Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » 25. Godi┼ínjica kraja zlo─Źina─Źke borbene operacije ‘Pustinjska oluja’ protiv Iraka kojeg su zatrovali radioaktivnim uranom

25. Godi┼ínjica kraja zlo─Źina─Źke borbene operacije ‘Pustinjska oluja’ protiv Iraka kojeg su zatrovali radioaktivnim uranom

pustinjska-olujaNa 28. velja─Źe se obilje┼żava 25. godi┼ínjica kraja borbene zlo─Źina─Źke operacije Pustinjska oluja protiv Iraka

Tim povodom, prisjetimo se par ─Źinjenica.

Broj pobijenih Ira─Źana tijekom ameri─Źkog rata i okupacije ÔÇô 1 455 590

Broj poginulih ameri─Źkih vojnika i drugog vojnog osoblja (barem koliko je slu┼żbeno priznato) tijekom okupacije Iraka ÔÇô 4 801

Broj poginulih vojnika iz okupacijskih snaga tijekom rata u Afganistanu ÔÇô 3 487

Koliko je ko┼ítao rat u Afganistanu i Iraku ÔÇô 1 672 375 909 712 ameri─Źkih dolara.

Koliko su Sjedinjene Dr┼żave profitirale i koje tvrtke su ostvarile najve─çu dobit od ratova u Afganistanu i Iraku, druga je pri─Źa. Amerika bogatstva i privilegija je zaka─Źena na rat, bez redovitih i sve ja─Źih doza rata vi┼íe ne mo┼że funkcionirati ispravno, to jest, kako ina─Źe ostvariti ┼żeljeni profit.

Te brojke nisu kona─Źne.

Upravo ratni konflikt koji SAD pokre─çe u Iraku predstavlja prekretnicu u povijesti SAD-a i svijeta, jer su ratovi pretvorili Irak i Afganistan u toksi─Źne pusto┼íi. Tijekom Pustinjske oluje su ameri─Źke vojne snage uveliko koristile municiju bogatu osiroma┼íenim uranom (OU), a to je tema koje ─çe se rijetko primiti bilo koji du┼żnosnik ameri─Źke vlade. Barem ne pred kamerama.

Pentagon se zavjetovao na povla─Źenje odluke o kori┼ítenju oru┼żja s osiroma┼íenim uranom, ali jo┼í uvijek ne postoje dokazi o stvarnim naporima u reduciranju takvog oru┼żja i prestanku njegovog kori┼ítenja. Vojne snage SAD-a i Velike Britanije su tijekom Pustinjske oluje ispalile 286 000 kilograma OU municije. Govorimo o periodu izme─Ĺu 1990. i 1991.

Ve─çina te zatrovane municije je ispaljena iz ameri─Źkih Abramsa i M60 tenkova ili iz zrakoplova Harrier i A10. Danas, zahvaljuju─çi tim ratovima imamo opusto┼íeni Irak, Afganistan, nemire i ratove diljem, tako─Ĺer opusto┼íene, sjeverne Afrike i Siriju u plamenu.

A iznad tog kruga smrti i razaranja stoji opaka sjena toksi─Źnog osiroma┼íenog urana koji prijeti i onima koji su ga direktno koristili i naravno, nevinim ┼żrtvama, stanovnicima tih podru─Źja i njihovim potomcima. Posljedice izlaganju elementima OU uklju─Źuju ra─Ĺanje djece s te┼íkim malformacijama, poba─Źaje, obolijevanje od raznih vrsta karcinoma i mnoge druge.

Osvrnuv┼íi se na u─Źinke Pustinjske oluje, ona uokviruje zastra┼íuju─çu konvergenciju industrijalizacije 21. stolje─ça i postavlja nove vrste eti─Źkih na─Źela. Stvarni uzroci takozvanog ÔÇ×sindroma zaljevskog rataÔÇť (GWS) se jo┼í uvijek prou─Źavaju, ali vojni stru─Źnjaci i politi─Źari grade ograde oko pitanja kori┼ítenja OU. Granate s osiroma┼íenim uranom naj─Źe┼í─çe nalaze primjenu kod tenkova, automatskih topova i krstare─çih projektila, jer imaju veliku mo─ç probijanja oklopa i vojska ih voli, ali upotreba tog toksi─Źnog elementa je ratni zlo─Źin.

Kao ┼íto znamo, i Afganistan i Irak nakon Pustinjske oluje su potpuno opusto┼íeni. Do kraja 1991. u Iraku je uni┼íteno sve, ne samo vojni objekti, ve─ç i tvornice, farme, sve. Toj zemlji je oduzeta svaka mogu─çnost da opstane u bilo kojem pogledu. Sjedinjene Dr┼żave i Velika Britanija su vratile Irak u kameno doba, ali i ostavile za sobom zdravstvenu krizu koja do danas nije posve istra┼żena.

Znanstvenici ka┼żu da ─çe pro─çi desetlje─ça prije nego ─çe se mo─çi izvr┼íiti temeljite procjene ┼íteta po ljudsko zdravlje u tim podru─Źjima koje je izazvalo prekomjerno kori┼ítenje osiroma┼íenog urana.

2003. godine Guardian objavljuje izvje┼í─çe u kojemu se navodi kako su koalicijske snage u periodu od svega tri tjedna potro┼íile 1 000 tona streljiva ÔÇ×oboga─çenogÔÇť osiroma┼íenim uranom. No, tu je i va┼żna ─Źinjenica, a to je da su Amerikanci, i vojni vrh i dr┼żavni vrh, dobro znali kakvo oru┼żje koriste i kakve ─çe posljedice biti, a to dokazuje izvje┼ítaj Ameri─Źkih vojnih snaga iz 1990. u kojemu se druge vrste streljiva prezentiraju kao bolja alternativa OU streljivima upravo zbog zdravstvenih pitanja oko istih. Studija ÔÇ×Utjecaj kineti─Źkih penetratora na okoli┼í i zdravljeÔÇť detaljno razmatra posljedice kori┼ítenja OU, a vojni stru─Źnjaci ─Źak tvrde da je nu┼żno provesti PR kampanju kako bi se uvjerilo javnost da osiroma┼íeni uran nije ┼ítetan.

“Volfram (tungsten) ima prednost pred kori┼ítenjem OU, jer oko njegove upotrebe nema sporova u javnosti, ali u budu─çnosti bi svakako moglo biti vi┼íe sporova oko kori┼ítenja OU nego volframa,ÔÇť ka┼że se u izvje┼í─çu.

O─Źito, Busheva administracija nije nimalo marila za posljedice koje ─çe izazvati osiroma┼íeni uran. Valjalo je samo promijeniti negativnu percepciju o radioaktivnosti doma─çe i me─Ĺunarodne javnosti.

Ujedno, kori┼ítenje OU je bilo izvrstan na─Źin da se SAD rije┼íe radioaktivnog otpada iz svojih atomskih postrojenja, te usput i zaradi, a to je i u─Źinjeno. Naime, samo u SAD-u do 1993. godine uskladi┼íteno je 560 000 tona osiroma┼íenog urana u obliku UF6. U 2005 godini u 57 122 ba─Źve bilo je uskladi┼íteno ukupno 686 500 tona osiroma┼íenog urana. Zbog kemijske nestabilnosti, dugotrajno skladi┼ítenje UF6 predstavlja sigurnosni rizik i opasnost po zdravlje i okoli┼í.

Danas Ira─Źani ┼żive u zatrovanom okru┼żenju sa preko 860 000 ispaljenih projektila s osiroma┼íenim uranom i to samo od strane ameri─Źkih vojnih snaga.

Neki od radioaktivnih izotopa ─çe ostati u u tlu sljede─çih 4,6 milijardi godina, koliko traje polu ┼żivot OU.

Bez sumnje, SAD i njihovi saveznici su uni┼ítili Irak na najdestruktivniji mogu─çi na─Źin.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , ,