Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » Svaka obojena revolucija je dr┼żavni prevrat koji se maskira kao masovni spontani prosvjed i za┼íto one ne postoje u Americi

Svaka obojena revolucija je dr┼żavni prevrat koji se maskira kao masovni spontani prosvjed i za┼íto one ne postoje u Americi

ukrajina-revolucijaU suvremenoj politici “obojene revolucije” su jedna od tema koje su najaktualnije i koje dr┼że dru┼ítvo u stanju stalne napetosti: upravo su one u Strategiji nacionalne sigurnosti Rusije ozna─Źene kao najve─ça prijetnja sigurnosti

Upravo je “obojena revolucija”, koja je dobila ─Źudan naziv “euromajdan”, 2014. godine pretvorila u ru┼íevine Ukrajinu – nekada prosperitetnu zemlju, u kojoj je BDP rastao ─Źetiri posto godi┼ínje; upravo su od “obojenih revolucija” po─Źeli oru┼żani sukobi u Libiji i Siriji.

U Brazilu se “obojena revolucija” doga─Ĺa upravo sada: ta se shema koristi da bi se uklonila predsjednica Dilma Rousseff, koja odbija igrati po taktovima SAD.

Jo┼í uvijek i ruski i strani centri liberalne demokracije tra┼że na─Źine za provo─Ĺenje scenarija “obojene revolucije” u Rusiji, nadaju─çi se da ─çe uvu─çi u to bezumlje zemlju koja hrabro ┼ítiti svoj suverenitet i nacionalne interese u uvjetima nezabilje┼żenog vanjskog pritiska od strane zapadnih “partnera”.

Me─Ĺutim, te┼íko da ─çe im to po─çi za rukom: Rusi ─çe se uspjeti obraniti.

“Obojene revolucije” su tehnologije organiziranja dr┼żavnih prevrata u uvjetima umjetno stvorene politi─Źke nestabilnosti, u kojima se pritisak na vlast vr┼íi u formi politi─Źke ucjene, a instrument ucjene su omladinski protestni pokreti organizirani po specijalnoj shemi.

Pri tome je jedini cilj svake obojene revolucije – dr┼żavni prevrat, koji se predstavlja kao spontana protestna pojava i masovna akcija gra─Ĺanske neposlu┼ínosti. Neophodan uvjet za uspjeh “obojene revolucije” je obavezno postojanje politi─Źke nestabilnosti u zemlji koja je sposobna da preraste u pravu politi─Źku krizu.

Unato─Ź tome ┼íto se obojene revolucije ─Źesto vrlo razlikuju me─Ĺusobno i na geopoliti─Źkom, i na socijalnom, i na ekonomskom planu, sve se one – te revolucije – uklapaju u istu shemu koja podrazumijeva organizaciju po modelu omladinskog politi─Źkog pokreta, njegovo transformiranje u politi─Źku rulju i kori┼ítenje te snage protiv aktualne vlasti u svojstvu instrumenta politi─Źke ucjene.

To direktno ukazuje da “obojene revolucije” u principu ne mogu dovesti do realizacije nadanja i htijenja ve─çine stanovni┼ítva.

Pri tome, one imaju i svoje zajedni─Źke crte: u “obojenim revolucijama” pritisak na vlast se uvijek vr┼íi u posebnoj formi – politi─Źke ucjene; glavni instrument pritiska na vlast je omladinski prosvjedni pokret.

“Obojene revolucije” samo izvana podsje─çaju na prave revolucionarne pokrete: za razliku od pravih revolucija, koje su izazvane objektivnim razvojem povijesnog procesa, “obojene revolucije” su tehnologije koje se uspje┼íno maskiraju u spontane procese. Njih odlikuje gotovo teatralna razina dramaturgije koji zapadni politolozi svojski poku┼íavaju predstaviti kao spontano i stihijsko izra┼żavanje volje naroda, koji je iznenada rije┼íio povratiti pravo upravljanja svojom zemljom.


“Obojene revolucije” koriste faktor vojne sile samo u slu─Źaju krajnje potrebe. Me─Ĺutim, ne mo┼że se zanemariti ─Źinjenica da suvremene “obojene revolucije” zaista stvaraju uvjete i povode za budu─çu vojnu intervenciju.

Model koji se nalazi u osnovi “obojene revolucije” jedan – to je stvaranje protestnog pokreta, njegovo pretvaranje u politi─Źku gomilu i usmjeravanje njene agresije na aktualnu vlast, kako bi se ona na taj na─Źin natjerala da se dobrovoljno odrekne od upravljanja zemljom. Takav pritisak na vlast se uvijek vr┼íi u formi ucjene, davanja ultimatuma pod prijetnjom masovnih nemira i, ┼íto se doga─Ĺa rje─Ĺe, fizi─Źkih obra─Źuna s neistomi┼íljenicima.

Ako se vlast po─Źne sprotivizi, “obojena revolucija” prelazi u fazu oru┼żane pobune. Ponekad tu pobunu prati vojna intervencija zapadnih zemalja, kao ┼íto je bilo u Libiji, i umalo da se dogodi u Siriji.

U “obojenim revolucijama” koristi se posebna simbolika ─Źiji je cilj da se uklju─Źi mehanizam prepoznavanja “na┼í – njihov”, zahvaljuju─çi kojem sudionici prosvjednih akcija prepoznaju jedni druge u politi─Źkoj gomili i, istovremeno, identificiraju protivnike koji nemaju odgovaraju─çe znakove prepoznavanja (oznake).

Dugo je tipi─Źan simbol “obojenih revolucionara” bilo cvije─çe: ru┼że u Gruziji, tulipan u Kirgistanu, razli─Źci u Bjelorusiji, jasmin u Tunisu itd.

Priroda porijekla tih cvjetnih simbola i atributa je vrlo jednostavna – ona se nalazi u arhetipovima povijesnog sje─çanja Amerikanaca koji se sje─çaju hipi pokreta – “djece cvije─ça”, koja su na poseban na─Źin izra┼żavala svoj protest protiv dr┼żave i njene politike.

To odmah odaje u scenarijima “obojenih revolucija” karakteristi─Źan pe─Źat sjevernoameri─Źkih Anglosaksonaca.

Osim toga, u izboru cvjetne simbolike krije se i te┼żnja scenarist “obojenih revolucija” da pomo─çu svije─ça u rukama ┼żena i mladih naglase “nenasilnu” prirodu “revolucije”, maskiraju─çi time dr┼żavni prevrat koji se vr┼íi.

Izvana gledano, “obojene revolucije” su nevojne tehnologije za promjenu politi─Źkih re┼żima. Zato ih ─Źesto nazivaju tehnologijama ili instrumentima “meke sile”.

Taj pristup dovodi u zabludu jer navodi na to da se “obojene revolucije” smatraju mek┼íim i stoga naprednijim i po dru┼ítvo manje opasnim oblikom vr┼íenja utjecaja na autoritarne re┼żime. Tako se zapravo propagiraju “obojene revolucije” kao ne┼íto suprotno oru┼żanim dr┼żavnim prevratima.

Me─Ĺutim, “obojene revolucije” nisu ni┼íta drugo nego instrumenti za slamanje demokratskih re┼żima koji su kopija anglosaksonskih modela u nezapadnim zemljama. Amerikanci ne samo da su stvorili model demokratskog dr┼żavnog ure─Ĺenja orijentiran “na izvoz”, ve─ç su se pobrinuli da stvore i specijalne instrumente predvi─Ĺene za njihovo slamanje i demonta┼żu re┼żima, ukoliko nastane takva potreba.

A kao instrumenti se koriste “revolucije ru┼ża”, “revolucije tulipana” i ostalih nedu┼żnih cvjetova poput kamilice, razli─Źka i zvon─Źi─ça.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , ,