Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Zapadni mediji priznaju: ‘Ukrajina je propala dr┼żava i pretvorena je u ameri─Źku koloniju!’

Zapadni mediji priznaju: ‘Ukrajina je propala dr┼żava i pretvorena je u ameri─Źku koloniju!’

ukie-american-flagRanije ovog tjedna je Europska unija priop─çila da je za jo┼í ┼íest mjeseci produ┼żila sankcije protiv 146 ruskih i ukrajinskih pojedinaca i 37 tvrtki

Tri osobe koje su u me─Ĺuvremenu preminule su uklonjene s popisa, navodi se u priop─çenju. Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja je tako─Ĺer produ┼żena do 15. rujna 2016. godine.

Vije─çe EU je reklo da su sankcije Rusiji produ┼żene zbog “nastavka podrivanja ili prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine.”, prenosi RT.

Europske sankcije protiv Rusije su uvedene po─Źetkom 2014. godine zbog navodne umije┼íanosti Moskve u sukob u isto─Źnoj Ukrajini i zbog ujedinjenja Krima s Ruskom Federacijom. Sankcije su dizajnirane tako da ciljaju na ruski financijski, energetski i obrambeni sektor, kao i protiv nekih dr┼żavnih du┼żnosnika, poslovnih i javnih osoba.

Moskva je odgovorila nametanjem embarga na poljoprivredne proizvode, hranu i sirovine protiv zemalja koje su se pridru┼żile sankcijama protiv Rusije. Od tada su obje strane u vi┼íe navrata produljivale i pro┼íirivale sankcije.

Me─Ĺutim, u posljednje vrijeme neki europski politi─Źari i tvrtke postaju sve skepti─Źniji po pitanju sankcija, isti─Źu─çi da je dokazano da su politi─Źki neu─Źinkovite i ekonomski ┼ítetne i za Rusiju i europske zemlje.

Pro┼íli tjedan je i ameri─Źki predsjednik Barack Obama produ┼żio sankcije Washingtona protiv Rusije za jo┼í godinu dana.

─îinjenica je da sankcije nisu uni┼ítile rusku ekonomiju, iako se vi┼íe ne bilje┼żi znatan ekonomski rast kao pro┼ílog desetlje─ça i zabilje┼żen je prora─Źunski manjak od 2,6%, a pad BDP za 3,7% u odnosu, ┼íto su problemi s kojima se ruska vlada jo┼í uvijek mo┼że nositi, a promjena trenda u pozitivnom smislu se predvi─Ĺa ve─ç ove godine. S druge strane, Vladimir Putin i njegovi suradnici politi─Źki nikad nisu bili ja─Źi i prema podacima Levada Centra ─Źvrst stav prema Zapadu je samo oja─Źao poziciju ─Źelnika Kremlja i vladaju─çe stranke Ujedinjena Rusija.

S druge strane, Europska unija tako─Ĺer uspijeva izdr┼żati udar ruskog embarga, iako ve─çina zemalja zbraja gubitke u pojedinim sektorima. No, bez obzira na sve, trgovina naftom i plinom neometano te─Źe, dok multinacionalne korporacije i sklapaju nove ugovore s ruskim energetskim divovima, najpoznatiji je “Sjeverni tok II”, projekt kojeg su dogovorili Gazprom, EON, Shell i OMV. Krajem pro┼ílog mjeseca je u Rimu potpisan i Memorandum o razumijevanju oko isporuka plina iz Rusije preko Crnog mora do Gr─Źke i Italije, a ugovor su potpisali talijanska kompanija Edison, gr─Źka DEPA i ruski Gazprom, prenosi talijanska La Repubblica.

Sve u svemu, netko je u ovoj igri ipak gubitnik, a nije te┼íko pogoditi o kojoj je zemlji rije─Ź. Ne uzimaju─çi u obzir ruske medije, jer ─çe mnogi graknuti da se radi o propagandi Kremlja, dovoljno je pro─Źitati osvrt na situaciju u toj zemlji britanskog The Guardiana i kolumnu koju je prije tri dana objavio najstariji ameri─Źki tjednik The Nation.

Ranije je The Guardian predvidio da ─çe zbog ostavke Aivarasa Abromavi─Źiusa, ministra gospodarstva Ukrajine, zemlja neminovno potonuti u jo┼í dublju krizu, ali je iz najnovijeg osvrta jasno da gore od ovoga ne mo┼że biti.

Naime, po─Źetkom ove godine je ukrajinski predsjednik Petro Poro┼íenko ─Źestitao zemlji na pre┼żivljavanje svoje prve zime bez kupnje ruskog plina. No, Ukrajina je umjesto toga kupovala europski plin koji je, kako je Poroshenko ponosno naglasio, bio 30% skuplji.

U ovom se priop─çenju prepoznaje glavni problem s kojim se suo─Źava ukrajinski gospodarstvo. To ─Źak i nije korupcija, ozbiljan problem kojeg malo tko mo┼że rije┼íiti u kratkom roku, nego sumanuti ideolo┼íki izbor da se prekinu sve veze s Rusijom, zemljom koja je povijesno bila glavni trgovinski partner i glavni investitor u Ukrajini.

U ne┼íto vi┼íe od godinu dana, ┼żivotni standard u Ukrajini je pao za pola, vrijednost valute pala je za vi┼íe od dvije tre─çine, a inflacija je sko─Źila na 43%. Ipak, ─Źak i s gospodarstvom koje je takore─çi propalo, ukrajinska vlada inzistira na ekonomskim politikama koje se nikako ne mogu nazvati nego samoubojstvom.

Od raskida ugovora s Rusijom 2014. godine, ukrajinska industrija obrane i zrakoplovstva industrija izgubila 80% svojih prihoda. Ponos Kijeva, proizvo─Ĺa─Ź zrakoplova Antonov je bankrotirao, a proizvo─Ĺa─Ź motora za rakete Yuzhmash sada radi samo jedan dan u tjednu.

Raskidanjem bankarskih odnosa s Moskvom, Kijev je sebi uskratio vitalna ulaganja i ekonomski spas. Zemlju odr┼żavaju u ┼żivotu doznake koje ku─çi ┼íalju Ukrajinci koji rade u Rusiji, njih sedam milijuna, koji su poslali u zemlju 9 milijardi dolara samo u 2014. godini. To je trostruko ve─ça svota od ukupnih inozemnih ulaganja u Ukrajinu tijekom pro┼íle godine.

Galopiraju─çe zadu┼żivanje je samo pogor┼íalo problem. Vlada u Kijevu je tra┼żila da joj se otpi┼íe 20% od duga u euroobveznicama u listopadu pro┼íle godine, a vodi pregovore za sljede─çu tran┼íu kredita kojeg MMF Ukrajini trebao dati jo┼í u prosincu, ali ga jo┼í nije odobrio.

Drakonski uvjeti nametnuti za malo dodijeljenog novca ─Źesto previ─Ĺaju. ─îinjenica je da ─çe Ukrajina taj dug otpla─çivati do 2041. godine , a budu─çe generacije ─çe zapadnim kreditorima davati polovicu rasta BDP-a u zemlji, koji bi trebao iznositi 4% godi┼ínje.

Zajedni─Źka nit koja povezuje iracionalno ekonomsko pona┼íanje vlade je razumljiva ┼żelja da se inati Vladimiru Putinu. Ali je prosje─Źan ukrajinski gra─Ĺanin koji pla─ça cijenu tog inata.

Postoje ozbiljne sumnje da ─çe Poro┼íenko promijeniti ovaj pristup. U svom prvom govoru 2016. najavio je nove prioritete ukrajinskog gospodarstva. Vlada namjerava okon─Źati subvencioniranje proizvodnje i industrije, a umjesto toga ─çe promicati ulaganja u informacijske tehnologije i poljoprivredu.

Me─Ĺutim, nikome nije jasno gdje ─çe prodati te proizvode, jer je potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom Ukrajina izgubila svoj ÔÇőÔÇőpovla┼íteni pristup svojem najve─çem tr┼żi┼ítu – Rusiji.

U me─Ĺuvremenu, Bruxelles je odlukom dopusti da samo 72 ukrajinske tvrtke izvoze robu na podru─Źje Europske unije. Od tog, 39 dozvole su za izvoz meda. Me─Ĺutim, ┼íto se doga─Ĺa? Ukrajina je godi┼ínju kvotu za izvoz meda u EU ispunila ve─ç u prvih ┼íest tjedana 2016. godine.

Niti je jasno kako Poro┼íenko planira ukrajinsku poljoprivredu planira u─Źiniti globalno konkurentnom, kada njegov ministar poljoprivrede isti─Źe da je ─Źetiri od pet poljoprivrednih poduze─ça u ste─Źaj. Tako─Ĺer je nejasno tko ─çe platiti za poljoprivredne strojeve, kojih se 80% uvozi.

Takve politike su dovele neprestanog pada popularnosti vlade popularnosti i 70% Ukrajinaca tvrdi da zemlja ide krivim putem i 85% ka┼że da ne vjeruje premijeru Jacenjuku. Poro┼íenkova popularnost je sada ni┼ża od njegovog prethodnika, Viktora Janukovi─Źa, uo─Źi pobune na Maidanu i njegovog svrgavanja.

I dok manje od 2% Ukrajinaca zemlju opisuju kao “stabilno”, nova pobuna se ─Źini neizbje┼żnom. Do sada je re┼żim uspijevao dati obja┼ínjenja kojima je odvla─Źio pozornost javnosti od vlastite uloge u ukrajinskoj ekonomskoj propasti.

Prvo je obja┼ínjenje ruska aneksija Krima i pobuna na istoku, ┼íto se obi─Źno navodilo kao glavni razlog pada BDP-a. Iako je istina da su te dvije stvari prouzro─Źile zna─Źajne ekonomske ┼ítete zemlji, vlade je sve dodatno upropastila vlastitim odlukama. Kijev je, unato─Ź inzistiranju u tvrdnji da su isto─Źne regije dio Ukrajine, presjekao sve gospodarske veze s njima i kaznio stanovni┼ítvo zbog veza s Rusijom.

Jo┼í jedan omiljeni argument aktualne vlade u Ukrajini da zemlja jednostavno nije imala izbora, nego odgovoriti na “rusku agresiju” nametanjem svojih sankcija. “Ljepota” ovog argumenta je da on nema nikakvog ekonomskog smisla, osim ┼íto u politi─Źkom smislu “─Źini velikima” one koji su na vlasti.

Uni┼ítavanje ukrajinske industrijske baze, koja je uglavnom koncentrirana na istoku, ravnote┼ża ekonomske i politi─Źke mo─çi se pomi─Źe u zapadne krajeve, koji su, zbog svojih suprotnih i prili─Źno upitnih politi─Źkih stavova, bili marginalizirani.

Prednosti ove politike su o─Źite. Stvaranje osje─çaja neprestane krize omogu─çava sada┼ínjoj vladi da tvrdi kako mora ostati na vlasti i da jedina ima ispravnu politiku viziju. Jedino je pitanje mo┼że li takva strategija uroditi plodom prije nego gospodarstvo zemlje nepovratno propadne.

┼áto se Zapada ti─Źe, bez obzira na politi─Źke simpatije, nijedna zapadna vlada ne smije tolerirati namjerno osiroma┼íenje stanovni┼ítva u politi─Źke svrhe. Rizik da Ukrajina postane propala dr┼żava je ogroman, ┼íto ─çe za nekoliko milijuna uve─çati rastu─çu europsku izbjegli─Źku krizi, a to je previsoka cijena.

Najbolji na─Źin da se izbjegne takav ishod je priznati ekonomski opstanak da Ukrajine ne ovisi o zapadnom spa┼íavanju, nego o obnovi ruskih investicija tamo. Zapadni politi─Źari trebaju inzistirati da ekonomska racionalnost ima prednost nad ekonomskim nacionalizmom i u─Źiniti sve da se pomogne Ukrajini.

Dok se to ne dogodi, to je te┼íko zamisliti bilo kakva ulaganja u budu─çnost Ukrajine kao zemlje, uklju─Źuju─çi prevareni i osiroma┼íeni ukrajinski narod, za The Guardian pi┼íe Nicolai Petro, akademik specijaliziran za ruske i ukrajinske poslove, trenutno profesor politi─Źkih znanosti na Sveu─Źili┼ítu u Rhode Islandu, koji za kraj dodaje da je u ne┼íto vi┼íe od godinu dana “ukrajinska valuta izgubila je 350% svoje vrijednosti”, odnosno, da je te─Źaj dolara u odnosu na grivnu porastao za oko 350%.

Kijev sve vi┼íe podsje─ça na ameri─Źku koloniju

Trenutno se u Ukrajini vode rasprave tko bi mogao postati novi premijer, a mogu─çnost da ga odredi ameri─Źka administracija pove─çava dojam da se glavni odluke Kijeva donose u Washingtonu.

Pi┼íu─çi za ameri─Źki tjednik The Nation, vanjskopoliti─Źki urednici Stephen F. Cohen i John Batchelor su nastavili tjedne rasprave o novom ameri─Źko-ruskom Hladnom ratu, ali s osvrtom na Ukrajinu.

Kijev tone u politi─Źku i gospodarsku krizu, a Washington se zala┼że da Natalija Jaresko, ameri─Źka dr┼żavljanka, trenutno ukrajinska ministrica financija, zamijeniti iznimno nepopularnog Arsenija Jatsenjuka na mjestu premijera.

Cohen pita za┼íto zemlja od preko 40 milijuna stanovnika treba imati toliko stranaca na visokim du┼żnostima u vladi.

Rezultat je da Kijev sve vi┼íe sli─Źi ameri─Źku koloniju ili protektorat.

Nakon od Zapada podr┼żane “Revolucije na Maidanu” u borbe za “neovisnost” u velja─Źi 2014. godine, zemlja je sada u smrtnoj borbi. Ukrajina se suo─Źava s gra─Ĺanskim ratom i ekonomskom propasti, a prema nedavnoj izjavi visokih du┼żnosnika Europske unije zemlja ne mogla te┼żiti ─Źlanstvu u EU.

Jedan od glavnih ciljeva vo─Ĺa Maidana, prema europskim diplomatima ─çe mo┼żda biti ostvariv “u narednih 20 do 25 godina”.

“Gotovo 10 000 ljudi je poginulo, a milijuni su raseljeni za nesretni cilj koji nije bio pametan od samog po─Źetka”, pi┼íe Stephen F. Cohen.

U Sjedinjenim Dr┼żavama jedinog krivca za ovu tragediju vide u “Putinovoj Rusiji”, ali Cohen tvrdi da su Obamina administracija i vodstvo EU jednako, ako ne i vi┼íe, odgovorni za ┼żalosno stanje u kojem se sada nalazi Ukrajina.

Batchelor pita je li dugogodi┼ínja rusofobija tjerala Washington na tako ┼żarko protivljenje suradnje Ukrajine s Moskvom, a sada u odnosu na djelomi─Źno primirje u Siriju.

Cohen smatra da se rusofobija u Americi mo┼że pratiti jo┼í od pogroma Ruskog Carstva i dolaska mnogih ┼Żidova u Ameriku prije 1917. i Oktobarske revolucije, a ti su osje─çaji o┼żivjeli i intenzivirani su za vrijeme 40 godina dugog Hladnog rata, te jasno da jo┼í uvijek igraju veliku ulogu.

“No, sada┼ínje ameri─Źko demoniziranje Putina je jo┼í va┼żnije, jer je zarazan i, uglavnom, faktor bez presedana”, pi┼íe Stephen F. Cohen.

Dakle, imamo dva osvrta uglednih zapadnih analiti─Źara o situaciji u Ukrajini, oba kao da najavljuju novi pristup prema Rusiji.

Stephen Cohen i John Batchelor su razgovarali i o ja─Źanju Komunisti─Źke partije Rusije uo─Źi predstoje─çih izbora za Dr┼żavnu Dumu u rujnu ove godine i ka┼żu da je i Vladimir Putin to primijetio, ┼íto se vidi iz njegove kritike Lenjina u sije─Źnju ove godine, kada je rekao “da je Lenjin postavio atomsku bombu u same temelje Kremlja”.

