Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » ALARMANTAN IZVJE┼áTAJ: ‘─îetvrtina riba u ribarnicama sadr┼żi komadi─çe plastike!’

ALARMANTAN IZVJE┼áTAJ: ‘─îetvrtina riba u ribarnicama sadr┼żi komadi─çe plastike!’

ribarnicaPreko ─Źetvrtine svih riba na ribarnicama u Indoneziji i Kaliforniji u sebi imaju ─Źestice plastike

Milijuni tona si─çu┼ínih strugotina od plasti─Źnih vre─çica, boca i odje─çe plutaju svim oceanima i morima i ozbiljna su prijetnja ljudskom zdravlju i morskom ekosustavu.

Posljednjih godina proizvodnja plastike je drasti─Źno porasla. Izvje┼ítaj Ujedinjenih Naroda govori kako je izme─Ĺu 2004. i 2014. proizvodnja plastike narasla za 38 posto.

Zbog lo┼íeg gospodarenja otpadom svaki celofan od cigareta, plasti─Źna kutija u kojoj kupujemo hranu ili baloni koje koristimo za ro─Ĺendane, zavr┼íe u morima. Tamo se, zbog rada valova, umanje na milijune sitnih komadi─ça koji su manji od pet milimetara. A takvih mikroplastika je sve vi┼íe i vi┼íe i to u svim oceanima svijeta.

Vi┼íe od ─Źetvrtine ribe sadr┼żi plastiku

Samo 2010. godine u morima je zavr┼íilo izme─Ĺu 4.8 i 12,7 milijuna tona plasti─Źnog otpada. Od tada do danas ta je plastika zavr┼íila u svim morskim organizmima. Od kitova do planktona. ÔÇťPostoje dokazi kako mikroplastike rade ┼ítetu tim organizmimaÔÇŁ, rekao je oceanograf Richard Thompson za The Independent. U laboratorijskim pokusima dokazao je da izlo┼żenost organizma plastici umanjuje njegovu mogu─çnost da zadr┼żava energiju.

Vi┼íe od ─Źetvrtina sve ribe sadr┼żi komadi─çe plastike, pokazalo je najnovije istra┼żivanje u kojem se analizirala riblja iznutrica od riba ponu─Ĺenih na ribarnicama u Indoneziji i Kaliforniji. Znanstvenici strahuju da kemikalije iz plastike, kao i kemikalije koje se vezuju uz plastiku, mogu dovesti do trovanja, neplodnosti i genetskih poreme─çaja kod morskih organizama. A potencijalno se sve to mo┼że dogoditi i ljudima, ukoliko ─Źesto konzumiraju ribu.

Hrpa sme─ça ve─ça od Texasa pluta oceanom

ÔÇťPrisutnost mikroplastika u prehrambenim namirnicama mo┼że pove─çati direktnu izlo┼żenost kemikalijama povezanima s plastikom i kao takve mogu se ozna─Źiti kao rizik za ljudsko zdravljeÔÇŁ, stoji u UN-ovom izvje┼í─çu. Mogu─çe je da ljudi ve─ç udi┼íu mikro─Źestice plastike koje se nalaze u zraku, ┼ítteta za plu─ça je jednaka onoj od ispu┼ínih plinova.

kornjaca-plastikaNeki dijelovi svijeta imaju ve─çu koncentraciju plasti─Źnih ─Źestica. Isto─Źna Azija je najvi┼íe pogo─Ĺena, u morima oko Japana nalazi se ─Źak 27 puta vi┼íe plasti─Źnog otpada nego igdje u svijetu.

Velika plasti─Źna juha sa─Źinjena od otpada pluta Tihim oceanom. Hrpa sme─ça ima i ime ÔÇťVelika Pacifi─Źka Nakupina Sme─çaÔÇŁ i duplo je ve─ça od Texasa. Sli─Źne nakupine nalaze se i u drugim oceanima. ÔÇťNo utjecaj plasti─Źnog otpada je globalan, ─Źestice plastike nalaze se i u udaljenim planinskim jezerima u Mongoliji i dubokim morskim sedimentimaÔÇŁ, rekla je znanstvenica Jacquie McGlade na UN-ovoj konferenciji.

Plastika je u kozmetici i odje─çi

Zabrinjavaju─çe stanje s plastikom, dovelo je do prestanka uporabe mikrogranula, odnosno malenih komadi─ça plastike koji su slu┼żili za piling u sapunima i kozmetici. Me─Ĺu njima su Clarins, Est├ęe Lauder i Proctor & Gamble.

Tako─Ĺer jedan od najve─çih uzro─Źnika zaga─Ĺenja oceana plastikom su sinteti─Źka vlakna iz odje─çe. Pranjem u perilici odje─çe od materijala poput flisa ili poliestera na tisu─çe sitnih vlakana zavr┼íi u otpadnim vodama.

─îak ni plasti─Źne vre─çice koje imaju oznaku biorazgradnje nisu najbolje rje┼íenje, mnoge od njih se razgrade tek na temperaturi ve─çoj od 50 stupnjeva Celzijusa, ┼íto je puno razli─Źitije od uvjeta na koje na─Ĺu u moru, gdje na kraju ve─çina njih ipak zavr┼íi. Dr. Thompson preporu─Źa da ljudi izbjegavaju kori┼ítenje proizvoda s mikrogranulama i da se potrude zbrinuti plasti─Źni otpad na ispravna na─Źin ÔÇô recikliranjem.
 
(net.hr)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , ,