VELIKI ‘USPJEH’ ZNANSTVENIKA: U laboratoriju razvili ljudski embrij do 13. dana

Istraživači su razbili rekord za uzgoj ljudskih embrija u laboratoriju i držeći ih na životu izvan neke majčine utrobe

Znanstvenici su po prvi put uspjeli razviti ljudski zametak izvan majke do 13. dana njegova rasta, dobivši jedinstvenu prigodu za promatranje najsloženije i najmanje poznate faze ranog ljudskog života.

Znanstvenici su ranije mogli proučavati ljudske zametke u laboratoriju do 7. dana kada su ih morali implantirati u maternicu kako bi preživjeli i nastavili se razvijati.

Koristeći se metodama koje su prije isprobali na zamecima miševa, stručnjaci su iz sata u sat mogli promatrati razvoj ljudskog embrija sve do 13. dana.

“To je najzagonetnija i najtajanstvenija faza ljudskog razvoja. To je vrijeme kada se razvija osnovni tjelesni oblik”, kazala je Magdalena Zernicka-Goetz sa sveučilišta u Cambridgeu koja je vodila istraživanje.

Njihova zapažanja i otkrića objavljena su u časopisima Nature i Nature Cell Biology u srijedu.

“Razvoj zametka iznimno je složan proces i iako naš sustav ne omogućuje potpunu reprodukciju svakog njegovog aspekta, omogućio nam je da vidimo nevjerojatnu sposobnost samoorganiziranja stanica u jedinstvenu strukturu… to nam je dosad bilo nepoznato”, dodala je znanstvenica Marta Shahbazi, također s Cambridgea.

Ova metoda omogućuje “prvi pogled” u razvoj ljudskog zametka u vrijeme kad bi se on već ugnijezdio u endometrij maternice i time postao nevidljiv za istraživanje, rekao je Robin Lovell-Badge, stručnjak za matične stanice u britanskom Institutu Francisa Cricka.

Ovo istraživanje, uz ostalo, trebalo bi pomoći u unapređenju medicinski potpomognute oplodnje i ostvarenju daljenjeg napretka u regenerativnoj medicini.

Također i postavlja pitanje bi li trebalo ukinuti međunarodni zakon koji brani razvoj zametka izvan maternice nakon 14 dana, pitaju se znanstvenici.

Zernicka-Goetz rekla je novinarima kako bi u samo nekoliko dana produženja toga roka mogli doći do čitavog bogatstva novih informacija. “Mogli bismo saznati apsolutno ključne spoznaje u osnovama ljudske biologije. Ali, naravno, odmah se nameće iduće pitanje – gdje bi trebali postaviti novo ograničenje”.
 
(vecernji.ba)