Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » GMO HRANA NAKON 30 GODINA ODJEDANPUT ZDRAVA! Dr. sc. Malenica: Nema dokaza da je GMO ┼ítetan, paniku i neznanje trebamo ostaviti iza sebe

GMO HRANA NAKON 30 GODINA ODJEDANPUT ZDRAVA! Dr. sc. Malenica: Nema dokaza da je GMO štetan, paniku i neznanje trebamo ostaviti iza sebe

gmo-hrana-zdravlje

GMO hrana je nakon 30 godina napokon postala zdrava, prema znanstvenicima, a Monsanto je prema njima o─Źito humanitarna kompanija kojom upravljaju filantropi i humanisti, zato se organizira OVO

Ve─çina znanstvenika u svijetu podr┼żava primjenu geneti─Źkog in┼żenjerstva u proizvodnji hrane, no zbog nedovoljne informiranosti, u Hrvatskoj ali i Europskoj uniji, stvoreni su veliki otpori prema GMO-u

U javnosti se ┼íire brojne dezinformacije o GMO-u, a ┼íirenju panike doprinose i politi─Źari, koji nemaju dovoljno znanja o toj temi, ali im se ona ─Źini zgodna za pridobivanje simpatija neinformirane javnosti.

┼áto je GMO, je li opasan, koje su njegove prednosti i nedostaci za Index poja┼ínjava doc.dr.sc. Nenad Malenica sa Zavoda za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matemati─Źkog fakulteta u Zagrebu.

Malenica je i predsjednik Hrvatske udruge geneti─Źkih in┼żenjera, a ┼íiroj javnosti postao je poznat kao autor studije koja je pokazala da je svjetski poznata kalifornijska vinska sorta gro┼ż─Ĺa zinfandel, potomak ka┼ítelanskog crljenka, koji je autohtona hrvatska sorta.

U Hrvatskoj postoji veliki strah od GMO-a. Je li on opravdan?

Strah u svakom slu─Źaju nije opravdan. Na┼íi zakoni ne dopu┼ítaju uzgoj GM biljaka na teritoriju Republike Hrvatske kao ni upotrebu GM biljaka kao hrane za ljude dok je kori┼ítenje GM sjemena kao hrane za stoku u nas dopu┼íteno kao i drugdje u Europi.

Po novoj regulativi EU moguće je da Hrvatska potpuno odbije ikakav budući uzgoj GM kultura na našem teritoriju. Ta mogućnost unesena je u izmjene Zakona o GMO-u, ali zakon nije izglasan na zadnjoj sjednici Sabora.

Ponavljam, strah i panika su neopravdani, dok je zdrava skepsa prema tehnologiji koju prosje─Źni Hrvat ne razumije u potpunosti razumljiva i na mjestu.

“Prirodna selekcija ne postoji ve─ç 10 tisu─ça godina”

Što je zapravo GMO?

Pod pojmom GMO podrazumijevamo tzv. tehnologiju rekombinantne DNA tj. “prekrajanje” DNA iz vi┼íe izvora (tj. vrsta organizama) koji se u prirodi ne mogu me─Ĺusobno spolno razmno┼żavati. To se mnogim laicima ─Źini neprirodno i pomalo nakaradno, ali podsje─çam da smo prirodnu selekciju i spontane mutacije zadnji put imali u doba lova─Źko-sakuplja─Źkih zajednica.

Od prije 10.000 godina kada je ─Źovjek po─Źeo domesticirati (udoma─çivati) ┼żivotinjske i biljne vrste, prirodna selekcija ustupa mjesto umjetnoj selekciji, a unazad 100-tinjak godina inducirane (umjetno┬áizazvane) mutacije zra─Źenjem ili kemikalijama zamjenjuju prirodne (spontane) mutacije. Dakle,┬á”prirodno”┬áu iskonskom smislu┬áje jako davno iza nas.

U u┼żem smislu geneti─Źko in┼żenjerstvo po─Źinje od sredine 70-tih pro┼ílog stolje─ça od kada znanstvenici na raspolaganju imaju alate kojima mogu kombinirati gene razli─Źitih vrsta bez uobi─Źajenog konteksta spolnog razmno┼żavanja. Od 2012. na┼ía “kutija s geneti─Źkim alatima” postaje bogatije za jo┼í jednu metodu tzv.┬ágenome editing┬ápoznatiji kao CRISPR-Cas9 sustav koji omogu─çuje jo┼í ve─çu razinu preciznosti pa ─Źak i kreativnosti.

Konkretno, na svjetskom tr┼żi┼ítu postoji kukuruz, soja, ┼íe─çerna repa, patlid┼żan, lucerna s jednim genom koji im daje otpornost na odre─Ĺene skupine insekata te s jedanim┬ádrugim genom┬ákoji ima daje toleranciju na herbicide. Nadalje postoji papaja, dinja, ┼íljiva i grah┬ákoji su┬áotporani┬ána odre─Ĺene virusne bolesti, a u novije vrijeme┬ástvorene su varijante┬á┬ájabuke, krumpira┬ái gljiva┬ákoje ne sme─Ĺe┬ánakon rezanja. S druge strane, na tr┼żi┼ítu ne postoje raj─Źice s genom ribe, jagode s genom ┼ítakora i ostale ma┼ítovite kombinacije koje ─çete ─Źuti usmenom predajom ili nai─çi┬ána njih┬áu bespu─çima interneta.

U SAD-u i Kanadi GMO konzumiraju 20 godina, a nisu bolesni

U javnosti se ─Źesto barata raznim studijama koje navodno dokazuju ┼ítetnost GMO-a. Postoje li dokazi da je GMO ┼ítetan?

Postoje studije koje su pokazale da je GMO opasan po zdravlje laboratorijskih ┼żivotinja. Neke od tih studija su do┼żivjele negativne kritike ┼íire znanstvene zajednice kao nedovoljno dobro dizajnirane studije. No, postoji jo┼í vi┼íe studija koje pokazuju da┬áGMO┬ánije ┼ítetan po zdravlje.┬áSli─Źnu situaciju┬áimamo na temu korelacije raka mozga i upotrebe mobitela. Znamo da postoje studije koje ukazuju da rizik postoji, ali daleko vi┼íe studije je pokazalo suprotno.

Uglavnom, uz kratkoro─Źne studije postoje i vi┼íegodi┼ínje studije u kojima su razli─Źite vrste pokusnih ┼żivotinja hranjene s GMO hranom i nije na─Ĺen negativan utjecaj na zdravlje ┼żivotinja. U kona─Źnici zemlje u kojima ljudi konzumiraju GMO hranu (npr. SAD i Kanada) ve─ç 20 godina nisu ustanovile drasti─Źan pad u zdravlju svog stanovni┼ítva koji bi se mogao povezati s GMO hranom. Isti argument se mo┼że koristiti i za stoku koja se nakon afere sa “kravljim ludilom” (prionskim bolestima) uglavnom hrani GMO sojom i kukuruzom.

Pesticidi se koriste i u organskoj poljoprivredi

Protivnici GMO-a tvrde da GMO biljke mogu ugroziti okoli┼í i smanjiti bioraznolikost? Tako─Ĺer, spominje se i problem pesticida koji se upotrebljavaju u GMO poljoprivredi, a koji navodno izazivaju te┼íke bolesti kod ljudi. Kako to komentirate?

GMO biljke mogu polenom prenijeti svoje (trans)gene (one koje smo unijeli iz neke nesrodne vrste) na divlje srodnike. Mislim da je to┬áujedno i┬ánajve─ça mana tehnologije. Me─Ĺutim, u uvjetima bez selekcijskog pritiska, vrlo je malo vjerojatno da ─çe se ti transgeni pro┼íiriti unutar divlje populacije i ugroziti bioraznolikost. Vjerojatniji scenarij je da ─çe se takve jedinke s vremenom uslijed kompeticije izgubiti iz populacije ili neko dulje vrijeme egzistirati u populaciji u vrlo malom broju. Ponavljam, razumijem za┼íto se ljudi brinu oko ovog aspekta, ali mislim da ni ovdje nema mjesta panici.

Pesticidi se ne upotrebljavaju samo u GMO poljoprivredi nego i u konvencionalnoj pa ─Źak i organskoj poljoprivredi (postoji lista manje otrovnih pesticida koji su dopu┼íteni za ekolo┼íku poljoprivredu). Nadalje, tzv. GMO pesticidi definitivno nisu najotrovniji na tr┼żi┼ítu. Postoji nekoliko konvencionalnih (“obi─Źnih”) pesticida koji su kudikamo otrovniji od glifozata (Monsanto) ili glufozinata (Bayer). Ljudi su zaboravili da je poljoprivreda kao ljudska djelatnost mo┼żda najopasnija po prirodni okoli┼í i bioraznolikost.

GMO ubrzava proces oplemenjivanja biljaka

Poznato je da se oplemenjivanje biljaka (npr. kukuruza) koristi dugo vremena? Koja je razlika izme─Ĺu klasi─Źnih tehnika oplemenjivanja i GMO-a?

Oplemenjivanje biljaka se pasivno koristi ve─ç 10.000 godina (selekcijom korisnih prirodno nastalih mutacija/varijanti), a svjesno kri┼żanje razli─Źitih biljnih vrsta koristi se unazad 200 godina. Otkri─çem Mendelovih zakona naslje─Ĺivanja po─Źetkom 20. stolje─ça, oplemenjivanje sve vi┼íe postaje znanost a, manje umjetnost (kako strastveni oplemenjiva─Źi vole re─çi). Ukratko, u klasi─Źnom oplemenjivanju kada ┼żelite iz divljeg srodnika prebaciti neki gen od interesa (npr. za otpornost na neku bolest) u va┼íu kultiviranu sortu, ustvari kri┼żanjem prebacujete 50% gena iz tog divljeg srodnika me─Ĺu kojima je onaj va┼í gen od interesa. Nakon toga kroz┬á6-10┬ágeneracija “pro─Źi┼í─çavate” va┼íu kultiviranu sortu od svih onih gena koje ustvari niste ┼żeljeli prebaciti. Taj proces mo┼że potrajati i do desetak godina. Kod GMO-a, iz divljeg srodnika uzmete gen od interesa i ubacite ga u va┼íu kultiviranu sortu. Dakle, jednostavno “presko─Źite” cijelu pri─Źu s kri┼żanjem i “pro─Źi┼í─çavanjem”, a i gotovi ste kroz godinu dana. Prednost je o─Źita.

Koje su prednosti GMO-a u poljoprivredi?

Osim brzine, GMO kulture uzgajiva─Źu osiguravaju ve─çu zaradu jer┬áon┬ápuno manje prska pesticidima i tro┼íi┬ámanje┬ánafte┬ákod┬áaplikacije┬ápesticida. Tako─Ĺer, manje ore tlo i┬átako┬ásprje─Źava eroziju tla. Od uvo─Ĺenja 1996.┬ágodine, GMO kulture su poharale tamo┼ínje tr┼żi┼íte. Monsanto je postao to ┼íto je danas, zahvaljuju─çi ogromnoj potra┼żnji ameri─Źkih farmera za njihovim sjemenom. Uz glavne “zvijezde” GMO poljoprivrede, kukuruz, soju i pamuk, tu su brojne vo─çne vrste otporne na virusne bolesti, a unazad godinu dvije pojavljuju se kulture s pove─çanom tolerancijom na su┼íu.

Generalno govore─çi, trebale bi postojati dvije razine prednosti GMO poljoprivrede:┬ás jedne strane za farmera, a s druge strane za krajnjeg potro┼ía─Źa. Do sada su korist imali uglavnom farmeri. Dolaskom “zlatnog doba” geneti─Źkog in┼żenjerstva (CRISPR-Cas era) korist bi trebali do─Źekati i krajnji konzumenti: vo─çe i povr─çe s ve─çom koli─Źinom hranivih sastojaka ili ako ni┼íta drugo s manje ┼ítetnih (tzv. antinutrijenata). Vrijeme ─çe pokazati da li su to samo pusta obe─çanja.

“Paniku i neznanje trebamo ostaviti iza sebe”

Kakva su iskustva s GMO-om u SAD-u?

U SAD-u se GMO kulture uzgajaju ve─ç 20 godina. Farmeri su zadovoljni┬ábudu─çi da┬á┬ái dalje kupuju GMO sjeme. S druge strane, ameri─Źki konzumenti su tijekom tog istog perioda malo po malo preuzeli europsku kulturu po ovom pitanju. Posljedice su vidljive danas: neke savezne dr┼żave uvele su obavezno ozna─Źavanje GMO proizvoda ili ─Źak potpuno napu┼ítanje hrane koja ima sastojke GMO biljaka, a 2015. godine je prvi put od po─Źetaka uzgoja GMO kultura primije─çena stagnacija ili blagi pad u povr┼íinama┬ázasijanim tim kulturama.

Je li dobro za Hrvatsku (i Europu) da zabranjuje GMO?

Kako se uzme. Dokle god Europa i Hrvatska mogu skupo prodavati ekolo┼íki uzgojenu hranu, vjerojatno je dobro da zabrana postoji (jer┬ánam┬áosigurava ekskluzivan proizvod). Me─Ĺutim, ja sam pobornik da ta odluka bude isklju─Źivo ekonomske prirode. Nikako ne mo┼że biti dobro a priori odbacivanje tehnologije┬ákao takve. Ta tehnologija je vrijedan i mo─çan alat i prije ili poslije ─çemo se po─Źeti susretati s problemima u uzgoju biljaka koje ─çe mo┼żda samo ta tehnologija mo─çi rije┼íiti. Kada taj trenutak do─Ĺe, bilo bi dobro da paniku i neznanje ostavimo iza sebe.
 
(index.hr)

Ameri─Źka akademija znanosti zbog TTIP-a otkrila: GMO hrana nije ┼ítetna za ljude i ┼żivotinje
DAVID ICKE: 'Samo daroviti vide guštere koji vode svijet...'

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , ,

reklama