Global Research: Rješenje za nagomilane dugove SAD-a je povratak ‘zlatnom standardu’

AMERIČKI EKONOMSKI ANALITIČAR MICHAEL SNAJDER: KOLAPS SAD-a JE NEIZBJEŽAN ZA ŠEST MJESECI

Javni dug SAD premašio je 19 bilijuna dolara.

Samo od 30. listopada prošle godine – povećan je za više od jednog bilijuna. Međutim, ako se tome dodaju neplaćene obveze za socijalno osiguranje, zdravstvenu zaštitu i mirovine za veterane, iznos američkog duga je na razini od 120 bilijuna dolara.

Ekonomski analitičar Michael Sneider smatra da je financijski kolaps SAD neizbježan “u narednih šest mjeseci”.

Slično misli i doktor Don Boys, bivši član Zastupničkog doma iz Indiane, koji u članku objavljenom u The Patriot Post predlaže sunarodnjacima da se pripreme za nastupajuće teške dane.

Po njegovom mišljenju, svaki Amerikanac (kao i Kanađanin) mora naučiti još jednu profesiju. Tako, odvjetnik mora naučiti kako da pravi tepihe, doktor – kako polira namještaj, prodavatelj – ovladati popravkom bijele tehnike. I, svatko od njih se mora početi baviti vrtlarstvom – ne samo iz zdravstvenih razloga. A crkve trebaju pokrenuti mirovinske projekte.

U svojim predviđanjima Boys nije usamljen.

Jim Rogers, američki milijarder i investitor, u intervjuu za Sophie & Co je upozorio da su SAD – iako su najveća svjetska ekonomija – također najveći svjetski dužnik i da je većina njihovog rasta u posljednjih nekoliko godina zasnovana na pozajmicama i tiskanju novca. On zato podvlači: Netko će morati platiti za sve to, i to će biti katastrofa za sve Amerikance, jer je sada “dug SAD krenuo ka stropu”.

Uzbuna u američkom tisku porasla je nakon objavljivanja članka u listu Time da su “SAD platno nesposobne”. Isti list je izračunao: da na plećima svakog radnosposobnog Amerikanca leži po 43.000 dolara državnog duga.

Reagirajući na ovaj članak, Bloomberg je objavio: “Amerika nije pred stečajem”. Prema njegovim izračunima, javni dug je SAD, naprotiv, umjeren i kontroliran, a zaduživanje države je generalno bilo “iznenađujuće odgovorno”.

Bloomberg posebno ukazuje da dug američke vlade ne znači dug SAD, a i ​​da je to samo trećina javnog duga. Druge dvije trećine pripadaju američkim investitorima. Na taj način, prosječan Amerikanac, ako se pođe od proračuna Time-a, ne bi trebalo platiti 43.000, već ne više od 19.400 dolara. “A to više nije tako strašno, zar ne?” – pita Bloomberg umanjujući i manipulirajući podacima.

Amerikancima bi, očito, trebao biti mnogo lakše nakon ove izjave.

Osim toga, nastavlja agencija, neki novinari govore da dug raste brže od gospodarstva. To je bilo točno za vrijeme Velike depresije, ali to vrijeme je odavno prošlo. Federalni dug sada raste oko 3%, dok gospodarstvo raste – oko 3,45% (oba parametra su nominalna). Drugim riječima, američki deficit je sada u potpunosti kontroliran, tvrdi Bloomberg.

Na listi optimista su autori najveće američke privatne Analitiko-obavještajne tvrtke Stratfor. Po njihovom mišljenju, čak i potencijalno slabljenje dolara neće nauditi zdravlju američkog gospodarstva, jer je dolar – samo jedna od komponenti američke ekonomske hegemonije. Amerikanci ostaju na vrhu zbog utjecaja koji imaju na Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kao i zbog toga što je svjetski financijski centar u New Yorku.

Američka dužnička situacija, po mišljenju Stratfora, naravno, može dostići kulminaciju tijekom naredna dva desetljeća (kao u bilo kojoj drugoj velikoj svjetskoj ekonomiji), ali jake strane američkog gospodarstva (koje, međutim, nisu navedene) pomoći će joj da se oporavi.

Global Research predlaže konkretno rješenje za izbavljenje iz dužničke jame. Zadnja karta u rukavu može biti povratak na “zlatni standard” od koga je Nixon odustao još 1971. godine.

Ako je vjerovati američkim analitičarima, SAD su akumulirale veliku količinu zlata tijekom posljednjih 25 godina, i ovaj obrt bi mogao “izbrisati” cijeli američki dug, uključujući i buduće “neispunjene obveze” (ovo se tiče zaduženosti u socijalnoj sferi).

Povratak na “zlatni standard” mogao bi ostaviti zapadni industrijalizirani svijet pod utjecajem Washingtona, ali bi bila izgubljena borba za zemlje u razvoju, koje posjeduju prirodne resurse i koje su meta Zapada. Ove zemlje, “potlačene i kolonizirane” stoljećima, vjerojatno, bi tada pristupile alijansi Kina-Rusija i lišile Zapad potrebnih resursa.

Vratimo se pesimistima. List The Fiscal Time s vjeruje da će promjena američkog predsjednika koja slijedi (u studenom, odnosno siječnju) još više pogoršati ionako tešku situaciju s javnim dugom.

Tako će, stil demokrate Bernija Sandersa na postojeću gomilu dodati “još mnogo bilijuna”, izbor Clintonove dodat će još jedan bilijun “dodatnih troškova” na ratove, a najgora solucija je – republikanac Donald Trump koji obećava ogromno smanjenje poreza.

Prema podacima Centra za poreznu politiku, smanjenje poreza po Trampovom prijedlogu koštalo bi vladu 9,5 bilijuna dolara u narednih 10 godina.

U ovom kontekstu, Trampovo obećanje – dato u intervjuu Fortune da će, ukoliko bude izabran, eliminirati javni dug za 8 godina (odnosno za dva predsjednička mandata) uz pomoć isplate kamata u gotovini – u američkom tisku nije ozbiljno shvaćeno.
 
(fakti.org/uredio:NSP)