Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » Nijemci i Francuzi ─çe ‘reformirati’ EU na ┼ítetu Poljske, Gr─Źke, Bugarske, Hrvatske

Nijemci i Francuzi ─çe ‘reformirati’ EU na ┼ítetu Poljske, Gr─Źke, Bugarske, Hrvatske

eu┼żicaPRAKTI─îKI JE PROPAO POKU┼áAJ ISTOKA EUROPE DA DOBRO ┼ŻIVI ZA RA─îUN PROMJENE HEGEMONIJE – SSSR ZA EU

San isto─Źnoeuropskih dr┼żava, biv┼íih ─Źlanica Vije─ça za uzajamnu ekonomsku pomo─ç (SEV) u─çi u Europsku uniju – obistinio prili─Źno davno.

Posljednji “sretnici” bile su Bugarska i Rumunjska 2007. godine i Hrvatska 2013. Ostali, uklju─Źuju─çi biv┼íe balti─Źke republike SSSR, prihvatili su europske vrijednosti 2004. godine.

Mogu se na razli─Źite na─Źine ocjenjivati ÔÇőÔÇőkonkretni rezultati isto─Źnoeuropskih gospodarstava postignuti tijekom europskih integracija.

Netko stavlja naglasak na nagli pad kvalitete ┼żivota u ve─çini “usre─çenih” zemalja, uni┼ítavanje nacionalne industrije.

Netko tvrdi da je to danak procesu reformiranja nefunkcionalnog ekonomskog modela, i o─Źekuje nagli gospodarski rast u bliskoj budu─çnosti. U slu─Źaju Hrvatske, ta reforma traje ve─ç 25 godina i nikako da nam bude bolje. U svakom slu─Źaju, nijedna vlada isto─Źnoeuropskih dr┼żava zasad ne razmi┼ílja ozbiljno o izlasku iz EU.

Me─Ĺutim, u Velikoj Britaniji, nakon sedmogodi┼ínje diskusije, zakazan je referendum o svrsishodnosti ostanka u EU.

Referendum je zakazan, iako je vlada Njezinog Veli─Źanstva tijekom vi┼íegodi┼ínjih pregovora izdjelovala od EU ustupke po svim pitanjima zna─Źajnim za London.

Svoju ulogu oru─Ĺa za ucjenjivanje Bruxellesa, s ciljem da ga privoli na maksimalnu konstruktivnost, postavljanje javnog mnijenja je ispunilo. Ali, tijekom proteklih godina ideja je toliko za┼żivjela u narodu da vi┼íe nije moglo da se odustane od referenduma.

Sada je, neovisno od rezultata, duh pu┼íten iz boce. Bruxellesom su nezadovoljne mnoge “stare” ─Źlanice EU, a sama ideja izlaska iz Unije prili─Źno je popularna u zemljama siroma┼ínog juga Europe.

One ne vide nikakvu mogu─çnost da se izbave od du┼żni─Źkog bremena i vra─çanja konkurentnosti nacionalnih gospodarstava bez, u najmanju ruku, reformiranja EU u pravcu manje centralizacije i izbavljanja od diktata briselske eurobirokratije i Europske sredi┼ínje bake.

Istovremeno, Francuskoj i, naro─Źito, Njema─Źkoj, koje iz postoje─çeg stanja stvari izvla─Źe najve─çi profit, reforma EU ne da nije potrebna, ve─ç predstavlja prijetnju za nacionalne interese. Jer, da bi se negdje dodalo – mora se negdje oduzeti.

Da bi se zadovoljile potrebe Juga, za to ─çe morati platiti sjever – samim tim Francuska i Njema─Źka, po┼íto je Velika Britanija isklju─Źena posljednjim sporazumima, a u EU nema tko drugi pla─çati.

EU se na┼íla u cugcvangu. Ne mo┼że odustati od reformi, po┼íto ─çe to dovesti do daljnjeg ja─Źanja, sve do kriti─Źnih vrijednosti, centrifugalnog raspolo┼żenja u zemljama siroma┼ínog juga. Provoditi reforme na ra─Źun relativno (vrlo relativno) prosperitetnog Sjevera tako─Ĺer je nemogu─çe, po┼íto tada Unija postaje besmislena za zemlje koje ─Źine njegov politi─Źku i ekonomsku kralje┼żnicu. Uglavnom, potreban je netko tko ─çe platiti za daljnje postojanje EU, i to netko tko nije “stara ─Źlanica”.

Prvobitno, prije ukrajinske krize 2014. godine i na samom njenom po─Źetku, pretpostavljalo se da ─çe po─Źasna misija pla─çanja za bezbri┼żan europski ┼żivot biti dodijeljena Rusiji.

Sporazum o pridru┼żivanju Ukrajine EU, u paketu sa sporazumima o slobodnoj trgovini u Zajednici Neovisnih Dr┼żava trebalo je da odigraju ulogu financijsko-ekonomskog usisava─Źa koji osigurava prelijevanje resursa s tr┼żi┼íta Rusije i zemalja ZND┬á(Zajednica nezavisnih dr┼żava, ZND) u korist EU. To je trebalo omogu─çiti rje┼íavanje problema siroma┼ínih zemalja EU bez ┼ítete za pozicije bogatih.

Me─Ĺutim, Rusija ne samo da nije postala dobrovoljni davatelj Europske unije, ve─ç je zahvaljuju─çi adekvatnoj reakciji na dr┼żavni prevrat u Ukrajini i na kasniju politiku sankcija EU, uspjela skoncentrirati resurse na reformiranje vlastitog gospodarstva. Uslijed toga se ukupna situacija za EU samo pogor┼íala – izgubljen je ozbiljan dio ruskog tr┼żi┼íta, a smanjenje cijena proizvoda ruskih izvoznika zbog devalvacije rublje dovelo je do ja─Źanja konkurencije kako na tr┼żi┼ítima tre─çih zemalja, tako i na unutarnjem tr┼żi┼ítu EU.

Slobodnih izvora resursa izvan granica EU vi┼íe nema, krizne pojave u njenoj ekonomiji nastavljaju se pove─çavaju, unutarnje razmirice, a uz njih i centrifugalno raspolo┼żenje, rastu.

U “Staroj Europi” iz godine u godinu sve vi┼íe ja─Źaju ne europskeptici, ve─ç euronihilisti. Ako se hitno ne prona─Ĺu resursi za reformiranje EU, u odre─Ĺenom trenutku, koji se ne mo┼że to─Źno predvidjeti, ali koji nije tako daleko, kvantitet mo┼że prerasti u kvalitetu i tada ─çe biti kasno za spa┼íavanje europskog jedinstva.

Ako izvan EU slobodnih resursa nema, a potrebni su hitno, to zna─Źi da se neophodni resursi mogu na─çi samo unutar EU.

I što vidimo u posljednjih godinu dana?

Pojavila se i po─Źela sve aktivnije da se razmatra koncepcija o─Źuvanja EU u granicama “Stare Europe” (prije ┼íirenja 2004. godine). Neki predla┼żu da se broj ─Źlanica reducira jo┼í radikalnije, ali za sada za tim nema velike potrebe. Naravno, ne mo┼że se tek tako isklju─Źiti iz ─Źlanstva dio ─Źlanica. Zato se razra─Ĺuje (za sada na teoretskom nivou) slo┼żenija operacija.

Radi se o mogu─çem ukidanju ili zna─Źajnom smanjenju Schengenske zone i eurozone. A tako─Ĺer o tome da jezgra EU zaklju─Źi niz separatnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma o novom ure─Ĺenju odnosa izme─Ĺu zemalja “Stare Europe” koji fakti─Źki isklju─Źuju Isto─Źnu Europu iz novog integriranja. Pritom se EU ne raspu┼íta, i formalno sve u ovom trenutku postoje─çe ─Źlanice to i ostaju.

Kao prvo, to su integracije na razli─Źitim razinama, ─Źak i u jezgri EU. To jest, odnosi izme─Ĺu Francuske i Njema─Źke biti ─çe regulirani jednim paketom dokumenta, a njihovi odnosi, recimo, s Italijom, ┼ápanjolskom ili Gr─Źkom – drugim (ili drugima).

Kao drugo, smanjuje se, a u idealnom slu─Źaju neutralizira uloga eurobirokracije. Njene odluke su neva┼że─çe za nove oblike udru┼żivanja unutar EU. Ne┼íto sli─Źno vidimo na postsovjetskom prostoru, gdje postoji amorfna ZND, ali se odnosi izme─Ĺu zemalja-─Źlanica Euroazijskog ekonomskog saveza i njihovi s drugim ─Źlanicama ZND zasnivaju na primatu dokumenata Euroazijskog ekonomskog saveza kao naprednijeg oblika integracijskog udru┼żivanja.

Time se smanjuje uloga drugorazrednih ─Źlanica EU, koje gube sposobnost utjecati na “Staru Europu” preko svojih europskih povjerenika, odluka Europske komisije i drugih mehanizama koji zahtijevaju sveeuropski koncenzus.

I na kraju, kao tre─çe – i to najva┼żnije – obveze isto─Źnoeuropskih dr┼żava, koje su prihvatile prilikom ulaska u EU, nastavljaju va┼żiti, jer EU nikoga nije izbacila. Ali, bonusi koje su dobivale od EU nestaju, po┼íto nova shema s vi┼íe razine omogu─çuje ne samo da se neutralizira utjecaj eurobirokratije, ve─ç i da se zna─Źajno smanji zajedni─Źki prora─Źun EU, koji osigurava financijsku pomo─ç isto─Źnoeuropskim gospodarstvima.

U okviru ove koncepcije, ukoliko bude realizirana, za o─Źuvanje iluzije europskog jedinstva morat ─çe pla─çati Isto─Źna Europa.

Indikativno je da ─çe ona, ukoliko odbije takvu reformu, svejedno platiti. U tom slu─Źaju ─çe politi─Źka i pravna formalizacija raspada EU postati neizbje┼żna.

Isto─Źna Europa ─çe svejedno ostati bez zapadnoeuropske pomo─çi, ali s gospodarstvom preure─Ĺenom u skladu s interesima “Stare Europe”. To jest, u narednim godinama Isto─Źna Europa ─çe svejedno biti osu─Ĺena raditi kao resursna baza jezgre EU.

Poku┼íaji biv┼íih zemalja SEV (socijalisti─Źkih zemalja SEV) i osigurati sebi politi─Źko i ekonomsko blagostanje putem promjene hegemona (sa SSSR na EU i SAD) su totalno propali.

Oni su usko─Źili u europski vlak kada je ovaj s glavne ceste skrenuo u ─çorsokak. Sada “Stara Europa” tjera neofite da klate vagone i imitiraju trubljenje parne lokomotive kako bi se odr┼żala iluzija kretanja.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,