Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » NATO je objavio RATNI PLAN protiv Rusije

NATO je objavio RATNI PLAN protiv Rusije

nato-invazija-rusijaNATO je formalno opisao njihove planove za odlazak u rat s Rusijom, rekav┼íi da ako se Rusija usprotstavi njihovim poku┼íaja da im se okru┼żi zemlja s vojnicima, NATO ─çe odgovoriti sa sveobuhvatnim ratom

Od otvaranja baze u Deveselu u Rumunjskoj, gdje se nalaze lansirne rampe takozvanog ”proturaketnog ┼ítita”, ali i puno ranije, kao ┼íto samo ime ameri─Źkog Ministarstva obrane ka┼że, navodi se da Sjedinjene Dr┼żave i saveznici isklju─Źivo rade na ”zajedni─Źkoj obrani” i sva su oru┼żja proizvedena i raspore─Ĺena diljem planete u tu svrhu.

Tako je ”proturaketni ┼ítit” u Europi preventivno raspore─Ĺen zbog iranskih balisti─Źkih projektila, ┼íto je glupost u koju vi┼íe nitko ne vjeruje. Posljedica ove politike je bila i ruska aneksija Krima, koja se nikada ne bi dogodila da NATO nije odlu─Źio apsorbirati Ukrajinu i s njezina teritorija, prije svega s Krima i iz podru─Źja Harkova, bio u stanju u─Źinkovito i na vrijeme neutralizirati ruske obrambene sustave raspore─Ĺene iza Urala.

Jedan od umirovljenih ruskih generala je krajem 2014. potvrdio da se u Ukrajini moralo reagirati kako NATO ne bi pre┼íao rijeku Dnjepar, ┼íto je na kraju i u─Źinjeno, svidjelo se to zapadnim Ukrajincima i Washingtonu ili ne. Dakle, strate┼íki cilj Rusije je ostvaren, a prevratni─Źka vlada u Kijevu je donijela lo┼íu procjenu kada je vjerovala da se Putin ne─çe usuditi na takav korak. Ulog je bio prevelik za bilo kakvo oklijevanje, a na pitanje je li odluka Kremlja bila ispravna i jesu li imali razloga strahovati, svatko ima svoj odgovor.

Trenutno je u tijeku antiruska histerija u Sjedinjenim Dr┼żavama, koja tra┼żi jo┼í ve─ça ulaganja u obranu i ja─Źanje vojnih kapaciteta, koja ─Źesto poprima oblik groteske.

Po─Ĺimo od ─Źinjenice da su ulaganja Pentagona ograni─Źena isklju─Źivo na ofenzivna oru┼żja namijenjena za invaziju drugih zemalja. Na primjer, kome trebaju ”stealth” zrakoplovi u obrani svog teritorija? Washington je jedini vlasnik nuklearnih nosa─Źa zrakoplova koje prate desetine krstarica, razara─Źa, amfibijskih juri┼ínih brodova i nuklearnih napada─Źkih podmornica, kojima mo┼że napasti bilo koji dio svijeta.

Sjedinjene Dr┼żave tako─Ĺer imaju flotu od preko 500 te┼íkih teretnih zrakoplova posebno dizajniranih za prijevoz oklopnih divizija na desetke tisu─ça kilometara daleko od ameri─Źkog kontinenta. Rusija je okru┼żena NATO bazama i Washington tu zemlju vidi kao veliki plijen, obzirom na golemo podru─Źje na kojem su poljoprivredna zemlji┼íta, ┼íume, pitka voda i 60% mineralnih resursa Zemlje.

Od raspada Sovjetskog Saveza, kada su Sjedinjene Dr┼żave ostale jedina supersila na svijetu, nastao je model s kojim Washington provodi vojne invazije na drugu zemlju. Najprije se stvara psihoza me─Ĺu javnost da ─çe odabrana zemlja uskoro napasti i okupirati susjede, a kada ciljanu zemlju napadne ameri─Źka vojska pokre─çe se psiholo┼íki rat koji se intenzivno provodi od strane medija i ameri─Źka vojna agresija se predstavlja kao otklanjanje opasnosti od dr┼żave koja prijeti svojim susjedima.

Za SAD, u stvari, Hladni rat nikada nije zavr┼íio, a posljednje dvije godine se vodi psiholo┼íki rat nezapam─çenih razmjera protiv Rusije, prisiljavaju─çi EU i druge vazalske dr┼żave da se ujedine oko odluke Washingtona u nametanju ekonomskih sankcija ”neprijatelju”.

Kako bi se sprije─Źili ┼íirenje ruskog utjecaja nakon uspjeha u Siriji, Sjedinjene Dr┼żave moraju ubrzati pripreme za napad na Rusiju. Ipak, Barack Obama, kome isti─Źe mandat, vjerojatno ne mo┼że donijeti tu odluku, ali nije sasvim za odbaciti da ─çe se sljede─çi predsjednik ili prije predsjednica na to mo┼żda i odlu─Źiti.

Kada je Hillary Clinton u pitanju, ni┼íta se ne mo┼że isklju─Źiti, jer je tek sad, izme─Ĺu ostalog, poznato da je ona bila najve─ça pobornica intervencije u Libiji i ┼żarko je ┼żeljela da se otkloni ”iranska prijetnja” i agresijom na Siriju oslabi takozvani ┼íiitski polumjesec i oslabi Iran, prema njezinim rije─Źima, ”vje─Źna prijetnja ameri─Źkom savezniku Izraelu”. Osim toga, prema priznanju Victorie Nuland, ”Euromaidan” u Kijevu se tako─Ĺer pripremao za vrijeme mandata Hillary Clinton kao dr┼żavne tajnice, a John Kerry i dru┼ítvo su samo dovr┼íili posao.

Gdje ─çe napasti SAD?

Prema mi┼íljenju vojnog analiti─Źara i biv┼íeg zapovjednika rumunjske baze Otopeni s dugogodi┼ínjim vojnim iskustvom, Valentina Vasilescua, kojeg je iznio za Katehon, Sjedinjene Dr┼żave ne misle na iskrcavanje na Daleki istok Rusije. Umjesto toga, ba┼í kao i Napoleon ili Hitler, plan je zauzeti strate┼íki grad Rusije – Moskvu. Po─Źetni plan je bio da ─çe Euromaidanom Sjedinjene Dr┼żave apsorbirati Ukrajinu u svoju sferu utjecaja, te da ─çe ruske pomorske baze na Krimu prije─çi u ruke ameri─Źke mornarice, a Ukrajina je trebala postati ─Źlanica NATO saveza.

Agresija na Rusiju je prema ovom planu trebala biti pokrenuta s ukrajinskog teritorija, jer je Lugansk, na primjer, samo 600 kilometara udaljen od Moskve.

Po─Źetni plan je pokvario referendum na kojem se odlu─Źilo za ponovno ujedinjenje Krima i Rusije, a kasnije je rat u Donbasu sprije─Źio SAD u pokretanju bilo kakve vojnu agresiju protiv Rusije iz Ukrajine. No, ameri─Źki plan je revidiran i prema novoj verziji je balti─Źkim dr┼żavama su─Ĺeno da budu novi poligon za napad.

Stoga, u kona─Źnici, dr┼żave ─Źlanice NATO saveza i vr┼íe pritisak na ┼ávedsku i Finsku da se i one pridru┼że NATO paktu, tako da se njihova podru─Źja mogu koristiti za budu─çe operacije protiv Rusije. I s te strane je Moskva samo 600 kilometara od granice s Latvijom i nije za┼íti─çena nikakvom prirodnom preprekom koja bi ugrozila i iz vojnog gledi┼íta mogla osujetiti invaziju.

Kako bi ”obeshrabrio Rusiju”, Pentagon je pove─çao vojnu potro┼ínju u antiruskoj kampanji u svim zemljama koje grani─Źe s ”aktualnim arhineprijateljem”.

Tako─Ĺer je raspore─Ĺena dodatna oklopna ameri─Źka brigada u balti─Źkim zemljama i Poljskoj, ─Źime se kr┼íi zakon iz Ugovora Rusija-NATO iz 1997. Osim toga, ameri─Źka flota je pove─çana s 272 na 350 ratnih brodova. Dakle, strate┼íki plan Pentagona mo┼że uklju─Źivati ÔÇőÔÇő”blitzkrieg” s konvencionalnim oru┼żjem pod zapovjedni┼ítvom NATO pakta, koji bi krenuo od balti─Źkih zemalja i Poljske izravno prema Moskvi.

Poraz Rusije bi doveo do promjene politi─Źkog vodstva zemlje na ─Źelu s Vladimirom Putinom, a potom i do postupnog povla─Źenja snaga, prepu┼ítaju─çi dijelove ruskog teritorija okupaciji Latvije, Estonije i Ukrajine. Zapadna granica Rusije bi se uspostavila du┼ż linije Sankt Petersburg ÔÇô Novgorod ÔÇô Kaluga ÔÇô Tver – Volgograd.

Zbog brze modernizacije kineske vojske, ┼íto mo┼że uzrokovati ozbiljne probleme za SAD i saveznike u zapadnom Pacifiku, Pentagon se zala┼że da se ne koristite sva raspolo┼żiva sredstva u borbi protiv neprijatelja u Europi i tre─çina ameri─Źkih vojnih snaga ─çe se dr┼żati u rezervi u slu─Źaju iznenadnog napada Kine.

Koji je mogu─çi vremenski okvir za napad na Rusku Federaciju?

Svaka vojna invazija protiv Rusije mo┼że biti uspje┼ína za SAD samo do 2018. godine, nakon ─Źega su ┼íanse za uspjeh zna─Źajno umanjene, obzirom na gubitak tehnolo┼íkih prednosti Pentagona u mnogim podru─Źjima u odnosu na rusku vojsku i mogu─çnost da sukob postane globalni u kojem ─çe se koristiti nuklearno oru┼żje.

Zadr┼żati zra─Źnu nadmo─ç

Ruska vojska je koncentrirana na obranu. Ima presreta─Źe visokih performansi, visoko mobilne protuzra─Źne raketne sustave koji mogu otkriti i uni┼ítiti ameri─Źke zrakoplove pete generacije. Dakle, ameri─Źka vojska, ─Źak ni uz podr┼íku svih ─Źlanica NATO pakta ne mo┼że ostvariti zra─Źnu nadmo─ç.

Uz velike napore bi mogli ostvariti djelomi─Źnu zra─Źnu nadmo─ç i to u kratkim vremenskim razdobljima u nekim podru─Źjima u blizini granice s Rusijom, najdublje 300 kilometara u ruskom teritoriju.

Za stvaranje sigurne zone leta u kojoj djeluju ruski protuzra─Źni sustavi, Amerikanci ─çe u prvi val napada biti prisiljeni poslati najmanje 220 borbenih zrakoplova: 15 bombardera B-2, 45 F-35 i 160 F-22A.

S dvije aerodinami─Źke komponente, jedan B-2 mo┼że nositi do 16 laserski navo─Ĺenih bombi GBU-31 (900 kg), 36 kazetnih bombi CBU-87 (430 kg) ili 80 bombi GBU-38 (200 kg).

F-22A zrakoplov mo┼że biti naoru┼żan s dvije bombe JDAM (450 kg) ili 8 bombi od 110 kg. Jedan od glavnih nedostataka su ameri─Źki antiradarski projektili AGM-88E, dometa 140 km, preveliki da stanu u porazan prostor zrakoplova F-22A i F-35, jer su dugi 4,1 m i imaju rep od 1 metra, a ako su priklju─Źeni na vanjske nosive stupove odmah dovode u pitanje ”nevidljivost” ovih zrakoplova.

Dominantni cilj prvog vala udara su zra─Źne luke i ruski sustavi A2 / AD. ┼áto se ti─Źe zrakoplova F-22A, izvje┼í─ça Pentagona su zadovoljavaju─ça za rezultate zrakoplova F-117, prvog zrakoplova 5. generacije koji je kori┼íten u prvoj kampanji u Perzijskom zaljevu i 1999. u SRJ.

Pentagon je tada prvotno naru─Źio 750 zrakoplova F-22A, kojima je htio zamijeniti F-16 ameri─Źkog ratnog zrakoplovstva, ali je ameri─Źka obavje┼ítajna slu┼żba otkrila da je Rusija protiv F-117 uspje┼íno testirala ”anti-stealth radar” 96L6E i Pentagon smanjuje narud┼żbu na 339 F-22A.

Dok su Amerikanci razvijali i testirali F-22A, Rusi su već stvorili protuotrov, to jest S-400 raketni sustav koji koristi multi-komponentnu opremu za otkrivanje kao što je 96L6E. Na kraju je proizvedeno samo 187 zrakoplova F-22A.

Zada─çu ruske protuzra─Źne obrane, pored zrakoplova 5. generacije, mogu zakomplicirati 500-800 krstare─çih projektila s ameri─Źkih ratnih brodova i podmornica raspore─Ĺenih u Balti─Źkom moru. Mogu─çnost da ove krstare─çe rakete dosegnu svoje ciljeve je mala, jer je za njihovu neutralizaciju Rusija ima oko 250 borbenih zrakoplova MiG-31 dugog raspona, sposobnih za dostizanje brzine 2,83 Macha (3500 km / h), a specijalizirani su za presretanje zrakoplova tipa AWACS E-3 Sentry i krstare─çih projektila. Radar zrakoplova MiG-31 mo┼że otkriti ciljeve na udaljenosti od 320 km i istovremeno slijediti njih 24, od kojih 8 mogu biti napadnuti istovremeno s raketama R-33/37 dometa 300 km i brzine 6 Macha.

U isto vrijeme, ameri─Źki F-18, F-15E, B-52 i B-1B mogu, bez pribli┼żavanja granici s Rusijom, ─Źak i bez dolaska u domet projektila sustava S-400, lansirati mini krstare─çe projektile AGM-154 i AGM-158, aktivnog dometa od 110 do 1000 kilometara. Oni mogu pogoditi ratne brodove Balti─Źke flote i baterije projektila zemlja-zemlja 9K720 Iskander (dometa 500 km) i SP-21 To─Źka (dometa 180 km). U najboljem slu─Źaju, u─Źinkovitost ovog prvog vala bi mogla neutralizirati 30% nadzorne mre┼że zra─Źnih radara u Rusiji, 30% bojni S-300 i S-400, raspore─Ĺenih izme─Ĺu Moskve i granice s balti─Źkim zemljama, 40% automatiziranih C4I sustava (posebice komponenti za radarsko ometanje), kao i zra─Źne luke gdje bi se uspjelo blokirati 200 zrakoplova i helikoptera, ─Źime bi se sigurno nanijela ┼íteta ruskom operativnom sustavu upravljanja.

Me─Ĺutim, o─Źekivani gubici Sjedinjenih Dr┼żava i saveznika bi mogli dose─çi do 60-70% krstare─çih projektila i zrakoplova koji su u┼íli u ruski zra─Źni prostor u prvom valu.

Koja je najve─ça prepreka za postizanje zra─Źne nadmo─çi?

Oko gradova Petrograd i Kaliningrad su Rusi stvorili dva automatizirana sustava C4I koji imaju komandu, kontrolu, komunikacije, ra─Źunala, obavje┼ítajne sustave i automatiziranu interoperabilnost, ─Źime su ostvarili nadmo─ç u radio-elektronskom ratu i sprje─Źavanju sustava kopnenog, zra─Źnog i svemirskog ameri─Źkog nadzora.

Izme─Ĺu ostalog, C4I oprema uklju─Źuje sustave SIGINT i COMINT Krasuha-4, koji mo┼że presresti sve komunikacijske mre┼że. Krasuha-4 mo┼że sprije─Źiti radarski nadzor ameri─Źkih vojnih satelita Onyx i Lacrosse, radare instalirane u susjednim zemljama ili montirane na ameri─Źke zrakoplove za izvi─Ĺanje AWACS, E-8C, RC-135 i bespilotne letjelice Northrop Grumman RQ-4 Global Hawk. Ruska vojska je opremljena sustavima za ometanje optroni─Źkih senzora (FEB) i sustava za lasersko, GPS i infracrveno navo─Ĺenje neprijateljskih bombi i projektila. Takvi sustavi su relativno malobrojni, ali oni mogu onemogu─çiti postizanje va┼żnih ciljeva neprijatelja.

┼áirenje ruskih C4I sustava tako─Ĺer omogu─çava stvaranje dvije zone isklju─Źenja, one zabrane pristupa i podru─Źja zabrane A2 / AD, koja su neprobojna za NATO snage. Osim toga, C4I je integriran s dvije bojne s protuzrakoplovnim projektilima dugog dometa S-400 i nekoliko mobilnih baterija kratkog dometa sustava Tor-M2 i Pancir-2M. Da bi se sprije─Źila invazija sa zapada, Rusija bi trebala po─Źeti razvijati integraciju automatiziranih sustava C4I, EW i A2 / AD od Sankt Petersburga do granice s balti─Źkim zemljama u regiji Kaliningrad. Sustav S-400 mo┼że pratiti 80 zra─Źnih ciljeva i napasti ih pri brzini od 17 000 km/h na udaljenosti od 400 km, koriste─çi podatke iz radara i multispektralnih satelitskih senzora.

Rusija ima 20-25 bojni, svaka s 8 ├Ś 40 lansirnih sustava za projektile S-400, ┼íto je ukupno oko 180 lansirnih instalacija S-400. Osam bojni S-400 se nalaze oko Moskve i jedna je u Siriji. Rusija bi mogla dovesti druge bojne S-400 na granice s balti─Źkim zemljama ili ih rasporediti u Bjelorusiji uz 130 bojni S-300 opremljenih s 1 100 lansera za S-300 projektile dometa 200 km, koji, iako su stariji od S-400, otporni su na na smetnje, te se mogu nadograditi prema standardu PMU-1/2 i opremiti radarom 96L6E.

S-500, jo┼í napredniji od S-400, testira se i bit ─çe u upotrebi u ruskoj vojsci 2017. Zbog brojnih i vrlo u─Źinkovitih oprema, SIGINT i COMINT, antiradarskih, antioptroni─Źkih i anti-GPS sustava, NATO pakt nad Rusijom ne mo┼że imati prevlast u radio-elektroni─Źkom ratovanju.

Treba podsjetiti da ruski su automatizirani sustavi C4I, EW i A2/AD u Siriji sprije─Źili ameri─Źku ”antiteroristi─Źku koaliciju” da otkrije koji ─çe teroristi─Źki ciljevi biti napadnuti od strane ruskih bombardera.

U slu─Źaju napada NATO pakta na Rusiju, Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave ─çe u prvom valu na ruskom teritoriju pogoditi 60-70% la┼żnih ciljeva. Zrakoplovi za ometanje i brodovi ameri─Źke mornarice u Balti─Źkom moru ─çe ┼ítititi sljede─çi val zra─Źnih napada u Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava. No, zbog slabe zra─Źne nadmo─çi iz prvog vala, sljede─çi napadi NATO pakta bi imao sve te┼że gubitke. Ameri─Źke zra─Źne snage se sastoje od 5 000 aviona i helikoptera koji pripadaju ratnom zrakoplovstvu, mornarici i marincima, a njima bi se pridru┼żilo 1 500 zrakoplova NATO saveznika.

Ova analiza vojnog analiti─Źara i stru─Źnjaka za zrakoplovstvo je uglavnom fokusirana na jedini mogu─çi ili barem najoptimalniji pravac napada, te se ograni─Źava samo na prvi i mogu─çi drugi val, nakon kojega bi trebala uslijediti hipotetska kopnena ofenziva, koja bi ruske snage potisnula do zami┼íljene budu─çe ruske granice St. Petersburg -Veliki Novgorod ÔÇô Tver ÔÇô Kaluga ÔÇô Volgograd, a okupirani dio Rusije bi pripao balti─Źkim zemljama i Ukrajini. Takav bi poraz bi poraz definitivno iz Kremlja pomeo Vladimira Putina i Rusija bi dobila marionetsku vladu poput one u Kijevu.

Primjetno je i da je cijela analiza fokusirana na sjeverni front na Baltiku, jer je prvotno smjer napada trebao biti onaj iz pravca Ukrajine, ┼íto je ”uspje┼íno rije┼íeno” ujedinjenjem Krima s Ruskom Federacijom i budu─çim statusom Donbasa koji ─çe vje─Źno blokirati ulazak Ukrajine u NATO savez. Zanimljivo je da bi se, prema ovoj analizi, tijekom cijele kampanje trebalo koristiti isklju─Źivo konvencionalno oru┼żje. Kako tvrdi Vasilescu, svaka vojna invazija na Rusiju od strane NATO pakta mo┼że biti uspje┼ína samo do 2018. godine, nakon ─Źega su ┼íanse za uspjeh zna─Źajno umanjene, obzirom na gubitak tehnolo┼íkih prednosti Pentagona u mnogim podru─Źjima u odnosu na rusku vojsku i mogu─çnost da sukob postane globalni u kojem ─çe se koristiti nuklearno oru┼żje.

Me─Ĺutim, te┼íko je za povjerovati da bi u ovako apokalipti─Źnom scenariju Rusija pristala na poraz zbog mogu─çih zauzimanja zapadnih podru─Źja zemlje, ┼íto se ve─ç dva puta dogodilo u povijesti zemlje, ali s katastrofalnim ishodom po agresora.

Osim toga, ju─Źer je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, rekla “kako Rusija ima pravo odgovoriti na ameri─Źki proturaketni ┼ítit u Europi”.

“Diplomatski proces traje ve─ç dugo vremena i tijekom njega su o ovom pitanju raspravljali vojni stru─Źnjaci, diplomati i analiti─Źari, predstavnici Ministarstva obrane, Glavnog zapovjedni┼ítva i predstavnici zemalja NATO saveza. Na tim konferencijama je ruska strana prikazala ┼íto ─çe se dogoditi ako do─Ĺe do jednostrane uspostave i implementacije sustava proturaketnog ┼ítita. Rusija je bila spremna stvoriti sustav zajedno s NATO savezom i Sjedinjenim Dr┼żavama. Mi smo u─Źinili sve ┼íto je bilo mogu─çe. Danas ne mo┼żemo kriviti nikoga s diplomatske to─Źke gledi┼íta, ali mo┼żemo zbog konkretnih prijedloga koje smo predo─Źili na┼íim zapadnim partnerima”, naglasila je Zaharova.

“S obzirom kako se ova situacija razvija danas, naravno, zadr┼żavamo pravo na poduzimanje svih koraka kao odgovor “, dodala je glasnogovornica ruskog MVP.

No, bez obzira na sve, u petak se u poljskom gradu Redzikowo obilje┼żio po─Źetak izgradnje nove komponente proturaketnog ┼ítita NATO pakta. Ceremonija je odr┼żana u trenutku prosvjeda u kojima su sudjelovali mje┼ítani i stanovnici susjednih regija.

Nova baza NATO pakta u Rumunjskoj predstavlja dovr┼íetak plana izgradnje proturaketnog ┼ítita u isto─Źnoj Europi kojeg je jo┼í 2007. najavio George W. Bush.

“Plan naoru┼żanja ruske vojska ─çe se mijenjati prema prijetnjama”

Moskva smatra da je širenje NATO pakta alarmantan signal i sigurnost zemlje dovodi u opasnost.

“Sustavi u Rumunjskoj i Poljskoj ─çe mogu lansirati projektile za uni┼ítiti na┼íe balisti─Źke i krstare─çe rakete. No, to je i oru┼żje za napad koje mo┼że biti opremljeno s nuklearnim bojevim glavama”, rekao je u travnju pomo─çnik tajnika Uprave sigurnosti Rusije, Jevgenij Lukjanov.

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak rekao kako implementacijom proturaketnog obrambenog sustava u Rumunjskoj NATO komplicira me─Ĺunarodnu situaciju.

“Proturaketni ┼ítit nije obrambeni sustav, nego je dio nuklearnog arsenala. Sustav se nastavlja razvijati, iako vi┼íe ne postoji nuklearna prijetnja od strane Irana. Rusija uskoro kre─çe u utrku u naoru┼żanju, ali se predvi─Ĺaju promjene u oru┼żju i vojnim planovima, kako bi imali adekvatan odgovor na prijetnje”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je istaknuo da su SAD odbacile sve ruske prijedloge oko suradnje u podru─Źju uspostave zajedni─Źkog proturaketnog ┼ítita u Europi, te rekao da ─çe Rusija poduzeti sve mjere kako bi zaustavila prijetnje NATO pakta po zemlju.

Dakle, ulazimo u novu utrku u naoru┼żanju u kojoj je opet Europa nuklearni poligon, a na konvencionalnu prijetnju Rusija ve─ç ove godine u sastav svojih oru┼żanih snaga ┼íalje dodatna 144 oklopna vozila BMD-4M, prenosi TASS, dok National Interest pi┼íe o brzoj implementaciji u ruske zra─Źno-desantne snage novog mobilnog protuzra─Źnog obrambenog sustava “Pticelov”, te niz drugih oru┼żja.

Ako je Valentin Vasilescu u svojim vojnim predvi─Ĺanjima dijelom i pogrije┼íio, dodu┼íe ograni─Źenim na po─Źetno ostvarivanje zra─Źne premo─çi, za ostalo je potpuno u pravu i za godinu, najdu┼że dvije, ─Źak i s vi┼íestruko manjim sredstvima, Rusija ─çe imati obranu u─Źinkovitu do razine da napad jednostavno ne─çe biti mogu─ç.

Postavlja se pitanje samo kome je sve to trebalo?
 
(altermainstreaminfo.com.hr)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,