Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Kriza uzima te┼żak danak i ovo je samo po─Źetak: Udvostru─Źena potro┼ínja normabela i apaurina

Kriza uzima te┼żak danak i ovo je samo po─Źetak: Udvostru─Źena potro┼ínja normabela i apaurina

teblete-depresijaZbog teških socioekonomskih prilika i svakodnevnog stresa, sve je veći broj anksioznih bolesnika u Hrvatskoj, psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja lijekova za smirenje (diazepama) alarmatno raste

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), u zadnjem je desetlje─çu uporaba diazepama u dr┼żavi gotovo udvostru─Źena, ┼íto je medicinski zabrinjavaju─çi podatak, posebice ┼íto se radi o nimalo bezopasnim lijekovima, koji izazivaju ovisnost, a ne lije─Źe uzrok problema.

Teška tjeskoba

Konkretno, u 2014. godini (┼íto su zadnji podaci koje je Halmed obradio), diazepam, a naj─Źe┼í─çe se radi o normabelu i apaurinu, na dnevnoj je bazi pilo 34 stanovnika na njih tisu─çu, ┼íto bi zna─Źilo da je, ako se promatra ukupna populacija u dr┼żavi, dnevno taj lijek uzimalo oko 146 tisu─ça osoba. Za te je koli─Źine normabela i apaurina u 2014. HZZO potro┼íio 30,5 milijuna kuna.

Deset godina ranije, prema Halmedovim podacima, na tisu─çu stanovnika je propisivano 18,7 dnevnih doza diazepama, pa bi, prevedeno na ukupan broj stanovnika, to zna─Źilo da je te godine lijekove za smirenje svaki dan uzimalo oko 80 tisu─ça osoba, ┼íto je dr┼żavu stajalo 26,7 milijuna kuna.

Udvostru─Źenje potro┼ínje vremenski se poklapa s razdobljem produljenog trajanja ekonomske i dru┼ítvene krize, a u takvom je vremenu o─Źekivati porast broja osoba preplavljenih anksiozno┼í─çu, odnosno tjeskobom ili onih izlo┼żenih razli─Źitim vrstama prolongiranog egzistencijalnog stresa – tuma─Źi doc. dr. Tomislav Frani─ç, psihijatar u KBC-u Split, obja┼ínjavaju─çi kako se pove─çano propisivanje nekog medikamenta, generalno, doga─Ĺa kada se radi o novom lijeku, kada se sli─Źan lijek povla─Źi iz uporabe ili kada se mijenja zakonska regulativa propisivanja.

No, kod diazepama ni┼íta od toga nije slu─Źaj, nego se skok potro┼ínje mo┼że tuma─Źiti ve─çom u─Źestalosti stanja koja zahtijevaju taj lijek. Pri tome, dodaje dr. Frani─ç, treba uzeti u obzir i ─Źinjenicu da je razmi┼íljanje ljudi toliko promijenjeno da lak┼íe i ─Źe┼í─çe odlaze lije─Źniku. Tra┼że pomo─ç jer te┼íko podnose ┼żivotne neda─çe. I pri tome obi─Źno tra┼że ekspresna rje┼íenja jer ─Źovjek dana┼ínjeg doba nije spreman gotovo ni┼íta trpjeti. Potvr─Ĺuju to i iskustva lije─Źnika op─çe i obiteljske medicine.

Zdravi, a bolesni

Sve vi┼íe nam se javljaju ljudi koji su tjelesno i du┼íevno zdravi, no preoptere─çeni su brojnim socijalnim i emocionalnim te┼íko─çama s kojima se ne znaju nositi, pa su i duhovno nesre─Ĺeni, i sve to velikim dijelom kao posljedica bolesti na┼íeg dru┼ítva i dru┼ítvenih odnosa u kojima ┼żivimo.

Nedovoljna je svijest o utjecaju dru┼ítvenih zbivanja i dru┼ítvenog okru┼żenja na zdravlje svakog od nas pojedina─Źno. Posljedica ovih procesa je sve ve─çi broj anksioznih bolesnika koje susre─çemo u na┼íim ordinacijama i u kojih je indicirana uporaba lijekova iz skupine benzodiazepina kojoj pripada i diazepam, stoga ne treba ─Źuditi porast potro┼ínje ovog lijeka.


No, trebali bismo razumjeti da ovakvim pristupom mi samo lije─Źimo simptome ovih bolesnika te da je pravo lije─Źenje uzroka u domeni pobolj┼íanja dru┼ítvene i politi─Źke organizacije, pobolj┼íanja ┼żivotnog standarda, zadovoljstva i do┼żivljaja sre─çe na┼íih ljudi – komentira dr. Galibedin Galija┼íevi─ç, obiteljski lije─Źnik iz Zagreba.

Štetna praksa

Psihijatar dr. Frani─ç dodaje kako je ÔÇťprokletstvoÔÇŁ diazepama i sli─Źnih lijekova to da oni, sli─Źno alkoholu, na kratke staze vrlo u─Źinkovito i jo┼í va┼żnije brzo uklanjaju simptome, ali ne i uzroke smetnji. A to je ono ┼íto se danas name─çe pred pacijente i lije─Źnike – brzo uklanjanje smetnji.

rlo ─Źesto to rezultira kratkoro─Źnim pobolj┼íanjem i osoba vi┼íe nije toliko motivirana da ulazi u du┼żi tretman psihoterapijom ili farmakoterapijom koji bi smetnje uklonio uzro─Źno ili barem na du┼że vrijeme.

Takva praksa dugoro─Źno je ┼ítetna jer se nakon nekog vremena smetnje se vrate i osoba je ponovno sklonija takvom povr┼ínom, kratkoro─Źnom uklanjanju smetnji. Pri tome nije svjesna ili prihva─ça rizik da dugotrajnom uporabom dovedu sebe u stanje ovisnosti, izlo┼żi se riziku poput ve─çe mogu─çnosti obolijevanja od demencije ili jednostavno ubije u sebi prirodne, psiholo┼íke mehanizme suo─Źavanja s problemima – upozorava dr. Frani─ç.

Op─çi trend ÔÇśhipermedikalizacijeÔÇÖ

Na pove─çanu potro┼ínju diazepama utje─Źe tako─Ĺer i op─çi trend ÔÇťhipermedikalizacijeÔÇŁ, pretjeranog propisivanja lijekova (┼íto je problem struke koji tek trebamo ozbiljnije po─Źeti rje┼íavati), kao i trend ÔÇťobrambenog medicinskog pristupa pacijentuÔÇŁ, gdje se zbog straha od pacijentove tu┼żbe, ili zbog straha od sukoba, pacijentu ispunjavaju terapijske zamolbe i ┼żelje i onda kada bismo bolje rezultate mogli o─Źekivati nekim drugim psihoterapijskim ili socioterapijskim zahvatom, umjesto ┼żeljenim lijekom – navodi dr. Galija┼íevi─ç.

Recept na preporuku psihijatra

Diazepam je lijek koji ide na recept, a koristi se u lije─Źenju neurotskih poreme─çaja i poreme─çaja vezanih uz stres, anksioznih stanja (napetost, uznemirenost, agresivnost, strah), kao hipnotik za kratkotrajno lije─Źenje te┼íke nesanice, za ubla┼żavanje simptoma apstinencije od alkohola, kao dodatna terapija pri uko─Źenosti skeletne muskulature (npr. kri┼żobolja), kod konvulzija, za smirenje bolesnika u pripremi prije operativnog zahvata. Ve─çina stanja je iz podru─Źja psihijatrije, pa bi se moglo kazati da lijek naj─Źe┼í─çe preporu─Źuju psihijatri – obja┼ínjava dr. Frani─ç.
 
(slobodnadalmacija.hr)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , ,