Shintoizam: Japanski aspekt shvaćanja života

Shinto je autohtoni aspekt života japanskog naroda, star koliko i sam Japan, bez poznatog utemeljitelja, svetog pisma ili propovijedi. Duboko ukorijenjen u japanskom narodu i tradiciji, u cijelosti je posvećen životu na ovom svijetu i naglašava čovjekovu osnovnu dobrotu

Shintoizam se temelji na vjerovanju i obožavanju kami, što bise najbliže moglo prevesti kao duhovi, no to je samo pretjerano pojednostavljivanje složenog koncepta. Kami mogu biti elementi krajobraza poput planina, ali i prirodne sile, poput vjetra ili kiše te razni pojmovi, poput plodnosti.

Oni su uvijek u blizini ljudskih bića i odgovaraju na njihove molitve te mogu utjecati na tijek prirodnih sila i ljudskih događaja. Nakon smrti i ljudi postaju kami te se poštuju od strane svojih obitelji, a posebno značajni ljudi su obožavani od strane mnogih. Kami pruža način za promatranje svijeta jednako i istovremeno kao svetog i materijalnog.

Za razliku od mnogih monoteističkih religija, u shintoizmu ne postoji apsolutizam, ne postoji apsolutno pravo i krivo, i nitko nije savršen. Također, univerzum se ne razdvaja na prirodni fizički svijet i nadnaravni transcendentni svijet, sve je dio jedne jedinstvene kreacije. Nema ni klasične zapadnjačke podjele duha i tijela, čak i duhovna bića postoje u istom svijetu kao ljudska bića. No iako sve sadrži kami, samo one stvari koje pokazuju njihovu istinsku kami prirodu, na posebno upečatljiv način, se nazivaju kami.

Ideja da riječ kami znači Bog proizlazi dijelom iz upotrebe te riječi pri prevođenju riječi “Bog” kada se u 19. stoljeću Biblija prevodila na japanski. To je uzrokovalo veliku zbunjenost i zabludu jer je kami pojam vrlo različit od zapadne koncepcije Boga. Koncept kami je teško objasniti, prema shintoizmu, ljudi jednostavno ne mogu pojmiti prirodu kami pojma na pravi način.

Kami nisu kao bogovi drugih vjera, to nisu transcendentna i svemoguća božanstva kao ona u mnogim religijama. Nisu svemoćni ni savršeni, niti su drugačiji od čovjeka ili prirode, oni su samo veća manifestacija životne energije. Ne žive u nadnaravnom svemiru, žive u istom svijetu kao ljudska bića i svijet prirode.

Shinto pravi razliku između vidljivog svijeta (kenkai) i nevidljivog svijeta (yukai), ali nevidljivi se svijet na neki način smatra produžetkom svakodnevnog života, a ne kao odvojeno područje. To je optimistično shvaćanje, jer smatra da su ljudi u osnovi dobri, te da je zlo uzrokovano zlim duhovima.

Shodno tome, svrha većine shinto rituala je tjeranje zlih duhova uz pomoć pročišćavanja, molitvi i prinošenja kami. Sam pojam kami ne označava isključivo jedno “božanstvo”, može označavati i više njih, niti su to najvažnija obilježja shintoizma.

Molitva jednom ili više njih, ponekad ni ne znajući o kome je točno riječ, zapravo i nije najvažnija, koliko sam proces učenja i shvaćanja, jer shinto naglašava traženje odgovora do kojih će se doći putem.

U svetištima se hodočasnici zadržavaju vrlo kratko, čak i kada je put do njih dug, jer po njihovom razmišljanju cilj nije važan, nego sam put, proces dolaska.

Upravo to znači i sama riječ “Shin-to”, u prijevodu “Božansko biće” i “Put”, odnosno “Put do Boga” ili “Put duha”. Svako mjesto koje se smatra svetim, bez obzira je li prirodno ili napravljeno, obilježava se velikim vratima,torii, a prolazak kroz njih simbolizira prelazak u područje veće svetosti.

Dakle, shintoizam ne treba ni gledati kao religiju, već radije kao zbir običaja kojima se ljudi povezuju s duhovima predaka iz prošlosti, jer on drži da božanska duša živi u cijelom svijetu, u svemu što postoji.

Zanimljivo je da je nakon dolaska budizma u 6. stoljeću uslijedilo nekoliko početnih sukoba, međutim, vrlo su brzo ove dvije religije pronašle način da koegzistiraju, pa se čak i međusobno nadopunjuju. Primjerice, veliki se broj vjenčanja održava na shinto način, no smrt se nasuprot tome smatra izvorom nečistoće, te se time bavi samo budizam. Doslovno ne postoje shinto groblja, te se sahrane obavljaju samo prema budističkom načelu.

Shinto ne treba gledati kao religiju, već kao aspekt života, zapravo, shintoizam je totalno različit od koncepata religije budući da ne postoje kanonski spisi, ne postoji osnivač ni pojam Bog. Ne postoji zahtjev pristašama shintoizma da ga slijede kao jedinu religiju, niti ne postoje zapovijedi. Shinto je jednostavno način poštivanja sveobuhvatnosti i složenosti života, to je način shvaćanja života u cijelosti.
 
(nexus-svjetlost.com)