Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI, NOVAC » ‘NEZAVISNI’ U DUŽNIČKOM ROPSTVU: Jugoslavija je 1990. bila dužna 15 milijardi dolara, danas njezine bivše republike duguju 145 milijardi dolara, a narod je gladan (VIDEO)

‘NEZAVISNI’ U DUŽNIČKOM ROPSTVU: Jugoslavija je 1990. bila dužna 15 milijardi dolara, danas njezine bivše republike duguju 145 milijardi dolara, a narod je gladan (VIDEO)

duzničko-ropstvoEskalacija dugoročnog zaduženja SFRJ nastala je osobito između 1975. i 1980. godine, kada je s oko šest milijardi dug porastao oko 16 milijardi američkih dolara

No, tada se za razliku od sada domaćinski trošilo i pametno investiralo. Jugoslavija je, za razliku od mnogih dužnika, na vrijeme ispunjavala svoje vanjske obveze.

Cijela Jugoslavija dugovala tek 15 milijardi dolara

Prema podacima NBJ, vanjski dugovi Jugoslavije su na kraju 1987. iznosili 21,3 milijarde dolara. Ako se od tog iznosa odbiju potraživanja, uglavnom od zemalja u razvoju, od oko 3,8 milijardi dolara, prečiste klirinška potraživanja i dugovanja, jugoslavenski neto dug je tada iznosio 17,5 milijardi dolara.

Uoči secesije pojedinih republika i dezintegracije SFRJ, vanjski dug (glavnica bez kamata) prema konvertibilnom valutnom području iznosio je na kraju 1990. godine više od 15 milijardi dolara (od čega je Federacija bila jamac za oko 11 milijardi).

Raspored dugovanja je bio sljedeći (u milijardama USD): Slovenija 1,7, BiH 1,5, Crna Gora 0,6, Hrvatska 2,7, Makedonija 0,7, Srbija 4,8 i Federacija 3,1.

Međunarodnim financijskim institucijama dugovali smo oko tri milijarde dolara, komercijalnim bankama (Londonskom klubu) 4,4 i vladama zapadnih zemalja (članicama Pariškog kluba) oko 6,5 milijardi dolara.

Nekadašnje republike nakon stjecanja neovisnosti sada su zadužene 145 milijardi dolara

Države nastale nakon raspada SFRJ danas imaju ukupan vanjski dug od oko 145 milijardi američkih dolara (oko 133 milijarde eura), što je devet puta više nego krajem 1990.

Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju danas pojedinačno veći vanjski dug, nego što je bio za cijelu SFRJ.

Raspadom Jugoslavije sve republike koje su bile u njenom sastavu izgubile su značajnu ekonomsku bazu, veliko tržište, kadrovski potencijal, a rat devedesetih godina mnogima je razorio privredu i oslabio ekonomsku moć.

Kao rezultat toga došlo je do nekontroliranog rasta uvoza, javne potrošnje, vanjskotrgovinskog deficita, a bez rasta proizvodnje i produktivnosti.

Ako se po kriterijima međunarodnih financijskih institucija, zemlja smatra visoko zaduženom kada je odnos njenog vanjskog dugovanja i BDP prešao 80 posto, onda su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija visoko zadužene zemlje.

Najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije je Hrvatska, čiji je vanjski dug ove godine dostigao oko 49 milijardi eura, zatim slijede Slovenija sa 45 milijardi eura, Srbija s 27 milijardi eura, Makedonija sa šest milijardi, a na začelju liste su BiH sa pet milijardi i Crna Gora s oko dvije milijarde eura. Vanjski dug svih šest država u posljednjih pet-šest godina zabilježio je veliki rast.

jugoslavija-novac-pare-dinarPozivajući se na izvješće britanske organizacije JDC, britanski “Guardian” piše da su pored Grčke, dužničkom krizom zahvaćene Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Cipar, Irska, Portugal, Španjolska i Ukrajina, dok je “Srbija u opasnosti od krize vanjskog duga, jer njen neto dug prema svijetu iznosi 98 posto BDP, a oko 9,6 posto proračunskih izdataka odlazi na otplatu dugova”.

BiH se od rata samo zaduživala

Od kraja rata do danas ekonomska politika BiH svodi se na zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija kako bi financirala administraciju i ostale proračunske potrebe, zatim se ponovo zadužuje kako bi pokrila prethodni dug i finasirala obveze i sve tako.

Logično pitanje u ovakvoj situaciji je gdje BiH vodi ekonomska politika zasnovana na zaduživanju?

Ekonomistica Svetlana Cenić odgovara: “Vodi u propast i vječito ropstvo. Namjerno neću reći dužničko, jer je ta riječ već postala izlizana. Zadužujemo se u neproduktivne svrhe, za kupovinu vremena i plaće za administraciju.

Nema zaduživanja za istraživanje i razvoj. Radit ćemo koliko moramo vratimo dugove, tući će nas bičem ko robove, umjesto da ulažemo u istraživanje i razvoj “.

Dovoljno je samo pogledati strukturu nezapsolenih i sve će nam biti jasno, dodaje Cenić. BiH je, prema njenim riječima, posljednja od broja visokoškolovanih ljudi, na biroima je sedam posto nezapsolenih s visokom školskom spremom, a najviše je nekvalificiranih osoba.

Za njih je namijenjena miješalica i beton, oni će raditi za tuđu slast i tuđu vlast.

“Sad nam uvaljuju priču o terorizmu, taman kad su ljudi malo počeli misliti glavom, a ovamo se ponovo zadužuju”, kaže Cenić i dodaje kako su bh. predtavnici u Washingtonu obećali svih MMF-u na neviđeno samo da dobiju novac.

“Zašto se prvo traže izmjene zakona o radu kada je višak zaposlenih u administraciji? Najavljuju da će to biti poslije izmjena zakona o radu, ali neće, sve će pasti na leđa nejakih radnika, oni će biti topovsko meso, a administracija će i dalje uživati ​​”..

Ovaj tip ekonomske politike bez ozbiljnih reformi i rezova, stalno produžavanje agonije, zaduživanje za vraćanje starih dugova, vodi u siromašenje građana i države, te na kraju, kada se više ne bude imalo kud, rasprodaju državnog bogatstva, smatra ekonomist Damir Miljević.

Najavljene reforme, prema njegovim riječima, samo su kozmetika, nitko se ne usuđuje povući prave poteze – napraviti rez u zapošljavanju u administraciji i krenuti u uspostavu vladavine prava.
 

 
(vestinet.rs,Global CIR Team,youtube.com/uredio:NSP)

Reuters: Stvaranje ujedinjene Europe moglo bi se završiti kao gradnja - Babilonske kule
Opljačkani do kostiju: Cijela Grčka je na prodaju, evo tko će biti novi vlasnik i kakva ih budućnost čeka...

Filed under: MEDIJI, NOVAC · Tags: , , , , , , , , , ,

 
reklama