Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » ‘Psihofarma’ uzgaja va┼íu ‘du┼íevnu bolest’ pa ju lije─Źi

‘Psihofarma’ uzgaja va┼íu ‘du┼íevnu bolest’ pa ju lije─Źi

psiho-farmaStvara se psihijatrijska religija, a njena formula glasi: ÔÇ×problem = mentalni poreme─çaj = dijagnoza = lijekoviÔÇŁ. ÔÇ×PsihofarmaÔÇť gradi povjerenje javnosti u stru─Źnost i legitimnost moderne psihijatrije i farmaceutske industrije. Za to su zadu┼żeni PR manipulatori

Interesnu skupinu koju ─Źine moderna psihijatrija, farmaceutska┬áindustrija i regulativna tijela koja su u sprezi s njima sve se┬á─Źe┼í─çe, po uzoru na stari izraz ÔÇ×vojnoindustrijski kompleksÔÇť,┬ánaziva ÔÇ×psihofarmaceutski kompleksÔÇť, a skra─çenicom┬áÔÇ×psihofarmaÔÇť.

I mada izraz, dakle, nema veze s farmom za┬áuzgoj ┼żivotinja, na neki na─Źin i kroz tu igru rije─Źi dobro┬áoslikava svoju bit, samo ┼íto je rije─Ź o farmi za uzgoju i┬áoblikovanje stanja ljudskog duha.┬áÔÇ×PsihofarmaÔÇť se temelji na povjerenju javnosti u njihovu┬ámedicinsku i znanstvenu stru─Źnost te legitimnost. No, to┬ápovjerenje nije ostvareno znanstvenim dostignu─çima nego┬ámarljivo┼í─çu marketin┼íkih i slu┼żbi za odnose s javno┼í─çu.┬á

Reklame koje ─Źesto vidimo na televiziji pokazuju da ja─Źa trend┬áda se psihijatrijska pravila pona┼íanja i protokoli vi┼íe ne ti─Źu┬ásamo bolesnih ljudi, nego se ugra─Ĺuju kao smjernice u┬ásvakodnevni ┼żivot. Naravno, u tome imaju pomo─ç dr┼żavnih┬áslu┼żbi, koje su dr┼żavne samo po nazivu.

Mi smo, srećom, još malo zaostali i kaskamo za suvremenim trendovima, ali kamo se stremi najbolje se vidi u SAD-u u kojem je, ako ne izmišljena, a onda svakako institucionalizirana suvremena psihijatrija.

Ako ÔÇ×ekspertÔÇť ka┼że da si bolestan, onda si bolestan!

Alati za taj trend su, primjerice, ameri─Źki Zakon o┬ázdravstvenoj za┼ítiti, potom notorno pro┼íireno peto izdanje┬ápriru─Źnika Ameri─Źkog psihijatrijskog udru┼żenja za 2013.┬ágodinu pod nazivom ÔÇ×Dijagnostika i statistika mentalnih┬áporeme─çajaÔÇť (engl. kratica DSM-5), potom novi i┬ásveobuhvatniji savezni sustav nadzor zdravlja te biometrijskih┬átehnologija osobne identifikacije.

Slika ukazuje na zaklju─Źak┬áda ÔÇ×psihofarmaÔÇť smatra da je nadrasla dosada┼ínju praksu┬ánagovaranja i stvaranja povjerenju te stremi tome da svoj ideal┬ánormalnosti provodi prisilom i propisima.┬áOd 1950-ih pa donedavno prodaja psihoaktivnih lijekova za┬álije─Źenje mentalnih poreme─çaja temeljila se na odnosima s┬ájavno┼í─çu koji su se temeljili na kulturom uvjetovano, odnosno┬ánau─Źeno po┼ítovanje prema profesionalnoj ekspertizi.

Rezultat┬átih profesionalnih ekspertiza jest da danas ─Źak petina┬áAmerikanaca uzima najmanje jedan lijek za lije─Źenje┬ápsihijatrijskih poreme─çaja. I trend se ubrzava ÔÇô od 2001. do┬á2010. udvostru─Źilo se uzimanje ÔÇ×lijekovaÔÇť kod ┼żena i djece┬ámla─Ĺe od deset godina.

Danas su me─Ĺu najpropisivanijim┬álijekovima antidepresivi kao Zoloft, Celexa, Effexor i┬áPaxil, koje uzima ─Źak 11 posto Amerikanaca starijih od 12┬ágodina!┬áStanja koja se njima lije─Źe sve kreativnije opisuje psihijatrijska┬áÔÇ×BiblijaÔÇť, priru─Źnik DSM, pa farmaceutske lijekove ve─ç┬áprepisuju i lije─Źnici op─çe prakse.

Taj je priru─Źnik ┼íirok raspon┬áobrazaca pona┼íanja ÔÇô rije─Ź je o tisu─çama ÔÇô nazvao┬áporeme─çajima pona┼íanja, a procjena poreme─çaja se┬ásubjektivno tuma─Źi, uspore─Ĺuju─çi date opise i stavke, no pri┬átom izbjegava definirati ovisnost o antidepresivima i┬áantipsihoticima kao poreme─çaj. A to je u ve─çini slu─Źajeva┬ájedini pravi poreme─çaj. Neke od tih novih ÔÇ×bolestiÔÇť su┬áÔÇ×umjereni do te┼íki simptomi depresijeÔÇŁ.

Uskoro ─çe dvije petine Amerikanaca ÔÇ×piti antidepresiveÔÇť

Rezultat te sprege, zapravo neke vrsti javno-privatnog┬ápartnerstva jest ─Źinjenica da je 1988.-1994. i 2005.-2008.,┬ápotro┼ínja antidepresiva u SAD-u porasla za gotovo 400 posto,┬á┼íto dovodi do projekcija da bi do ranih 2020-ih samo┬áantidepresive uzimalo dvije petine ljudi. Da se ─Źovjek zapita┬áho─çe li jednog dana itko biti progla┼íen psihi─Źki zdravim.┬á

Dru┼ítveni fenomen sveop─çeg uvo─Ĺenja zdravstvenih pojmova┬áÔÇ×depresijaÔÇŁ i ÔÇ×antidepresiviÔÇŁ u op─çu kulturu glavni je alat koji┬áfarmaceutskima tvrtkama daje golemu vlast nad diskursom i┬ávjerovanjem ljudi, a rezultat je raznih programa odnosa s┬ájavno┼í─çu koji po u─Źinkovitosti daleko nadma┼íuju ─Źesto┬ábeskorisne i opasne proizvode ─Źiju upotrebu promi─Źu.┬ámi┼íljenja.

Bez velikog pretjerivanja mo┼że se govoriti o┬ástvaranju psihijatrijske religije, a formula glasi: ÔÇ×problem =┬ámentalni poreme─çaj = dijagnoza = lijekoviÔÇŁ. Posao odnosa s┬ájavno┼í─çu je sve to upakirati i dati pri─Źi kontekst koji zvu─Źi┬áznanstveno, uz ubacivanje raznih pri─Źa o ÔÇ×istra┼żivanjimaÔÇť.┬á

Gledamo li to malo ┼íire, izvan okvira profita, rije─Ź je o novoj┬ámedicinskoj doktrini, dogmatskoj praksi tj. ÔÇ×religiji za umÔÇť,┬ákoja je uz sve jo┼í i slu┼żbena i posjeduje dozvolu za┬ámedicinsku praksu. Ovo su njeni izrazi: ÔÇ×Nitko drugi nema┬ápojma o umu. Takvo znanje posjeduju samo psihijatriÔÇť;┬áÔÇ×Treba vam stru─Źna pomo─çÔÇť; ÔÇ×Koristit ─çe vam lije─ŹenjeÔÇť;┬áÔÇ×Nova va┼żna otkri─çaÔÇť i sli─Źne gluposti.┬á

Na stvaranju imena lijekova sudjeluju i jezi─Źni stru─Źnjaci kako┬ábi ona ÔÇ×aktivirala posebne sinapse u mozgu potencijalnih┬ákupaca: one koje sirove zvukove samoglasnika i suglasnika ÔÇô┬áfoneme ÔÇô povezuju u odre─Ĺena zna─Źenja ili ─Źak emocijeÔÇŁ.┬áTako je primjerice proizvedeno ime arhetipskog antidepresiva,┬áProzaca. Kako je jedna stru─Źnjak rekao: ÔÇ×Po─Źetak imena ÔÇô┬áPro ÔÇô vrlo je uobi─Źajen i ne nosi neke posebnosti, ali zvuk┬áslova p, z, i k u na┼íim umovima odjekuju kvalitetom aktivnosti┬ái odva┼żnosti.

Ovi pucketavi i zujavi zvukovi mogu┬ásubliminalno sugerirati na aktivnost i tako dodatno poja─Źati┬ádjelovanje zavr┼ínog dijela ak , koji podsje─ça na rije─Ź┬áaktivnost.ÔÇŁ Metodom lingvisti─Źkog in┼żenjeringa dobiveno je i┬áime bliskoga Prozacova srodnika Zolofta. ÔÇ×Zo na gr─Źkom┬ájeziku zna─Źi ┼żivot, a loft djelovanje tog koncepta dodatno┬ápoja─Źava.ÔÇť┬á

Japanci, gdje se nalazi tre─çe svjetsko tr┼żi┼íte farmaceutskih┬álijekova, dobar su primjer toga kori┼ítenja lingvistike u┬ánavo─Ĺenju dru┼ítva na ┼íiroku upotrebu odre─Ĺenih psihoaktivnih┬átvari. U 1980-ima, kada je japanska farmaceutska korporacija┬áMeiji Seika prolazila kroz japanski postupak odobravanja┬álijeka za lije─Źenje ÔÇ×opsesivno-kompulzivnog poreme─çajaÔÇť,┬áslu┼żbenici tvrtke shvatili su kako Japan nema standardan na─Źin┬ánjegove dijagnoze.

Tada je tvrtka po─Źela sastavljati vlastitu┬ádefiniciju tog poreme─çaja, temeljenu na ameri─Źkom modelu.┬áKad je kasnih 1990-ih Meiji Seika dobila odobrenje da na┬átr┼żi┼íte stavi svoj vlastiti lijek iz skupine SSRI ÔÇô Luvox ÔÇô┬átrebalo je navesti javnost da prihvati taj lijek u zemlji u kojoj┬ásu se za ÔÇ×poreme─çaje raspolo┼żenjaÔÇŁ naj─Źe┼í─çe prepisivali samo┬áblagi trankvilizanti.

Meiji Seika je, zajedno s nekoliko┬ázainteresiranih korporativnih partnera krenula u ÔÇô kako to┬ájedan svjedok opisuje ÔÇô ÔÇ×ni manje ni vi┼íe nego temeljitu┬ákulturnu promjenuÔÇŁ .┬áÔÇ×Jedan od klju─Źnih koraka bio je promjena jezi─Źnih izraza┬ákojima ─çe ljudi govoriti o depresiji.

Japanska rije─Ź za klini─Źku┬ádepresiju ÔÇô utsu-byo ÔÇô ima neugodno zna─Źenje koje se┬ápovezuje s te┼íkom psihijatrijskom bole┼í─çu. Zato su tvrtka┬áMeiji i njezini partneri po─Źeli upotrebljavati izraz kokoro no┬ákaze, koji u slobodnom prijevodu zna─Źi prehla─Ĺena du┼ía.┬á

Poruka je jasna: uzimate li tablete kako biste si zimi olak┼íali┬áza─Źepljenje nosa, za┼íto ne biste isto napravili i kada ste┬ádepresivni?ÔÇŁ┬áAmerika je u to doba, u smislu prihva─çanja farmaceutskih┬álijekova kao pomo─çi kod mentalnih bolesti, bila ve─ç mnogo┬áÔÇ×naprednijaÔÇť od Japana. Ideja kako je depresija potencijalno┬áepidemijska bolest koju treba ÔÇ×lije─ŹitiÔÇŁ uvedena je u op─çu┬ásvijest nekoliko godina prije uvo─Ĺenja iznimno popularnog┬álijeka Prozac (1988). Ipak, tu ideju treba neprestano obnavljati┬ái potkrepljivati.

Neznanstveni ÔÇśprobiriÔÇÖ mentalnih bolesti

No, kako navodi lije─Źnik i pisac dr. Peter R. Breggin, ÔÇ×znanost┬áne posjeduje tehnologiju koja bi mogla izmjeriti biokemijsku┬áneravnote┼żu u ┼żivome mozguÔÇŁ.┬áÔÇ×Spekulacije oko biokemijske neravnote┼że zapravo su na─Źin┬ána koji farmaceutske tvrtke reklamiraju svoje lijekove.

Zbog┬átoga, ÔÇśprobirimaÔÇÖ na mentalne bolesti nedostaju objektivna┬áznanstvena mjerila kao i metode ocjenjivanja fizi─Źkih┬ápokazatelja kojima bi se postojanje nekog poreme─çaja┬ádokazalo. Umjesto toga, stru─Źno se mi┼íljenje temelji na┬áodgovorima ispitanika na niz pitanja.ÔÇť┬á

U nekoliko su se posljednjih godina u kampusima ameri─Źkih┬ákoled┼ża po─Źele ozbiljno uvoditi marketin┼íke metode kojima se┬ánove generacije navikavaju na rutinska probirna ispitivanja na┬ámentalne poreme─çaje. U ranim 2000-ima proizvo─Ĺa─Ź┬áantidepresiva Effexor ÔÇô tvrtka Wyeth ÔÇô na deset kampusa┬ásponzorirala je ÔÇ×obrazovne kampanje o mentalnom zdravljuÔÇť.┬á

Program koji traje 90 minuta bio je naslovljen je ÔÇ×Depresija u┬ákoled┼żu: Stvarnost, stvarni ┼żivot i stvarni problemiÔÇť. O─Źito je┬áda sa stvarnim ┼żivotom zapravo nema puno veze, ina─Źe se ne┬ábi tako zvao. ÔÇ×ProbirimaÔÇť povezanima s ovim programom,┬ákakvi su danas najnormalniji dio protokola javne zdravstvene┬áskrbi, davani su poticajni nazivi poput ÔÇ×Pod stresom ste?┬á

Saznajte koliko to─ŹnoÔÇť ili ÔÇ×Ispitajte vlastito raspolo┼żenjeÔÇť.┬áPredstavnici farmaceutske industrije prou─Źavali su koliko vi┼íe┬ápozornosti potencijalnih sudionika ÔÇô u usporedbi s uobi─Źajenim┬áprobirima na depresiju ÔÇô zaokupljaju ovakvi, nagovara─Źko┬áorijentirani probiri.

Poreme─çaj protivljenja i prkosa

┼áto zapravo ─Źini i definira neki mentalni poreme─çaj kojeg┬átreba lije─Źiti? Mo┼żemo se poslu┼żiti priru─Źnikom DSM-5.┬áOsoba koja prizna da u┼żiva u povremenoj cigareti dobit ─çe┬ádijagnozu ÔÇ×poreme─çaj upotrebe duhanaÔÇŁ. Osoba koja u dru┼ítvu┬ápopije koju ─Źa┼íicu mogla bi dobiti etiketu ÔÇ×poreme─çaj┬áupotrebe alkoholaÔÇŁ. Osobi koja redovito pije previ┼íe kave ili┬áledenog ─Źaja mo┼żda ─çe biti nametnuto ÔÇ×otrovanje kofeinomÔÇŁ┬áili ÔÇô jo┼í gore ÔÇô ÔÇ×kofeinom potaknut anksiozni poreme─çajÔÇŁ.

Tko┬áprovodi previ┼íe vremena pregledavaju─çi razne internetske┬ásadr┼żaje, ili ondje posje─çuje virtualne kockarnice ili┬ápornografske stranice ili pak pre─Źesto preko interneta kupuje,┬ámo┼że dobiti dijagnoze ÔÇ×ovisnost o internetuÔÇŁ, ÔÇ×poreme─çaj┬ákockanjaÔÇŁ, ÔÇ×hiperseksualni poreme─çajÔÇŁ odnosno ÔÇ×poreme─çaj┬ákompulzivnog kupovanjaÔÇŁ, a uz te ─çe im se ÔÇô jasno ÔÇô prepisati i┬ápripadaju─çi na─Źini lije─Źenja.┬áAko netko smatra da se utje─Źe na vremenske prilike ili se┬áuklju─Źi u raspravu o neobja┼ínjivom ru┼íenju Svjetskog┬átrgova─Źkog centra 11. rujna 2001., mo┼że mu se pripisati┬ádijagnoza ÔÇ×paranoidni poreme─çajÔÇŁ.

Aktivist koji svojim┬áakcijama privla─Źi pozornost na neutemeljene logi─Źke podloge┬áÔÇ×rata protiv terorizmaÔÇŁ ili prevelikih ovlasti policije mogao bi┬áse svrstati me─Ĺu osobe koje pate od nelije─Źenog ÔÇ×poreme─çaja┬áprotivljenja i prkosaÔÇŁ.

Svi su meta ÔÇô psihofarmaceutskog kompleksa

Uz tako ┼íirok raspon bolesti za ─Źiju je dijagnozu dovoljno┬ásamo mi┼íljenje lije─Źnika psihijatra (koji ih mo┼że tuma─Źiti┬áprema svojoj volji i savjesti), gotovo svi ljudi postaju mogu─çi┬áciljevi psihofarmaceutskog kompleksa, a osobito kako se┬ánjihova nadle┼żnost ┼íiri i na mla─Ĺe starosne skupine. Sve ve─ça┬áepidemija mentalnih bolesti ÔÇô ili tvrdnje psihijatrijske profesije┬ákako takva epidemija raste ÔÇô donosi te┼íke posljedice ne samo u┬ásmislu osobne patnje nego i cijelim gospodarskim regijama.┬á

Bacimo pogled na Europu. Stru─Źnjaci za mentalno zdravlje┬átvrde kako je gotovo 40 posto Europljana mentalno bolesno, a┬áprocjenjuje se kako taj problem svake godine europsko┬ágospodarstvo stoji nekoliko milijarda eura. Jedno istra┼żivanje┬áiz 2011. donosi zaklju─Źak kako od nekog oblika mentalne┬ábolesti pati ─Źak 165 milijuna stanovnika Europske unije.

Mo┼í┬ámislit! Glavni autor ovoga rada ustvr─Ĺuje kako se ÔÇ×golema┬ápraznina u na─Źinima lije─Źenja mentalnih poreme─çaja mora┬ápopunitiÔÇŁ. ÔÇ×Budu─çi da mentalni poreme─çaji ─Źesto nastaju u┬áranoj ┼żivotnoj dobi, oni imaju sna┼żan ┼ítetan utjecaj na kasniji┬á┼żivot. Samo ─çe rano zapo─Źeto lije─Źenje mladih osoba┬áu─Źinkovito sprije─Źiti rizik od sve ve─çe pojavnosti te┼íkih bolesti┬ákod pacijenata u budu─çnosti.ÔÇť┬á

U SAD-u, gdje Zakon o zdravstvenoj za┼ítiti isti─Źe ÔÇ×va┼żnost┬áobjedinjavanja i uskla─Ĺivanja dostupnosti usluga vezanih za┬áfizi─Źko i mentalno zdravlje i usto pru┼ża poticaj pru┼żateljima┬áusluga za objedinjavanje zdravstvene za┼ítiteÔÇŁ, sve ─çe ─Źe┼í─çe┬áosobe koje mo┼żda pla─çaju i neko privatno zdravstveno┬áosiguranje, a u bolnicu do─Ĺu zbog fizi─Źke bolesti ili ozljede,┬ápostati predmetom nadzora i procjene mentalnog zdravlja u┬áskladu sa standardima kakve je postavio DSM.┬á

Izvje┼í─çe o nadzoru mentalnih bolesti kojeg su 2011. izdale┬áSredi┼ínjice za kontrolu i spre─Źavanje bolesti isti─Źe kako od┬áneke mentalne bolesti boluje 25 posto Amerikanaca te da ─çe┬ásvaki drugi Amerikanac kasnije u svome ┼żivotu razviti barem┬ájednu mentalnu bolest.

Stoga ─çe program ÔÇ×nadzora javnoga┬ázdravljaÔÇŁ, u kojem sudjeluju ÔÇ×slu┼żbenici javnog zdravstva,┬áakademici, pru┼żatelji usluga zdravstvene za┼ítite i interesne┬áskupineÔÇŁ izgraditi ÔÇ×vi┼íestruke sustave nadzoraÔÇŁ kako bi se┬ánjima ÔÇ×smanjila incidencija, prevalencija i te┼żina mentalnih┬ábolesti te njihov utjecaj na gospodarstvoÔÇŽ; zatim ─çe ustanoviti┬ápovezanosti izme─Ĺu mentalnih bolesti i drugih kroni─Źnih┬ázdravstvenih problema (npr. pretilosti, ┼íe─çerne bolesti, sr─Źane┬ábolesti te zloupotrebe alkohola i ostalih droga); odrediti koje┬áskupine nose visok rizik za mentalne bolesti i kako u tom┬áslu─Źaju intervenirati, kako ih lije─Źiti i kakve preventivne mjere┬ákod njih primijeniti; i osmisliti na─Źine kojima ─çe se ocijeniti┬áuspjeh mjera poduzetih kod mentalnih bolestiÔÇŁ. Ovaj se┬áprojekt kod odre─Ĺivanja i dijagnoze takvih bolesti slu┼żi DSM-┬áom.

Opasne budalaštine i duševno zdravlje djece

Postoji i dokument ÔÇ×Healthy People 2020ÔÇť (spinovima i┬ázamjenama teza nikad kraja) koji ukazuje na va┼żnost rasta┬ástope lije─Źenja depresije te predstavlja desetogodi┼ínji plan┬áameri─Źkog Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi koji┬áobuhva─ça ÔÇ×nacionalne ciljeve rasta stope lije─Źenja depresije┬ákod odraslih osoba kao i stope lije─Źenja mentalnih┬ázdravstvenih problema djeceÔÇŁ.┬á

Kako bi dala podr┼íku ovom programu, ameri─Źka je vlada┬áosnovala Radnu skupinu za prevenciju koja upravo┬ápreporu─Źuje ÔÇ×probirne testove za mentalno zdravljeÔÇŁ kod djece┬áizme─Ĺu 12 i 18 godina starosti. I ova se Radna skupina,┬ájednako kao i program Nadzora mentalnih bolesti, prilikom┬ápostavljanja svojih dijagnoza slu┼żi opisima iz DSM-a.┬á

I sad recite ÔÇô tko je tu zapravo psihi─Źki bolestan? Oni koji┬ápromoviraju ove opasne budala┼ítine ili ljudi koji se u┬ásvakodnevnom ┼żivotu susre─çu s uobi─Źajenim izazovima koje┬á┼żivot nosi, i emocionalnim stanjima kroz koja treba pro─çi i┬ápro┼żivjeti ih umjesto potiskivati, a od kojih je svako pojedino┬áimenovano kao neka bolest.┬áKlju─Źno je i pitanje, s obzirom na suradnju vlada, industrija┬ázdravstvenog osiguranja i farmaceutske industrije: koliki┬áraspon takav nadzor mo┼że dose─çi?

Ljudi danas jo┼í uvijek┬áimaju, barem donekle, utjecaj na to koje medicinske podatke┬á┼żele otkriti odre─Ĺenim sustavima zdravstvenog nadzora. No┬ásve ─Źe┼í─ça upotreba biometrijske tehnologije i brz napredak┬áprema potpuno elektronskom i bezgotovinskom na─Źinu┬ápla─çanja nazna─Źuju kraj i takve, umjerene sfere privatnosti i┬áprimicanje stvaranju svevide─çe mre┼że kojom ─çe se mo─çi┬áodrediti i locirati privatne ekscentri─Źnosti i stvarati nove┬ákandidati za ÔÇ×intervencijeÔÇť i lije─Źenje.

Rije─Ź je o razvoju┬áfarmakolo┼íke tehnokracije u kojoj ─çe, zahvaljuju─çi nastavku┬ámasovnih uvjeravanja i vladinim regulativama, tobo┼żnji┬álijekovi ispuniti prazan prostor u protra─çenim i neispunjenim┬á┼żivotima, kakvih je suvremeno korporatisti─Źko dru┼ítvo prava┬átvornica.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)

Kongres SAD predlo┼żio ukidanje sankcija Rusiji u zamjenu za Krim, a Rusija tra┼żi Aljasku u zamjenu za Siriju
PRVO NAS OTRUJU HRANOM PA NAS ZARATE: Hrana za 'istok' Europe gora nego u EU

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama