnost, strah), kao hipnotik za kratkotrajno liječenje teške nesanice, za ublažavanje simptoma apstinencije od alkohola, kao dodatna terapija pri ukočenosti skeletne muskulature (npr. križobolja), kod konvulzija, za smirenje bolesnika u pripremi prije operativnog zahvata. Većina stanja je iz područja psihijatrije, pa bi se moglo kazati da lijek najčešće preporučuju psihijatri – objašnjava dr. Franić.
 
(slobodnadalmacija.hr)

777: Brexit se dogodio na točan datum okultnog ciklusa 'Shemitah'
USTANAK: Brexit izazvao domino efekt diljem Europe

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , ,

 
reklama