Izvu─Źena iz konteksta, ova je izjava dovela do prijepora izme─Ĺu ruskih komunista i Kremlja, a europski pseudo-ljevi─Źari su je iskoristili za napad na “fa┼íistoidnog i konzervativnog Putina, koji se drznuo dirnuti u vo─Ĺu socijalisti─Źke revolucije”. Naravno, nitko se nije udostojio pro─Źitati cijeli govor u kojem se istinito tvrdi “kako je svojim pogre┼ínim potezima Lenjin stvorio preduvjete za sukobe i antagonizme koji su, nakon njegovog raspada, pogodili sve zemlje biv┼íeg Sovjetskog Saveza i jo┼í uvijek stvaraju probleme u regiji”.

No, va┼żnije od unutarnje politike u Rusiji i problema koji je ve─ç nestao na relaciji KP Rusije i Kremlja, jest priznanje da je Ukrajina propala dr┼żava, ameri─Źka kolonija ili protektorat koja ni┼íta dobra nije vidjela od “okretanja Europskoj uniji i Zapadu”, te da je mo┼żda bilo bolje da se Maidan nikada nije ni dogodio. No, kota─Ź povijesti se ne mo┼że vratiti unatrag, a koliko ─çe i ho─çe li uop─çe Ukrajinci uspjeti izdr┼żati ovaj teret, vidjet ─çe se.

Najtu┼żnije u svemu da je sve navedeno i ┼íto se danas doga─Ĺa u Ukrajini predvidio i o─Źajni─Źki na po─Źetku “EuroMaidana” u Kijevu u studenom 2013. godine poku┼íao objasniti biv┼íi ukrajinski premijer Nikolaj Azarov.

Azarov je u popularnoj emisiji Shuster Live u prosincu 2013. vi┼íe od tri sata obja┼ínjavao povezanost ruske i ukrajinske ekonomije, slo┼żenost odnosa u ukrajinskom dru┼ítvu i izjavio da bi se, potpisivanjem Sporazuma o pridru┼żivanju s Europskom unijom, Ukrajina neizbje┼żno suo─Źila s kolapsom gospodarstva i dru┼ítvenom krizom. Naime, Azarov je tada govorio o sporazumu kojeg je mjesec dana ranije odbio potpisati Janukovi─Ź, ┼íto je bio okida─Ź za takozvanu “Revoluciju EuroMaidana”.

“Napravili smo takvu odluku kada je postalo jasno da ─çemo se, ako budemo potpisali ugovor, suo─Źiti s krizom. To je bilo potpuno jasno i to odgovorno tvrdim. Nismo mogli ni┼íta za napraviti, nego promijeniti na┼íe namjere i poku┼íati prona─çi druge oblike potpore za Ukrajinu”, rekao je tada Azarov i dodao “kako je velika pogre┼íka ┼íto javnost odmah nije dobila obja┼ínjenje za ovaj vladin potez”.

Rekao je i “kako je uvjeren da ─çe povijest ─çe pokazati da su bili u pravu”, ali i da “Ukrajina nije definitivno odustala od sporazuma, te da ─çe ga svakako potpisati, ali pod povoljnijim uvjetima”.

Sve ┼íto je te ve─Źeri govorio stari ukrajinski politi─Źar, obja┼ínjavaju─çi stavku po stavku, sektor po sektor ukrajinskog gospodarstva, obistinilo se, a situacija je gora nego je predvi─Ĺao. Ne mo┼że se re─çi da je Ukrajina tada bila zemlja blagostanja i prosperiteta, ali s podacima koje je ovih dana iznio The Guardian, Ukrajinci tako─Ĺer mogu re─çi “da im je bilo bolje kad im je bilo gore”.

Za kraj, ┼íto ako u Ukrajini zaista do─Ĺe do nepovratnog kolapsa gospodarstva i dru┼ítva u cjelini i prema europskim granicama krene val ekonomskih izbjeglica usporediv s onim iz Bliskog istoka? Ho─çe li se Washington brinuti zbog toga? Odgovor je poznat svima, osim vazalskim vladama zemalja EU i dokazano imbecilnoj vladi predsjednika Petra Poro┼íenka u Kijevu.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,