Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, MEDIJI » Phil Butler: Vrijeme je da kona─Źno saznate pravu istinu za┼íto je SFRJ morala biti uni┼ítena!

Phil Butler: Vrijeme je da kona─Źno saznate pravu istinu za┼íto je SFRJ morala biti uni┼ítena!

zastava-ex_jugoslaviaAmeri─Źki politolog Phil Butler je za New Eastern Outlook napisao kolumnu u kojoj tvrdi da su razaranje i raspad Jugoslavije bili dio ┼íireg plana NATO saveza

… kojim se htjelo oslabiti geopoliti─Źke protivnike zapadnog bloka u regijama Tre─çeg svijeta i progutati zdrave ekonomije naroda ovih prostora.

Svatko od nas ima svoje vi─Ĺenje ’90-ih na ovim prostorima, ali su ona bez sumnje subjektivna, koliko god netko mislio da je upravo njegova verzija istine ona nesporna i nepobitna. Stoga uvijek vrijedi ─Źuti i ┼íto drugi misle o nama.

Phil Butler: “Jugoslavija je morala biti uni┼ítena, a ┼íto bi bilo da nije…?”

Sa┼żetak njegove analize je prenio i talijanski Globalist.

“Mo┼żete li zamisliti Europu danas s Jugoslavijom kao klju─Źnim igra─Źem me─Ĺu narodima? Ja mogu. Jugoslavija je u stvari bila jedan od najve─çih kulturnih i dru┼ítvenih eksperimenata u povijesti.

Osnovana na podru─Źju sukoba nekada┼ínjeg Austro-ugarskog i Osmanskog carstva, Jugoslavija je sjedinila obje kulture na na─Źin koji nije vi─Ĺen jo┼í od vremena Aleksandra Velikog, koji je nakon golemih osvajanja asimilirao narode. Eksperiment, ako ga mogu tako nazvati, trajao je ne┼íto vi┼íe od pola stolje─ça. Idealan iz razloga ┼íto su u jednoj dr┼żavi ┼żivjeli svi ju┼żnoslavenski narodi.

Stvaranje Jugoslavije je djelomi─Źno bio i geostrate┼íki potez Britanije i Francuske, kako bi se usporila ili blokirala Njema─Źka. Odredbe tzv. “Krfske deklaracije” su udarile temelje ustavnoj monarhiji koja se ni po ─Źemu nije razlikovala od Engleske.

Prava i pravo glasa, te po┼ítivanje temeljnih principa Ilirskog pokreta su bili obe─çavaju─çi aspekti rane Jugoslavije. No, tada je kralj Aleksandar ukinuo ustav i izbore, ali je zajedni─Źki ┼żivot etni─Źkih i kulturnih skupina je i dalje davao nadu za budu─çnost.

Rat, politi─Źke spletke, unutarnji i vanjski pritisci su u to vrijeme te┼íko optere─çivali ovu novu svjetsku silu u nastajanju. Kao ┼íto je to bio slu─Źaj u mnogim takvim pokusima, u kona─Źnici je autoritarna vlast postala nu┼żna, mo┼żda i po┼żeljna.

Za prekid “predavanja iz povijesti”, nacionalni heroj Josip Broz Tito je postao taj “diktator”, ali je stekao svjetsku slavu i ─Źvrsto dr┼żao stvari pod kontrolom, a Jugoslavija je igrala veliku ulogu na svjetskoj sceni. Me─Ĺutim, kada je njegova mo─ç oslabila, suprotne sile su na┼íle svoje upori┼íte.

Nema znanstvenika ili politi─Źara koji o tome danas ne govori, ali Titova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih nacionalnih dr┼żava je velika i izuzetno zna─Źajna, pogotovo za ljude koji sada ┼żive u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i ostalim biv┼íih jugoslavenskim zemaljama.

Ideali Pokreta nesvrstanih i njegovi temelji su udareni u Beogradu 1961. U stvaranju pokreta su sudjelovali Tito, indijski premijer Jawaharlal Nehru, predsjednik Indonezije Sukarno, egipatski predsjednik, Gamal Abdel Naser i predsjednik Gane, Kwame Nkrumah. U najkraćim crtama ideju Pokreta nesvrstanih objašnjava lider Kube, Fidel Castro, u govoru u Havani 1979.

“Pokret nesvrstanih postoji kako bi ─Źuvao nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i sigurnost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, rasizma i svih oblika strane agresije, okupacije, dominacije, mije┼íanja ili hegemonije, kao i protiv velikih sila i blokovske politike”, rekao je tada Castro.

Dakle, u su┼ítini, Pokret nesvrstanih je te┼żio samostalnom razvoju naroda izme─Ĺu velikih sila s idejom koja negira Hladni rat. Naravno, velike sile koje su se bavile ideolo┼íkim ratovima i imale su svoje strategije, koje su uklju─Źivale apsorbiranje svake od tih siroma┼ínih nezavisnih zemalja.

Kao što vidimo danas, strategija je bila izazvati bitke koje vode ka fragmentiranju, podijeli i stvaranju nemoćnih zemalja i naroda diljem svijeta.

Raspad Jugoslavije je najbolji primjer, gdje danas nijedna zemlja ne pokazuje naklonost prema Pokretu nesvrstanih.

Umjesto toga, EU i NATO su bili gravitacijska sila koja je privukla Sloveniju, Hrvatsku i ostale. Vidimo ostatke strategije Hladnog rata i u ─Źinjenici da su Bjelorusija i Azerbajd┼żan jedine dvije preostale ─Źlanice pokreta u Europi, a Fid┼żi se kao najnoviji ─Źlan pridru┼żio 2011.

Me─Ĺutim, 2012. je summit Pokret nesvrstanih vidio ve─çu posje─çenost od bilo koje prethodne godine, ┼íto je mo┼żda i znak krize Zapada. Uz deklariranu svrhu “borbe za mir u svijetu” i svojih temeljnih dogmi, pokret je ipak, barem teoretski, vrijedan posredni─Źki okvir. No, dopustite mi da se vratim na slu─Źaj Jugoslavije i kakva bi mo┼żda bila da postoji danas.

Gledajući s distance na raspad Jugoslavije, primjetno je da se radi o uokvirivanju geostrategije Washingtona koja se provodila svugdje, pa i teškim metodama. Akcije Clintonove administracije su u to vrijeme bile tajnovite za javnost, jednako kao što su i danas.

─îitaju─çi Washingtonov think tank propagandni Institut Brookings otkrivate ovo. U tekst “Odluka o intervenciji – Kako zavr┼íiti rat u Bosni” iz 1998. godine autor Ivo H. Daalder po─Źinje:

“Dok danas mnogi pi┼íu rje─Źito i strastveno da objasne neuspjeh Washingtona i Zapada da se zaustave etni─Źko ─Źi┼í─çenje, koncentracijski logori i masakri stotina tisu─ça civila, malo tko je to pitanje postavio u ljeto 1995. godine, kada su SAD napokon odlu─Źile preuzeti vode─çu ulogu u okon─Źanju rata u Bosni.”

No, istina je puno jednostavnija od stvarnosti. Nikome ne treba think tank da otkrije za┼íto je predsjednik Bill Clinton oklijevao da posreduje u Bosni. Clinton je u stvari nastavljao politiku svoga prethodnika, George Busha starijeg, kojoj je cilj bio destabilizirati jugoslavenski socijalisti─Źki uspjeh.

Jugoslavija-proizvodnja-HrvatskaSada znamo da su kod nas tajno obu─Źeni pobunjenici odigrali klju─Źnu ulogu u fragmentiranju regije preko organizacije poznate kao Atlantska brigada, koja se borila u ratu na Kosovu na strani Oslobodila─Źke vojske Kosova (OVK), a brojala je oko 400 naoru┼żanih boraca, kao ┼íto pi┼íe Christian Science Monitor 1999.

Ovo izvje┼í─çe otkriva da su SAD pod la┼żnim izgovorom vodile posredni─Źki rat u biv┼íoj Jugoslaviji (proxy war).

┼áto se ti─Źe Billa Clintona i njegove nevoljkosti da se upli─çe u regiju nekad poznatu kao Jugoslavija, to je prljava povijest genocida i beskrajnih la┼żi.

Pri─Źa koju sam prona┼íao je pri─Źa o Francuzu koji je trenirao Atlantsku brigadu, ┼íto u svemu podsje─ça kasnije na Ukrajinu, Libiju i Siriju. Vidite “obrasce” koje nas vode do istine i vi┼íe nego dovoljno.

Stravi─Źna strati┼íta legitimne dr┼żave Jugoslavije su slu┼żila za ulaganje u podjelu preostalih komada zemlje, uz pomo─ç ameri─Źkih predsjednika, britanskih gospodara i njema─Źkih industrijalaca.

Atlantska brigada je djelovala u raznim posredni─Źkim ratovima na Balkanu, a va┼żni pripadnici su joj bili smrtonosne ubojice iz inozemstva. Ameri─Źki du┼żnosnici u vrhu su ih dobro poznavali i upravljaju─çi njima su vukli konce na Kosovu i ┼íirom Balkana. Jugoslavija je postala prototip, predlo┼żak za djelovanje u Afganistanu i Iraku, Arapskom prolje─çu.


Imena Madeleine Albright, Javiera Solane, generala Wesleya Clarka i drugih se i dalje spominju. U biv┼íoj Jugoslaviji su prijatelji klju─Źnih igra─Źa u vladama doslovno planirali pretvoriti narode i zemlje u kreditore i investicijski “eldorado”.

Pri─Źa o tom genocidu u ime demokracije je prestra┼ína. Ve─çina naroda ovih prostora je vra─çena 200 godina natrag u neku vrstu srednjovjekovnog postojanja bez nade. Jedini tra─Źak nade za ve─çinu biv┼íih “Jugoslavena” je, sasvim prirodno, EU i NATO savez.

Dok ovo pi┼íem ameri─Źki, britanski i njema─Źki planeri ve─ç ure─Ĺuju Siriju. Poznata Rand Korporacija izra─Ĺuje plan podjele suverene dr┼żave. Za one koji nisu svjesni, Rand Korporacija je “Veliki brat” svih hegemonijskih think tankova.

Tko je je zašto uništio Jugoslaviju?

Sigurno je bilo zlo─Źina i genocida s obje strane u sukobima, od Kosova do ostalih ratova na Balkanu. Ali to nije poanta zbog ─Źega sam se fokusirao na ovu katastrofu.

Prije svega, nijedan narod biv┼íe Jugoslavije danas nema pravo glasa. Drugo, podjela me─Ĺu tim narodima je dovela do smrti ili preseljenja milijuna ljudi.

Ali moja “fantazija” o Jugoslaviji bi mo┼żda mogla biti iznena─Ĺenje. Dopustite mi da zaklju─Źim.

Jugoslavija je izgra─Ĺena na ideji da u njoj Ju┼żni Slaveni ne─çe ostati slabi i podijeljeni narodi. Ujedinjeni u Jugoslaviju ne bi bili lak plijen imperijalnim namjerama, kao ┼íto vidimo da se doga─Ĺa danas.

─îinjenica je da je nakon Drugog svjetskog rata socijalisti─Źka Jugoslavija postala neka vrsta europske pri─Źe o uspjehu. Izme─Ĺu 1960. i 1980. zemlja je imala jednu od najva┼żnijih stope gospodarskog rasta u svijetu, pristojan ┼żivotni standard, besplatnu medicinsku skrb i obrazovanje, zajam─Źeno pravo na posao, jednomjese─Źni pla─çeni godi┼ínji odmor, stopu pismenosti od preko 90 posto, a o─Źekivani ┼żivotni vijek od 72 godine. Koliko ja znam, ni jedna od dr┼żava Balkana danas ne mo┼że sanjati ni pola ovog prosperiteta.

Bio je to napredak koji je me─Ĺu zapadnim silama izazvao ┼żelju da uni┼íte Jugoslaviju.

Multietni─Źko stanovni┼ítvo zemlje je imalo povoljan javni prijevoz, stanovanje i komunalije. Neprofitno gospodarstvo je uglavnom bilo u dr┼żavnom vlasni┼ítvu, ┼íto nije ba┼í najo─Źitiji primjer zapadne demokratske ljubavi. U to vrijeme su od resursa daleko bili Njema─Źka, Francuska ili Velika Britanija, a bankari Londona i Luksemburga nisu mogli izvla─Źiti milijarde iz socijalisti─Źkog sustava.

Jugoslavija je morala umrijeti, a Reagan, Bush stariji i mla─Ĺi i Clinton su pomogli da se to dogodi. Nagra─Ĺivani autor, politolog i gostuju─çi suradnik u Institutu politi─Źke studije u Washingtonu, Michael Parenti, ─Źesto je govorio o katastrofi u Jugoslaviji.

Prema Parentiu, ameri─Źki cilj je bio pretvoriti jugoslavenske narode u regiju Tre─çeg svijeta, a to se moglo ostvariti podjelom zemlje koja ─çe onda otvoriti svoje gospodarstvo korporativnoj eliti i zapadnim bankarima. Po raspadu Jugoslavije je zemlje trebalo u─Źiniti takvima da budu:

#1. Nesposobne da slijede nezavisan kurs osobnog razvoja.

#2. Razbijenih ekonomija i prirodnih resursa u potpunosti dostupnih za multinacionalne korporacijske eksploatacije, uklju─Źuju─çi i ogromna mineralna bogatstva na Kosovu.

#3. Osiromašenog, ali pismenog i osposobljenog stanovništva koje će biti prisiljeno raditi za minimalne nadnice, koje će predstavljati jeftin radni bazen s kojim će se lakše sniziti plaće u zapadnoj Europi i drugdje.

#4. Demontiranih industrija automobila, nafte, te┼íkih strojeva, rudarstva i petrokemije, te raznih drugih industrija koje nisu smjele biti konkurencija postoje─çim zapadnim proizvo─Ĺa─Źima.

Zvu─Źi li vam ova strategija poznato? Sjetite se plana Rand Korporacije za Siriju. Jesu li Ukrajina, Donbas i Krim razumjeli ovo prije EuroMaidana? Koji je na kraju plan za Rusiju?

Iako ovo zvu─Źi prijete─çe, ┼żao mi je, to je svijet u kojem ┼żivimo danas. Snagom uspavanih ameri─Źkih gra─Ĺana, drogiranih glupim bezvrijednim tricama super-kapitalizma, svijet preuzimaju tirani.

Što bi bilo da je bilo?

Ali ┼íto da je Jugoslavija pre┼żivjela? ┼áto da je veliki etni─Źko-socijalisti─Źki eksperiment i dalje radio? Sigurno bi na┼í svijet bio potpuno druga─Źiji od danas. Jo┼í jedna stvar, Europska unija bi uz Pokret nesvrstanih djelovala u okviru svojih sada┼ínjih granica. Bila bi manje mo─çna i daleko manje geopoliti─Źki utjecajna.

Cijela Europa bi mo┼żda dolazila u Beograd, a sada se ┼íest republika bore za mrvice iz Bruxellesa. Potaknut mojom fantazijom o tome kako bi Jugoslavija mogla izgledati, ostavit ─çu vas s procjenama ekonomske situacije sada┼ínjih dr┼żava Balkana i Jugoslavije ─Źiji je BDP prije rata bio na 24. mjestu me─Ĺu svjetskim narodima.

2015. godine je Bosna i Hercegovina ekonomski bila na 112. mjestu u svijetu, a uvjeti se pogoršavaju. Ipak, siromašni stanovnici BiH misle da će ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme. Hrvatska je ekonomski trenutno na 76. u svijetu, ali je Bloomberg ekonomiju RH svrstao u 10 najgorih u svijetu.

Makedonija se nalazi na 130. mjestu, a poljoprivreda je jedina pravi industrija, dok je nezaposlenost u zemlji iznad 30%. Crna Gora je, unato─Ź ljepoti i maloj povr┼íini, 149. ekonomija me─Ĺu svjetskim narodima. Poput nekih drugih biv┼íih republika, Crna Gora vjeruje da ─çe ulaskom u EU rije┼íiti sve. Srbija je zauzela 87. mjesto po BDP-u, a Slovenija je 81.

┼áto se ti─Źe Kosova, Jonathan Marshall za Consortium News pi┼íe da je tamo ro─Ĺena “mafija┼íka dr┼żava sa stopom nezaposlenosti od 35 posto, shrvana epidemijom terorizma, kriminala i politi─Źkog nasilja”.

Osim toga, NATO polako guta sve dr┼żave u regiji, jednu po jednu. Crna Gora je tek zapo─Źela pregovore o pristupanju, a srpski zakonodavci su ratificirali diplomatski sporazum o imunitetu i logisti─Źkoj potpori za predstavnike NATO saveza.

“I dok pi┼íem ove zavr┼íne redove, mislim na ono ┼íto bi hrabri i jaki narodi iz Jugoslavije dobili da nije do┼ílo do prekida njene sudbine. No, sve ┼íto znam je da je 24. mjesto me─Ĺu svjetskim gospodarstvima daleko, a ┼íto se ti─Źe Jugoslavije, taj je narod nestao zauvijek”, zaklju─Źuje ameri─Źki politolog Phil Butler.

Dodu┼íe, ameri─Źki politolog Phil Butler u svojoj kolumni pogre┼íno koristi termin jugoslavenske “nacije”, umjesto “jugoslavenski narodi”, ┼íto je ina─Źe ─Źest slu─Źaj u inozemstvu.

No, unato─Ź ─Źinjenici ┼íto se nije posvetio specifi─Źnostima svake nacije i tinjaju─çim antagonizmima koje je, kako i sam priznaje, Josip Broz Tito “─Źvrsto dr┼żao pod kontrolom”, njegov zanimljiv opis otvara pitanje koliko smo dobili, a koliko izgubili i jesu li se postoje─çi antagonizmi rasplamsali i prerasli u ratove “sami po sebi” i zato ┼íto su “jednog dana ipak morali eksplodirati” ili su se vje┼íto iskoristili na na─Źin da se novcem, oru┼żjem i propagandom na kraju ostvari kona─Źni cilj ÔÇô uni┼ítiti prili─Źno zdrave ekonomije naroda biv┼íe federacije koja je u vrijeme prije raspada imala 24. ekonomiju na svijetu i uni┼ítiti za Zapad opasnu ideju koja je temelj Pokreta nesvrstanih?
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Filed under: Featured, MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,