Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » Putin: Zapad se danas prema Rusiji pona┼ía kao pred Drugi svjetski rat prema SSSR-u

Putin: Zapad se danas prema Rusiji ponaša kao pred Drugi svjetski rat prema SSSR-u

putin-govor-nacijaUPOZORIO: NATO POJA─îAVA AGRESIVNU RETORIKU I AGRESIVNE U─îINKE UZ GRANICE RUSIJE

Vladimir Putin se u Kremlju – povodom 22. lipnja, dana kada je Njema─Źka napala na SSSR – sreo s predstavnicima Ruskog vojno-povijesnog dru┼ítva i izgovorio upozorenje: niti jedna zemlja ne smije ┼żivjeti u pro┼ílosti jer je to ┼ítetno i opasno za budu─çnost nacije.

U─Źinio je to u ovom kontekstu: “Ni jedna zemlja i ni jedan narod ne smije ┼żivjeti u pro┼ílosti i beskona─Źno se kupati u svom heroizmu. To je ┼ítetno i opasno za budu─çnost nacije. Ali, naprijed treba i─çi oslanjaju─çi se – ne isklju─Źivo, ali u zna─Źajnoj mjeri – na fundament onoga ┼íto su stvorile prethodne generacije”.

Pritom je naglasio da je neophodno odgajati nove generacije “na najboljem ┼íto su prethodnih desetlje─ça i stolje─ça stvorili na┼íi prethodnici”. Pa podvukao:

“Samo u tom slu─Źaju ─çe se na┼íi mladi osje─çati sigurno u ovom svijetu koji se brzo mijenja i samo tako im mo┼żemo dati orijentire za razvoj”.

Dodao je da mladima mora biti predo─Źavana stra┼ína povijesna istina: da je Hitler pobijedio – ruski narod bi odbacio iza Urala i fakti─Źki osudio na izumiranje.

Posebno je ukazao da slabljenje nacionalnog identiteta dovodi do smanjenja brojnosti stanovništva i za primjer naveo Latviju:

“Zamislite: ve─ç je polovina stanovni┼ítva napustila zemlju. Za svaku zemlju je to – katastrofa. Da, suvremeni svijet se mijenja i granice se bri┼íu, ali ne znam narod kome ne bi bio dragocjen njegov identitet jer njegovo gubljenje ima te┼íke posljedice”.

Predsjednik RF je precizirao da je Latvija posljednjih godina ostala bez 40 posto stanovni┼ítva, dok se ono u Izraelu – koji ─Źuva svoj identitet – zahvaljuju─çi i tome pove─çava.

Putin je prethodno istupio pred Dr┼żavnom Dumom koja zavr┼íava mandat jer Rusiju najesen ─Źekaju parlamentarni izbori. I, i taj nastup je po─Źeo “od povijesti”:

“Prvo o dana┼ínjem tragi─Źnom datumu: prije 75 godina je hitlerovska Njema─Źka vjerolomno prodrla na teritoriju Sovjetskog Saveza. Po─Źeo je Veliki Domovinski rat. Do tog momenta su nacisti, kao ┼íto se zna, porobili ve─ç mnoge europske zemlje.

Sovjetski narod je na sebe primio sna┼żan udar i neprijatelju je odgovorio jedinstvenim i mo─çnim otporom, do posljednjeg je branio Domovinu, a potom potpuno i definitivno razbio agresora u njegovom brlogu, odr┼żav┼íi veliku Pobjedu.

Danas saginjemo glave pred tim herojskim pokoljenjem. Na┼íi o─Źevi i djedovi su po cijenu svojih ┼żivota spasili Rusiju i cijelo ─Źovje─Źanstvo od “mrke kuge”. Mi ─çemo zauvijek pamtiti njihovo ┼żrtveno juna┼ítvo i njihov podvig”.

Na Putinov prijedlog: svi poslanici su minutom ┼íutnje odali po─Źast poginulima u Velikom Domovinskom ratu.

U nastavku govora rekao je i ovo:

“Rat su zapo─Źeli nacisti. Njihova ideologija mr┼żnje, njihova slijepa vjera u vlastitu izuzetnost i nepogre┼íivost, zajedno s te┼żnjom ka svjetskoj dominaciji – doveli su do najve─çe tragedije 20. stolje─ça.”

Glavna pouka tog rata je poznata: mogao je biti izbjegnut. Za to je bilo potrebno na vrijeme i odlu─Źno obuzdati raspojasane naciste i njihove pomaga─Źe, ali to toga nije do┼ílo. Direktni prijedlozi Sovjetskog Saveza, na┼íe zemlje, da se zajedni─Źki djeluje, da se organizira kolektivna obrana – slijedili su ili izravna odbijanja ili su se prijedlozi gubili u brbljanjima.

Rukovodstva nekih zapadnih zemalja su prednost dala politici obuzdavanja Sovjetskog Saveza jer su te┼żila da ga dovedu u me─Ĺunarodnu izolaciju. Me─Ĺutim, realna, stra┼ína i globalna opasnost dolazila je tada od nacizma. Tu opasnost su potcijenili i previdjeli, nisu ┼żeljeli priznati da se u prosve─çenoj Europi ra─Ĺa i ja─Źa zlo─Źina─Źki re┼żim.

Svjetska zajednica tada nije pokazala budnost, volju i slogu, a to je bilo potrebno da se ne dozvoli rat i da se sa─Źuvaju milijuni ┼żivota. Kakva nam je jo┼í lekcija potrebna danas da bismo se – odbaciv┼íi stara ideolo┼íka raznoglasja i geopoliti─Źke igre – objedinili radi borbe s me─Ĺunarodnim terorizmom?

Rizik ┼íirenja te prijetnje pove─çava se pred na┼íim o─Źima. Zato je potrebno formirati suvremeni vanblokovski – jednak za sve dr┼żave – sustav kolektivne sigurnosti. Rusija je otvorena za razmatranje tog najva┼żnijeg pitanja i vi┼íe puta je izjavljivala da je spremna za dijalog.

Me─Ĺutim, opet – kao ┼íto je bilo i uo─Źi Drugog svjetskog rata – ne vidimo pozitivnu uzvratnu reakciju. Sasvim obrnuto: NATO poja─Źava svoju agresivnu retoriku i svoja agresivna djelovanja u blizini na┼íih granica. Mi smo u tim uvjetima du┼żni posebnu pa┼żnju poklanjati rje┼íavanju zadataka povezanih s ja─Źanjem obrambene sposobnosti na┼íe zemlje “.

Putin se zahvalio Dr┼żavnoj Dumi na “dubokom razumijevanju dr┼żavnih interesa Rusije” i na “konsolidiranoj zakonodavnoj potpori svemu ┼íto je bilo povezano s ja─Źanjem sigurnosti zemlje”.

Povijesnim je nazvao podr┼íku Dume ulasku Krima i Sevastopolja u sastav Rusije, naglasiv┼íi da je u vrlo kratkom vremenu donijela preko 120 “krimskih zakona”.
 
(fakti.org)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , ,