Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » NEMA POVRATKA: DRAMATI─îNO RASLOJAVANJE U HRVATSKOJ! Najbogatiji tro┼íe ─Źak devet puta vi┼íe od siroma┼ínih

NEMA POVRATKA: DRAMATI─îNO RASLOJAVANJE U HRVATSKOJ! Najbogatiji tro┼íe ─Źak devet puta vi┼íe od siroma┼ínih

siromasni-hrvatska-hranaProsje─Źna obitelji potro┼íila je u 2014. godini za hranu, odje─çu, re┼żije, prijevoz, obrazovanje, zdravstvo, komunikacije i ostale ┼żivotne izdatke 81.315 kuna, objavio je Dr┼żavni zavod za statistiku

Me─Ĺutim, radi se tek o statisti─Źkim, prosje─Źnim tro┼íkovima jer detaljniji podaci pokazuju da je vi┼íe od 60 posto ku─çanstava moglo potro┼íiti bitno manje od toga: deset posto obitelji s najni┼żim tro┼íkovima tro┼íilo je tek 20.000 kuna te godine, odnosno 1667 kuna na mjesec za tro─Źlano ku─çanstvo.

Zadr┼żali standard

Radi se o devet puta manjem iznosu od onog koji si je moglo priuštiti deset posto najbogatijih. Oni su 2014. potrošili nešto više od 187 tisuća kuna.

Sude─çi po ovim podacima, socijalne razlike, to─Źnije mogu─çnosti u hrvatskom dru┼ítvu tijekom krize ozbiljno su se produbile: tijekom 2008. godine najbogatiji su tro┼íili 6,5 puta vi┼íe od najsiroma┼ínijih. Tijekom kriznih godina novac koji su mogli potro┼íiti najsiroma┼íniji – unato─Ź ozbiljnom pove─çanju osnovnih tro┼íkova ┼żivota, poput re┼żijskih tro┼íkova – smanjio se za petinu (sa 25.000 na 20.000 tisu─ça kuna), dok se onaj najbogatijih pove─çao za gotovo 44.000 kuna.

Najsiroma┼íniji su, ─Źini se, ┼żivjeli jo┼í skromnije, a najbogatiji su svojim prihodima o─Źito mogli pratiti brojna poskupljenja i zadr┼żati raniji ┼żivotni standard.

Dohodak kao 2008.

Kako se kretao dohodak pojedinih obitelji kroz godine nije mogu─çe precizno utvrditi jer se u me─Ĺuvremenu promijenila metodologija prikaza dohotka te se on vi┼íe ne izra┼żava kao prosje─Źni dohodak ku─çanstva, ve─ç kao ekvivalent. Dr┼żavni zavod za statistiku izra─Źunao nam je prosje─Źni dohodak ku─çanstva za 2014., ali ne i po dohodovnim razredima, odnosno decilima.

Statisti─Źka je obitelj u 2014. tako zaradila 79.843 kune – dakle, oko 1500 kuna manje od onoga ┼íto je u istoj godini potro┼íila. Mo┼że se pretpostaviti, temeljem podataka iz ranijih godina, da je tek 30 posto najbogatijih zaradilo dovoljno da pokrije svoje tro┼íkove. Prosje─Źni dohodak obitelji s najvi┼íim prihodima 2008. godine bio je oko 200.000 kuna, ┼íto zna─Źi da su mogli i u┼ítedjeti oko 57.000 kuna godi┼ínje. Najsiroma┼íniji te su godine – unato─Ź vrlo skromnim tro┼íkovima – zaradili gotovo 10.000 kuna manje od visine osnovnih ┼żivotnih tro┼íkova.


Prosje─Źni dohodak obitelji u 2008. godini bio je vrlo sli─Źan onome iz 2014.; iznosio je 79.274 kuna. Prosje─Źni su tro┼íkovi bili pak 7000 kuna ve─çi od onih 2014. godine.

Usporedba strukture tro┼íkova pokazuje kako se mijenjao standard najsiroma┼ínijih i najbogatijih. I 2008. i 2014. oni s najmanje novca – a naj─Źe┼í─çe se radi o socijalnim slu─Źajevima i nezaposlenima kojima su glavni izvori prihoda dr┼żavne naknade – gotovo polovicu svega ┼íto su imali na raspolaganju tro┼íili su na hranu.

Onima s najvi┼íim prihodima hrana je 2014. odnosila oko 23 posto ukupnog bud┼żeta za tro┼íkove. Tek ne┼íto manje od tog udjela, oko 18 posto, oni s najve─çim prihodima tro┼íili su na prijevoz, iz ─Źega se mogu i┼í─Źitati pove─çani tro┼íkovi za odr┼żavanje automobila. Upravo na toj stavci – prijevozu – najvi┼íe je pao udio tro┼íkova onih s najmanjim prihodima, sa 7,3 na 2,2 posto. ─îini se da su i oni koji su imali automobil u najboljim godinama tijekom krize ostali bez njega.

Skuplje re┼żije

Najvi┼íe su im pak porasli tro┼íkovi za stanovanje i energente, na koje su 2014. potro┼íili ─Źak 27 posto ukupno raspolo┼żivog novca. Kod ove populacije prvenstveno se radi o re┼żijskim tro┼íkovima, koji su ozbiljno poskupjeli posljednjih godina. Najbogatijima tro┼íkovi stanovanja u ukupnom udjelu ostali su na razini onih iz 2008. godine.

Budući da se radi o udjelima u ukupnim troškovima, treba imati na umu da su konkretni iznosi koje su za pojedine stavke trošili najsiromašniji padali, a oni najbogatijih rasli. Tako su, primjerice, troškovi za hranu najsiromašnijih i 2008. i 2014. iznosili oko 43 posto ukupno potrošenog novca, no u apsolutnim iznosima oni su na godišnjoj razini zadnje pretkrizne godine iznosili 10.913 kuna, a 2014. gotovo 2200 kuna manje. Za stanovanje i energente najbogatiji su u obje promatrane godine potrošili oko 11,5 posto ukupnog novca za troškove, no 2008. godine radilo se o 16.057 kuna, a šest godina kasnije o 21.698 kuna.
 
(jutarnji.hr/uredio:NSP)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , ,