Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » U Americi postoji ogor─Źenost kakva je dovela Hitlera na vlast

U Americi postoji ogor─Źenost kakva je dovela Hitlera na vlast

1930-amerikaSADA SE U EUROPI – KAO POSLIJE PRVOG SVJETSKOG RATA – POVE─ćAVA OGOR─îENJE SREDNJE KLASE

Sada je Europi kao nikad potrebna stabilnost, uklju─Źuju─çi i Rusiju gdje se problem ekonomskog rasta na┼íao u centru na─Źelne diskusije na nacionalnoj razini.

Ideja o tome da slobodna trgovina formira prednosti za sve sudionike procesa nastala je u Engleskoj i ubrzo postala popularna na Zapadu. Vremenom se pokazalo da ta teorija stvara prednosti samo i isklju─Źivo za industrijski razvijene zemlje.

U Sovjetskom Savezu tijekom prvih godina njegovog postojanja teorija o slobodnoj trgovini nije smatrana za vi┼íe od bur┼żoaske propagande. Jedno stolje─çe prije toga prema toj teoriji isto tako su se ponijele i Sjedinjene dr┼żave.

Ipak, kao ┼íto to ─Źesto biva, vremenom autori propagande i sami potpadaju pod njen utjecaj. To se dogodilo i sa zapadnim zemljama. Pad Berlinskog zida postao je trijumf tr┼żi┼íne ideje. U tom momentu odjednom je prestalo imati zna─Źaja to – ┼íto proizvodi ova ili ona zemlja i kakvu politiku vodi. Neizbje┼żni i univerzalni odgovor na svako pitanje postala je rije─Ź “tr┼żi┼íte”.

Sada pla─çamo tu ludoriju.

Svi problemi s kojima se suo─Źava Europska unija utemeljeni su u sporazumu iz Maastrichta, koji je potpisan svega dvije godine nakon pada Berlinskog zida. Tada su u EU stvarali planove samo ra─Źunaju─çi na “lijepo vrijeme” i povoljan vjetar i uop─çe nisu vidjeli probleme s kojima danas moraju boriti. Tr┼żi┼íte je izgledalo kao ─Źaroban instrument za stvaranje idealno harmoni─Źnog ekonomskog prostora.

U takvom zanosu dono┼íene su najva┼żnije odluke. Po povratku u zemlju nakon potpisivanja sporazuma u Maastrichtu, kancelar Helmut Kohl je rekao: “Da bi demonstrirali solidarnost prema siroma┼ínim zemljama na periferiji EU, treba ih uklju─Źiti u zonu eura”. To je i u─Źinjeno bez obzira ┼íto je na po─Źetku eurozona bila zami┼íljena kao jedinstveno valutno podru─Źje koje objedinjava najbogatije europske zemlje. Posljedice tog koraka su poznate …

Ista ta filozofija dovela je do deindustrijalizacije Rusije.

Sada umjesto da priznaju svoje pogre┼íke, da priznaju da su potpali pod utjecaj vlastite propagande, zapadne zemlje zbog svojih neuspjeha se po─Źinju me─Ĺusobno optu┼żivati. SAD optu┼żuje Kinu zbog valutnih ┼ípekulacija, Japan optu┼żuje SAD i tako dalje i tome sli─Źno.

Oni ne vide ne┼íto drugo: zbog ekonomskog kaosa pove─çava se ogor─Źenost srednje klase, kao ┼íto se to dogodilo u Europi nakon Prvog svjetskog rata.

Tada je potpisivanje Versajskog ugovora dovelo do propadanja Njema─Źke zbog ─Źega je najvi┼íe pretrpjela njema─Źka srednja klasa. Predstavnik britanskog ministarstva financija i glavni ideolog suvremenog kapitalizma, John Maynrad Keynes, upozoravao je na mirovnim pregovorima u Versaillesu da ─çe uvjeti koji se prema tom ugovoru name─çu Njema─Źkoj dovesti Europu do novog rata. Sporazum je, ipak, potpisan, a dvadeset godina kasnije u Europi se razbuktao rat. Jedna od glavnih pokreta─Źkih snaga postala je tada┼ínja krajnja ogor─Źenost srednje klase.

Sada se povijest ponavlja. Srednja klasa u SAD ogor─Źena je isto kao u Njema─Źkoj tijekom 1930.-ih godina. Na toj ogor─Źenosti spretno igraju i Sanders i Trump – obojica “krajnji” kandidati za sudjelovanje u predsjedni─Źkoj utrci. Ali, politi─Źki establi┼íment izgleda ne primje─çuje porast takvih raspolo┼żenja i nastavlja se igra “globalizacije” i “slobodnog tr┼żi┼íta”.

SAD nisu jedina zemlja u kojoj srednja klasa po─Źinje pokazivati ÔÇőÔÇősve ve─çe nezadovoljstvo. U Gr─Źkoj, u Italiji, u drugim europskim zemljama u kojima naglo pada ┼żivotni standard, narod po─Źinje shva─çati da je euro-zona – projekt od kojeg danas dobiva samo Njema─Źka. Njema─Źka ekonomija uspijeva pomo─çu eura dr┼żati niske cijene na izvoznu robu, a to se na najpogubniji na─Źin koji se odra┼żava na stanje ekonomija ve─çine europskih zemalja.

Ukrajinska kriza je drugi faktor koji je izazvao napetost u Europi. Kao ┼íto su 1968. doga─Ĺaji u ─îehoslova─Źkoj prinudili Europljane da u lo┼íem smjeru promjene odnos prema SSSR-u, tako su i doga─Ĺaji u Ukrajini promijenili njihov odnos prema Rusiji. Ja odli─Źno shva─çam sve argumente Rusije u vezi s Ukrajinom. Me─Ĺutim, s njima treba usporediti ┼ítetu koja je nanijeta imid┼żu Rusije u inozemstvu.

Ne mo┼że se re─çi da se Europljani lo┼íe odnose prema Rusima. Naprotiv. Me─Ĺutim, njih zbunjuje slika nekakvog medvjeda koji sobom mo┼że pritisnuti oponenta. Zapad treba uvjeriti da je najbolji na─Źin da se oslobodi straha od Rusije – da doprinosi njenom uspje┼ínom razvoju. A za to je neophodno da sama Rusija obnovi svoj industrijski potencijal.

Zemlja koja je izgubila industrijsku proizvodnju gubi i sposobnost da zadr┼żava stanovni┼ítvo. ─îak je i relativno uspje┼ína Latvija poslije izlaska iz SSSR-a izgubila 20% svog stanovni┼ítva.

Od svih zemalja biv┼íeg SSSR-a samo je Bjelorusija uspjela sa─Źuvati raniji ekonomski model i dobar gospodarski rast. Njezin primjer potvr─Ĺuje jednostavnu i neospornu istinu: bolje je imati i ne ba┼í naju─Źinkovitiju industrijsku proizvodnju, nego uop─çe nemati industrijsku proizvodnju.

Zato je moj savjet zemljama biv┼íeg SSSR-a – ne uni┼ítavajte svoju industriju, ─Źak i ako nije dovoljno u─Źinkovita.

Ona se mo┼że u─Źiniti efikasnom dobro pla─çenim radom, iako kod kratkovidnih poduzetnika takvo rje┼íenje izaziva pravi u┼żas. Me─Ĺutim, mehanizam je jednostavan: visoke zarade stimuliraju mehanizam rada i potra┼żnju potro┼ía─Źa, a to se, sa svoje strane, izra┼żava u porastu BDP. Tako je bilo u Italiji tijekom 1970.-ih i to je jedini na─Źin da se pove─ça u─Źinkovitost industrijske proizvodnje.

U SAD-u sada po─Źinju shva─çati koliko je va┼żno u svojoj zemlji razvijati industriju i ┼ítititi svog proizvo─Ĺa─Źa. Ako na izborima pobijedi Trump on ─çe po─Źeti podizati trgovinske barijere. A tada ─çe Rusija mo─çi pribje─çi istoj takvoj politici. Zapravo, SAD su uvijek ┼ítitile korporaciju Boeing od tr┼żi┼ínih potresa, a Airbus je uvijek ┼ítitila Europa. Oni tu politiku ne nazivaju protekcionisti─Źkom, ali to je upravo ona. Kao odgovor Rusija ─çe u ime pravednosti tako─Ĺer mo─çi poduzeti sli─Źne korake.
 
(fakti.org/uredio:NoviSvjetskiPoredak.com)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , ,