Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » JUNAKINJA IZ SVIJETA ZNANOSTI: Otkrila je DNK i to ju je ko┼ítalo ┼żivota

JUNAKINJA IZ SVIJETA ZNANOSTI: Otkrila je DNK i to ju je ko┼ítalo ┼żivota

rosalind-franklin-DNARosalind Franklin nije bila osobito omiljena me─Ĺu znanstvenicima. Mu┼íke kolege su je nazivali “Mra─Źnom lady”

…navodno zato ┼íto je bila odbojna i nepristupa─Źna, ali je danas te┼íko re─çi da li je ovakav opis zaista odgovarao njenom karakteru, ili je bio posljedica patrijarhalnih predrasuda. Jedno je, me─Ĺutim, sigurno: ┼żivjela je u sjeni tih mu┼íkaraca.

Ro─Ĺena u Londonu 1920. godine, Rosalind je poha─Ĺala ┼Żensku ┼íkolu Svetog Pavla (St. Paul ‘s Girls School) – jednu od malobrojnih obrazovnih ustanova u zemlji u kojima su ┼żenska djeca u─Źila kemiju i fiziku.

Rosalind Franklin (1920. – 1958.) ro─Ĺena je kao jedno od petero djece u obitelji bogatih i uglednih londonskih ┼Żidova. Devet godina mla─Ĺa Jenifer svoje se sestre sje─ça kao vrlo inteligentne djevoj─Źice koja je umjesto lutki, preferirala ─Źitanje, fotografiranje, crtanje i izradu predmeta. Poslije je taj talent koristila u izradi vlastitih molekularnih modela i opreme.

U 15. godini odlu─Źila je postati znanstvenicom, no kada je 1938. polo┼żila prijamni ispit na Cambridgeu, do┼ílo je do obiteljske sva─Ĺe. Njezin otac Elis, u javnosti poznat kao veliki dobrotvor, nije bio poklonik ┼żenske emancipacije te je u prvi tren odbio k─çeri platiti ┼íkolarinu.

No, Rosalind se nije predala te je 1941. godine diplomirala, a zatim 1945. doktorirala fizikalnu kemiju. Tada se po─Źela baviti rendgenskom kristalografijom velikih biolo┼íkih molekula, a 1947. godine oti┼íla je u Pariz, grad koji se neraskidivo ve┼że i uz drugu znanstvenu heroinu, Mariju Sklodowsku-Curie. Tri pari┼íke godine bile su sretno razdoblje u ┼żivotu i radu Rosalind Franklin koja je ─Źak razmi┼íljala o tome da ostane ┼żivjeti u Francuskoj.

No, poslu┼íav┼íi profesionalni savjet kolegice, kasnije nobelovke Dorothy Hodgkin, o znanstvenim perspektivama u Engleskoj, koje su bile bolje nego u Francuskoj, ali i pod pritiskom obitelji, Rosalind Franklin se 1950. godine vratila u London. Pridru┼żila se skupini znanstvenika na KingÔÇÖs Collegeu, koji su se bavili istra┼żivanjem velikih molekula.

Postigla je izvanredan uspjeh u tim predmetima i ve─ç sa 15 godina je znala da ┼żeli postati znanstvenica.

Otac ju je poku┼íavao odvratiti od toga, znaju─çi da joj, kao ┼żeni, ne─çe biti lako. Me─Ĺutim, Rosalind nije dozvolila da je bilo tko pokoleba. Godine 1938. primljena je na Sveu─Źili┼íte Cambridge, gdje je studirala kemiju.

Nakon ┼íto je diplomirala, po─Źela je raditi u Britanskom udru┼żenju za istra┼żivanje eksploatacije ugljena. U tom trenutku Drugi svjetski rat je bio u punom zamahu i ona je po svaku cijenu ┼żeljela pridonijeti ratnim naporima.

Njezina istra┼żivanja fizi─Źke strukture ugljena bila su neophodni za razvoj gas-maski, koje su podijeljene britanskim vojnicima i donijela su joj titulu doktora kemije.

Godine 1946, Rosalind se preselila u Pariz, gdje je radila za Jaques Meringa – kristalografiju koji je putem rendgenske strukturne analize utvr─Ĺivao raspored atoma u tvarima. Ovdje je nau─Źila mnoge tehnike koje ─çe joj koristiti u kasnijim otkri─çima.

Rosalind Franklin je prva napravila fotografije vlakana DNK

Pet godina kasnije, ponu─Ĺeno joj je mjesto znanstvenog suradnika na Odjelu za biofiziku Kings koled┼ża u Londonu, gdje je zamjenjivala Morrisa Volkinsa. Kada se vratio, on je mislio da je primljena kao njegov asistent. Bio je to lo┼í po─Źetak vrlo te┼íkog odnosa.

Unato─Ź zategnutoj atmosferi u laboratoriju, Rosalind je nadma┼íila o─Źekivanja. Zajedno s Raymondom Goslingom napravila je fotografije vlakana DNK. Struktura DNA je bila misterija, koju su Morris i dvojica njegovih kolega – Frensis Krik i James Watson – godinama poku┼íavali rije┼íiti. Rosalind i Raymondu je za to bila dovoljna samo jedna fotografija, jednostavnog naziva “Foto 51″.

Rak maternice

Kako je za Franklin atmosfera na KingÔÇÖs Collegeu postala neizdr┼żiva, ona je u o┼żujku 1953. godine odlu─Źila oti─çi. ÔÇťNa┼ía crna dama odlazi idu─çi tjedanÔÇŁ, poru─Źio je Wilkins u pismu Cricku, izruguju─çi se kolegici. Rosalind Franklin zatim je pre┼íla na Birkbeck College gdje je istra┼żivala virus mozaika duhana.

Tijekom 1956. godine putovala je diljem SAD-a gdje se zaljubila u jednog znanstvenika. No, veza nije dugo potrajala jer je Franklin ve─ç tada osje─çala rane simptome raka jajnika zbog ─Źega se vratila u Veliku Britaniju.

Umrla je 1958. godine, a obiteljski novac koji je naslijedila oporu─Źno je ostavila u dobrotvorne svrhe.

Tragi─Źna pri─Źa o Rosalind Franklin dobila je nastavak nakon njezine smrti. Najprije su 1962. godine Watson, Crick i Wilkins dobili Nobelovu nagradu za medicinu, a kako se priznanje ne dodjeljuje posthumno, Franklin je izostavljena. No, skandal je izbio 1968. godine kada je James Watson objavio knjigu ÔÇťDvostruka uzvojnicaÔÇŁ u kojoj je posprdno pisao o Rosalind Franklin nazivaju─çi je Rosy, iako je tako nisu zvali ni najbolji prijatelji.

Ni┼íta manje podrugljiv nije bio ni prema svom kolegi Francisu Cricku kojega je u knjizi predstavio kao sporednu osobu i pri─Źljivog hvalisavca. Ta je knjiga zauvijek zahladila odnose izme─Ĺu Cricka i Watsona koji od toga vremena nosi i stigmu mu┼íkog ┼íovinista.

ÔÇťÔÇśDvostruka uzvojnicaÔÇÖ je jedna od naj─Źitanijih popularno-znanstvenih knjiga ikad napisanih. No, ta knjiga donosi uvredljiv portret moje sestre Rosalind. To je izazvalo veliki gnjev u na┼íoj obitelji i ─Źak postalo upozorenje mladim djevojkama koje su razmi┼íljale o znanstvenoj karijeri s kakvim ─çe se problemima susretatiÔÇŁ pi┼íe Jenifer Glynn.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(blic.rs/uredio:NSP)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , ,