Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Mirovinski sustav pred raspadom: Ako se ne┼íto ne promijeni, ─Źeka nas siroma┼ítvo i manje mirovine nego u biv┼íoj ‘zloglasnoj’ Jugoslaviji

Mirovinski sustav pred raspadom: Ako se ne┼íto ne promijeni, ─Źeka nas siroma┼ítvo i manje mirovine nego u biv┼íoj ‘zloglasnoj’ Jugoslaviji

mirovine-prosac-HrvatskaU zadnje vrijeme ─Źitate i slu┼íate o dva oprje─Źna stava, i to s jedne strane da je me─Ĺugeneracijska solidarnost neodr┼żiv model, a s druge da je sramota uop─çe pri─Źati o tome kako ljudi kad ostare ne─çe imati pravo na prihod na temelju me─Ĺugeneracijske solidarnosti

Ovdje ću pokušati objektivno objasniti kako je došlo do problema.

Povijest sustava me─Ĺugeneracijske solidarnosti

Me─Ĺugeneracijska solidarnost je dru┼ítveni dogovor da gra─Ĺani koji rade pla─çaju porez (koji se kod nas zove prvi mirovinski stup) iz ─Źega se onima koji su u mirovini ispla─çivala socijalna pomo─ç u obliku mirovine. Ideja je originalno nastala u Njema─Źkoj za vrijeme njema─Źkog kancelara Otta von Bismarcka koji je prvi uveo model prihoda temeljem ÔÇťsolidarnostiÔÇŁ jo┼í u dalekoj 1889. U prvoj verziji, sustav je predvi─Ĺao odlazak u mirovinu s napunjenih 70 godina, a tek kasnije je to smanjeno na 65. Da, dobro ste ─Źuli. U XIX. stolje─çu.

Kako biste dobili kontekst vremena, navest ─çu par podataka. U to vrijeme je stanovni┼ítvo bilo mla─Ĺe i znanstveni radovi pokazuju da je npr. o─Źekivana ┼żivotna dob u Engleskoj za gra─Ĺane ro─Ĺene 1880. bila oko 41-42 godine (Wrigley i Schofield, 1981).

Urbano stanovni┼ítvo je ┼żivjelo ne┼íto dulje jer je imalo bolji pristup hrani i zdravstvenoj skrbi, ali je obolijevalo od druga─Źijih bolesti povezanih s radnim uvjetima i zaga─Ĺenjem zraka. U to vrijeme je sve ve─çi dio stanovni┼ítva radio u raznim industrijskim pogonima koji su bujali jo┼í od po─Źetka industrijske revolucije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, o─Źekivana prosje─Źna dob na svjetskoj razini 1900. godine je bila oko 31 godinu, a u najrazvijenijim zemljama je bila ne┼íto ispod 50 godina. Tek polovicom XX. stolje─ça se vidi porast na svjetskoj razini na 48 godina, a 2005. godine je u najrazvijenijim zemljama (uklju─Źuju─çi RH) narasla na oko 80 godina. Do 2030. se o─Źekuje prosje─Źna o─Źekivana dob u najrazvijenijim zemljama preko 85 godina.

Demografska piramida populacije je u trenutku nastanka modela solidarnosti bila skoro pravilni trokut u kojem je najbrojnije bilo mlado stanovni┼ítvo, a bilo je dosta ljudi koji ili nikad nisu do┼żivjeli starosnu mirovinu ili su umrli unutar par godina od umirovljenja.

┼Żivjelo se te┼íko i u sukobu s ubrzanom industrijalizacijom ovaj model mirovinskog sustava je imao zada─çu pomo─çi ostarjelim i onemo─çalim gra─Ĺanima da pre┼żive jer je smrtnost starije populacije, najvi┼íe zbog neima┼ítine, bila znatno vi┼ía nego danas.

Ekonomski utjecaj i izgledi

Taj model je u po─Źetku polu─Źio uspjeh jer je doista pove─çao standard gra─Ĺana starije dobi, ali je imao i negativnu posljedicu da su gra─Ĺani znatno smanjili ┼ítednju koja je oduvijek pratila me─Ĺugeneracijsku solidarnost, pa je sustav vremenom, a naro─Źito nakon usvajanja u dr┼żavama ÔÇťrealnog socijalizmaÔÇŁ izazvao potpuni prestanak osobne ┼ítednje i ovisnost o starosnoj mirovini. Najnegativnija strana sustava je ┼íto je dr┼żava pasivno, a ─Źesto i aktivno, promovirala stav da je to prihod na koji ÔÇťgra─Ĺani imaju pravoÔÇŁ.

Kako je u po─Źetku XX. stolje─ça i dalje bujala industrijalizacija i to naro─Źito u isto─Źnoj Europi i na jugu, sve je izgledalo kao znatno pove─çanje standarda stare populacije i doista mjera koja ─Źini nemjerljivu korist op─çoj populaciji jer starim gra─Ĺanima osigurava dr┼żavni prihod i tome rastere─çuje mlade od financiranja ostarjelih roditelja.

Jedna od najva┼żnijih stvari koju sam osobno nau─Źio u ekonomiji je da je jako lijepo imati dobre ideje, ali su u pravilu one u potpunosti nebitne. Bitan je jedino efekt koji izazivaju i ako uspijete pomiriti ideju i dobiti o─Źekivane rezultate, onda se odli─Źan manager. Me─Ĺutim, ekonomisti su od prvih dana modela upozoravali na negativne posljedice koje ─çe model izazvati, iako su takvi stavovi bili rijetki.

Ako pogledate brojeve, oni su ovakvi: ako imate veliki broj gra─Ĺana koji rade skoro cijeli radni vijek od 40 godina, ako stanovni┼ítvo umire najvi┼íe oko 10-15 godina nakon umirovljenja i ako je demografska piramida naj┼íira u mladim populacijama (┼íto zna─Źi da je mlado stanovni┼ítvo najbrojnije), sustav funkcionira. Me─Ĺutim, trenutno u RH je zbog negativnog prirodnog prirasta i masovnog iseljavanja mladih piramida obrnuta, a o─Źekivana ┼żivotna dob je oko 85 godina, ┼íto je 20 godina nakon ┼íto je osoba oti┼íla u punu starosnu mirovinu.

Tako─Ĺer, ako je prosje─Źna dob umirovljenja s malo vi┼íe od 30 godina radnog sta┼ża to zna─Źi da gra─Ĺani (koji su radili) u sustav upla─çivali oko 30 godina, odlaze u mirovinu s malo vi┼íe od 55 godina i nastavljaju primati mirovinu iz me─Ĺugeneracijske solidarnosti narednih 30 godina ili vi┼íe. Novi podaci o kretanju broja mladog stanovni┼ítva dodatno ote┼żavaju situaciju i zbog toga dolazi do rasprave o ovom pitanju. Porazno je da danas samo oko 12 posto stanovni┼ítva radi puni sta┼ż od 40 godina.

Budu─çnost – koji su mogu─çi raspleti?

┼áto onda o─Źekivati od budu─çnosti? Vidimo da se svi analiti─Źari sla┼żu da je velika vjerojatnost da za vi┼íe od 20 godina vi┼íe ne─çe biti me─Ĺugeneracijske solidarnosti. Ako je to tako, vi┼íe je nego neodgovorno mladim ljudima koji rade i koji nisu ekonomski stru─Źnjaci propustiti to jasno re─çi jer ako nemaju druge ┼ítednje ─Źeka ih jako siroma┼ína starost. Jako siroma┼ína. Me─Ĺutim, tako─Ĺer je pitanje ┼íto s gra─Ĺanima koji idu u mirovinu u sljede─çih 20 godina? ┼áto s onima koji su trenutno u mirovini?

Skupina gra─Ĺana koji su ve─ç u mirovini nema izbora. Njima ─çe dr┼żava ili nastaviti ispla─çivati me─Ĺugeneracijsku solidarnost ili ─çete imati gra─Ĺane koji umiru od gladi. Mo┼żda postoji prostor za preno┼íenje me─Ĺugeneracijske solidarnosti ove skupine u oblik socijalne pomo─çi koja bi trebala biti korigirana obzirom na imovinu i na koju ne─çe imati pravo nitko tko ima prihode ili potencijal prihoda da se odr┼żi bez iste (socijalni cenzus).

Skupinu koja jo┼í nije u mirovini, ali ─çe biti najvi┼íe za 20 godina, treba najhitnije transformirati u model u kojem ─çe se jasno re─çi da ─çe oni koji idu sutra u mirovinu imati minimalnu mirovinu, a svaki danom kasnije linearno manje do 0 kn mirovine za gra─Ĺane koji odlaze u mirovinu za 20 godina.

Jasno izra─Źunati, a ne pri─Źati ÔÇťbit ─çe uvijek paraÔÇŁ. Tako─Ĺer, ra─Źunica ka┼że da se najhitnije mora znatno pove─çati radni vijek prije umirovljenja, a veliko je pitanje koliko je pove─çanje dobi na 67 godina dovoljno odr┼żivo i treba li se dob umirovljenja pove─çati na 70. Danas, ne za 20 godina.


Sve gra─Ĺane koji jo┼í nisu u mirovini treba svim mjerama motivirati da ula┼żu ┼íto vi┼íe u ┼ítednju i da odvajaju za budu─çnost.

Koliki su izgledi da do─Ĺe to navedene transformacije mirovinskog sustava? Te┼íko je o─Źekivati da ─çe najve─çi bazen bira─Źa me─Ĺu kojima su oni koji u pravilu uvijek izlaze na sve oblike izbora sami izglasati da im se smanje prava. Naro─Źito ona ÔÇťna koja oni imaju pravoÔÇŁ. Tko gra─Ĺane mo┼że natjerati da se odreknu onoga ÔÇť┼íto im pripadaÔÇŁ? Nitko ne mo┼że i mislim da nitko niti ne treba. Svatko treba slobodno donositi odluke o svojoj budu─çnosti. U tom slu─Źaju ─çe se odigrati ve─ç dobro dokumentiran ekonomski scenarij.

Evo primjer sa zapada o kojem mogu iz prve ruke jer sam ┼żivio u oba sustava. U Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama mo┼żete izdvajati dio pla─çe na odvojeni ra─Źun kojim sami upravljate, sami investirate ili ula┼żete putem posrednika. Sve dok taj novac ne isplatite ne pla─çate porez na dohodak na taj novac i kako se zbog odgo─Ĺenog pla─çanja poreza po─Źetna suma ulaganja pove─çava, pove─çava se i prihod ulaganja. Tako─Ĺer, kako u trenutku umirovljenja (koji sami birate kad) vi┼íe nemate drugih prihoda, pla─çate manji porez nego biste platili da niste ulagali u starost.

Uz model ┼ítednje, SAD tako─Ĺer ima me─Ĺugeneracijsku solidarnost, ali u znatno ni┼żem postotku mirovinske ┼ítednje od europskih dr┼żava. Isti osigurava minimalna sredstva gra─Ĺanima koji nemaju u┼íte─Ĺeno. Izdvajanja su 12.4 posto (u pravilu podijeljeno ravnopravno izme─Ĺu poslodavca i radnika). 2009. godine pomicanjem dobi za umirovljenje na 67 godina razrije┼íen je nastali deficit sustava solidarnosti te on trenuta─Źno malo vi┼íe upriho─Ĺuje nego ┼íto ispla─çuje gra─Ĺanima. Sustav trenuta─Źno funkcionira jer SAD ima visoku imigraciju mladog stanovni┼ítva, visoki demografski prirast i izuzetno nisku nezaposlenost.

Raspad sustava ili kako bi to moglo izgledati?

Prvo ide smanjivanje uplate u fond zbog opadanja radnog stanovni┼ítva. To ve─ç sad vidimo jer Hrvatski zavod za statistiku objavljuje da dolazi do pada nezaposlenosti pra─çenog padom zaposlenosti. Gra─Ĺani nestaju s radara ili radom na crno ili odlaskom i radom u inozemstvu, oboje zna─Źi da ne upla─çuju u mirovinski fond.

Drugo, ili pove─çanje izdvajanja za me─Ĺugeneracijsku solidarnost s 15 posto na 20-25 posto, ┼íto je nevjerojatno jer bi dokraj─Źilo trenutnu zaposlenost ili pove─çanje izdvajanja iz dr┼żavnog prora─Źuna koji je i sad u debelom deficitu i ┼íto bi zna─Źilo manje novca za druge stvari u prora─Źunu. To bi se najvi┼íe, kao i uvijek, osjetilo na Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ┼íporta. Efekt toga je pove─çani odlazak najkvalitetnijih mladih ljudi na fakultete u inozemstvo i posljedi─Źni ostanak.

Tre─çe, kako bi scenariji navedeni pod ÔÇťdrugoÔÇŁ prouzro─Źili daljnji odljev stanovni┼ítva, do┼ílo bi do jo┼í izra┼żenijih problema uplate u fond, ali uskoro i uplate u dr┼żavni prora─Źun zbog pada broja stanovni┼ítva i pada potro┼ínje. Ne zaboravimo da je za prora─Źun RH potro┼ínja najva┼żnija kategorija zbog prihoda od naplate PDV-a.

Nakon toga kre─çe povla─Źenje novca iz ÔÇťpasivnog dijela bilanceÔÇŁ, tj. prodaja otoka, imovine, tvrtki, davanje koncesija. Lije─Źenje ovisnosti o dr┼żavnom prora─Źunu je jednako te┼íko kao i lije─Źenje heroinske ovisnosti. Ovisnik ─çe prodati i urnu pokojne majke za 2 kune samo kako bi do┼íao do ÔÇť┼íutaÔÇŁ, pa se tako pona┼ía i narod.

Problem toga je to ┼íto je financiranje na taj na─Źin po ekonomskoj teoriji dopu┼íteno samo ako je u cilju investicija, a ne financiranja teku─çe potro┼ínje (┼íto bi bio osnovni razlog). Za┼íto? Zato ┼íto ─çe investicije osigurati povratak novca i pove─çanje zaliha u budu─çnosti, a u slu─Źaju potro┼ínje se sve gubi. Svjedoci smo da se i ovo ve─ç doga─Ĺa i bez obzira ┼íto gospoda Ore┼íkovi─ç i Mari─ç uvjeravaju da ─çe to znatno utjecati na rejting, ne─çe, a to i oni kao financijski stru─Źnjaci znaju, jer se rejting uvelike temelji na o─Źekivanju od budu─çe odr┼żivosti, a to prodaja imovine u cilju ÔÇťpeglanja bilanceÔÇŁ i spa┼íavanja prora─Źuna nije.

┼áto je ve─çi o─Źaj dr┼żave, jeftinije se prodaje dr┼żavna imovina. ┼áto ste gra─Ĺane doveli do ve─çeg o─Źaja, to vi┼íe oni pristaju na sve ┼íto se mo┼że, a da se ne promijeni standard na koji su naviknuti. To mo┼żemo vidjeti na nedavnom primjeru Gr─Źke.

Iscrpljenjem imovine (tj. kad se sve proda u bescjenje) dolazi do posljednje faze sloma, a to je pad pla─ça u dr┼żavnom sektoru, dodatno ka┼ínjenje pla─çanja dr┼żavnog sektora, pove─çanje nelikvidnosti, dodatni pad kreditnog rejtinga i posljedi─Źno znatni rast kamata na javni dug. Sve navedeno ─çe dovesti do znatnog pada prihoda dr┼żavnog prora─Źuna ┼íto ─çe u potpunosti onemogu─çiti dr┼żavu da funkcionira.

┼áto na kraju? Na kraju glad. Budu─çnost koja ─Źeka RH u slu─Źaju da se stvari ne promijene je uistinu crna. Na kraju ne─çe biti mirovina iz me─Ĺugeneracijske solidarnosti, a jedino je pitanje ho─çe li gra─Ĺani sami odabrati na─Źin kako ─çe se rasplesti situacija ili ─çe se raspad dogoditi nekontrolirano, a to uvijek zna─Źi najbolnije.

Mislim da je ugro┼żenost dr┼żave od strane me─Ĺugeneracijske solidarnosti puno zna─Źajnija od ugro┼żenosti od sloma zdravstvenog sustava i drugih rashodovnih stavki prora─Źuna. Ono ┼íto je trenutno negativno za ekonomski oporavak je prihod od turizma jer znatno umanjuje potrebu za promjenom ekonomskog sustava i usporava raspad i ote┼żava oporavak.

Usporeni raspad je najgore ┼íto se mo┼że dogoditi, jer se gra─Ĺani naviknu na kontinuiranu krizu i postaju nerealni. Ako imate kontrolu medija, onda ─çete forsirati sadr┼żaje koji ─çe govoriti da se cijeli svijet raspada i da smo ÔÇťmi jo┼í superÔÇŁ. Tako─Ĺer, poku┼íavat ─çete govoriti o ÔÇťzajedni┼ítvuÔÇŁ, o Domovini, o crkvenim svecima, o pronalasku kov─Źega Kralja Tomislava samo kako tema ne bi bila ekonomija.

Milton Friedman bi rekao da je najpouzdanija mjera ekonomskog uspjeha ÔÇťglasovanje stopalimaÔÇŁ, a to zna─Źi da migracija stanovni┼ítva vjerno pokazuje ┼íto to isto stanovni┼ítvo misli o kvaliteti ┼żivota i izgledima za budu─çnost sebe i svoje djece.

Na kraju o─Źekujem da ─çete komentirati: ─Źekaj, ali Hrvati su ipak domoljubi i ne─çe dopustiti prodaju obiteljskog srebra. Vidjet ─çemo. Trenuta─Źno ne postoji niti jedna struja koja predla┼że ikakvo rje┼íenje koje ─çe voditi prema raspletu. Lijepo je govoriti: na┼íe more, na┼íi otoci, ali je pitanje jeste li spremni smanjiti svoj standard kako biste zadr┼żali dr┼żavnu imovinu? Nisam uvjeren. Vrijeme ─çe pokazati koliko je ova analiza u krivu.
 

 
(index.hr)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , ,