Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Shintoizam: Japanski aspekt shva─çanja ┼żivota

Shintoizam: Japanski aspekt shva─çanja ┼żivota

shintoizamShinto je autohtoni aspekt ┼żivota japanskog naroda, star koliko i sam Japan, bez poznatog utemeljitelja, svetog pisma ili propovijedi. Duboko ukorijenjen u japanskom narodu i tradiciji, u cijelosti je posve─çen ┼żivotu na ovom svijetu i nagla┼íava ─Źovjekovu osnovnu dobrotu

Shintoizam se temelji na vjerovanju i obo┼żavanju kami, ┼íto bise najbli┼że moglo prevesti kao duhovi, no to je samo pretjerano pojednostavljivanje slo┼żenog koncepta. Kami mogu biti elementi krajobraza poput planina, ali i prirodne sile, poput vjetra ili ki┼íe te razni pojmovi, poput plodnosti.

Oni su uvijek u blizini ljudskih bi─ça i odgovaraju na njihove molitve te mogu utjecati na tijek prirodnih sila i ljudskih doga─Ĺaja. Nakon smrti i ljudi postaju kami te se po┼ítuju od strane svojih obitelji, a posebno zna─Źajni ljudi su obo┼żavani od strane mnogih. Kami pru┼ża na─Źin za promatranje svijeta jednako i istovremeno kao svetog i materijalnog.

Za razliku od mnogih monoteisti─Źkih religija, u shintoizmu ne postoji apsolutizam, ne postoji apsolutno pravo i krivo, i nitko nije savr┼íen. Tako─Ĺer, univerzum se ne razdvaja na prirodni fizi─Źki svijet i nadnaravni transcendentni svijet, sve je dio jedne jedinstvene kreacije. Nema ni klasi─Źne zapadnja─Źke podjele duha i tijela, ─Źak i duhovna bi─ça postoje u istom svijetu kao ljudska bi─ça. No iako sve sadr┼żi kami, samo one stvari koje pokazuju njihovu istinsku kami prirodu, na posebno upe─Źatljiv na─Źin, se nazivaju kami.

Ideja da rije─Ź kami zna─Źi Bog proizlazi dijelom iz upotrebe te rije─Źi pri prevo─Ĺenju rije─Źi “Bog” kada se u 19. stolje─çu Biblija prevodila na japanski. To je uzrokovalo veliku zbunjenost i zabludu jer je kami pojam vrlo razli─Źit od zapadne koncepcije Boga. Koncept kami je te┼íko objasniti, prema shintoizmu, ljudi jednostavno ne mogu pojmiti prirodu kami pojma na pravi na─Źin.

Kami nisu kao bogovi drugih vjera, to nisu transcendentna i svemogu─ça bo┼żanstva kao ona u mnogim religijama. Nisu svemo─çni ni savr┼íeni, niti su druga─Źiji od ─Źovjeka ili prirode, oni su samo ve─ça manifestacija ┼żivotne energije. Ne ┼żive u nadnaravnom svemiru, ┼żive u istom svijetu kao ljudska bi─ça i svijet prirode.

Shinto pravi razliku izme─Ĺu vidljivog svijeta (kenkai) i nevidljivog svijeta (yukai), ali nevidljivi se svijet na neki na─Źin smatra produ┼żetkom svakodnevnog ┼żivota, a ne kao odvojeno podru─Źje. To je optimisti─Źno shva─çanje, jer smatra da su ljudi u osnovi dobri, te da je zlo uzrokovano zlim duhovima.

Shodno tome, svrha ve─çine shinto rituala je tjeranje zlih duhova uz pomo─ç pro─Źi┼í─çavanja, molitvi i prino┼íenja kami. Sam pojam kami ne ozna─Źava isklju─Źivo jedno “bo┼żanstvo”, mo┼że ozna─Źavati i vi┼íe njih, niti su to najva┼żnija obilje┼żja shintoizma.

Molitva jednom ili vi┼íe njih, ponekad ni ne znaju─çi o kome je to─Źno rije─Ź, zapravo i nije najva┼żnija, koliko sam proces u─Źenja i shva─çanja, jer shinto nagla┼íava tra┼żenje odgovora do kojih ─çe se do─çi putem.

U sveti┼ítima se hodo─Źasnici zadr┼żavaju vrlo kratko, ─Źak i kada je put do njih dug, jer po njihovom razmi┼íljanju cilj nije va┼żan, nego sam put, proces dolaska.

Upravo to zna─Źi i sama rije─Ź “Shin-to”, u prijevodu “Bo┼żansko bi─çe” i “Put”, odnosno “Put do Boga” ili “Put duha”. Svako mjesto koje se smatra svetim, bez obzira je li prirodno ili napravljeno, obilje┼żava se velikim vratima,torii, a prolazak kroz njih simbolizira prelazak u podru─Źje ve─çe svetosti.

Dakle, shintoizam ne treba ni gledati kao religiju, ve─ç radije kao zbir obi─Źaja kojima se ljudi povezuju s duhovima predaka iz pro┼ílosti, jer on dr┼żi da bo┼żanska du┼ía ┼żivi u cijelom svijetu, u svemu ┼íto postoji.

Zanimljivo je da je nakon dolaska budizma u 6. stolje─çu uslijedilo nekoliko po─Źetnih sukoba, me─Ĺutim, vrlo su brzo ove dvije religije prona┼íle na─Źin da koegzistiraju, pa se ─Źak i me─Ĺusobno nadopunjuju. Primjerice, veliki se broj vjen─Źanja odr┼żava na shinto na─Źin, no smrt se nasuprot tome smatra izvorom ne─Źisto─çe, te se time bavi samo budizam. Doslovno ne postoje shinto groblja, te se sahrane obavljaju samo prema budisti─Źkom na─Źelu.

Shinto ne treba gledati kao religiju, ve─ç kao aspekt ┼żivota, zapravo, shintoizam je totalno razli─Źit od koncepata religije budu─çi da ne postoje kanonski spisi, ne postoji osniva─Ź ni pojam Bog. Ne postoji zahtjev prista┼íama shintoizma da ga slijede kao jedinu religiju, niti ne postoje zapovijedi. Shinto je jednostavno na─Źin po┼ítivanja sveobuhvatnosti i slo┼żenosti ┼żivota, to je na─Źin shva─çanja ┼żivota u cijelosti.
 
(nexus-svjetlost.com)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , ,