Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » MAFIJA I VLADA: Bio je ameriÄki novinar koji je previÅ¡e znao i zbog toga je skupo platio

MAFIJA I VLADA: Bio je ameriÄki novinar koji je previÅ¡e znao i zbog toga je skupo platio

nikaragva-novinar-amerikaNakon Å¡to je otkrio da vlada novcem od prodaje droge financira pobunjenike, za ovog je novinara poÄeo pakao

Gary Webb je 1988. godine doÅ¡ao u San Jose Mercury News, malu novinsku kuću koja je bila gotovo neprimjetna na karti ameriÄkog novinarstva, u usporedbi s velikim novinskim izdanjima kao Å¡to su New York Times, Washington Post i ostali eminentni listovi u Americi.

Web je uglavnom izvjeÅ¡tavao o državnoj politici, i iako je radio u malim, ne toliko poznatim novinama, kolege su ga cijenile, naroÄito mlaÄ‘e, koji su nerijetko dolazili i tražili savjet od njega.

Nakon osam godina rada u “Mercuryjuâ€, Gary Webb je napisao priÄu koja je potresla temelje ameriÄkog druÅ¡tva, i zbog koje je osvojio brojne novinarske nagrade. MeÄ‘utim, ta priÄa mu je ujedno i uniÅ¡tila život.

Te 1996. godine Webb objavljuje priÄu u tri dijela pod nazivom “MraÄni savez” (Dark Alliance), u kojoj je dokumentirao i dokazao da je CIA dozvoljavala dilerima iz Nikaragve da prodaju ogromne koliÄine cracka i kokaina u SAD-u osamdesetih godina, i da je od tog novca financirala pobunjenike, â€kontraÅ¡e”, kojima je cilj bio ruÅ¡enje ljeviÄarske vlade u Nikaragvi.

Webb je dokumente do kojih je doÅ¡ao objavio i na sajtu “Mercuryjaâ€, kako bi svaki Äitatelj na svijetu mogao proÄitati njegova otkrića, jer se bojao da će ga u suprotnom vlada SAD-a diskreditirati i zataÅ¡kati priÄu.

On je do ovih dokaza doÅ¡ao tako Å¡to je supruga jednog od narkodilera iskopirala sve dokumente svoga supruga i predala ih Webbu. Bila je bjesna na pravosuÄ‘e SAD-a koje je sudilo njezinom suprugu, iako je, kako je rekla “suraÄ‘ivao s vladom.”

PriÄa je izazvala prave potrese na ameriÄkoj, ali i svjetskoj politiÄkoj sceni. Od tog trenutka za Garyja Webba poÄeo je pakao.

Urednici su mu pomalo poÄeli “smjeÅ¡tatiâ€, odjednom su preispitivali njegove izvore, a sve zbog pritisaka koji su dolazili “odozgoâ€. CIA ga je Äak i sasluÅ¡avala, te su mu na indirektan naÄin poruÄili da su “neke stvari previÅ¡e istinite da bi bile objavljeneâ€. Na kraju te godine dobio je nagradu za “Najboljeg reportera na svijetu”, a izglasale su ga kolege.

MeÄ‘utim, ogorÄen stavom svojih urednika, koji su ga ostavili na cjedilu i bez podrÅ¡ke, Webb je dao otkaz. Nakon toga, viÅ¡e nije mogao dobiti posao u novinarstvu. Oni koji su se do tada skoro otimali za njega, meÄ‘u kojima su bili i New York Times i Washington Post viÅ¡e nisu htjeli Äuti za Webba.

Ipak, Webbova priÄa nije ostala neprimjećena. Tome je najviÅ¡e doprinjela afroameriÄka zajednica, koja je izaÅ¡la na ulice i prosvjedovala zbog toga Å¡to se “crnaÄkoj djeci prodaju crack i kokain po smijeÅ¡no niskim cijenamaâ€, aludirajući na epidemiju ovisnosti od cracka koja je zahvatila crnaÄku zajednicu osamdesetih godina, baÅ¡ u vrijeme rata u Nikaragvi i optužbi koje je Webb iznio na raÄun ameriÄke vlade i CIA-e.

U vrijeme kada je Webbova priÄa poprimila ogromne razmjere, i kada je nezadovoljstvo Afroamerikanaca doseglo vrhunac, napravljen je presedan kakav nikada do tada nije zabilježen u povijesti SAD-a: tadaÅ¡nji direktor CIA-a John Deutch sastao se s predstavnicima crnaÄkih zajednica i odgovarao na njihova pitanja, a taj susret, ukljuÄujući i razgovor Deutcha i graÄ‘ana prenosile su televizije.

Zahtjevi svakog od predstavnika bili su da CIA omogući Garyju Webbu pristup dokumentaciji oko prodaje nikaragvanske droge u SAD-u. Mjesec dana nakon toga, John Deutch podnio je ostavku na mjesto šefa Agencije.

Webb je, pak, bio potpuno odbaÄen i diskreditiran. Iz vedra neba su se poÄele pojavljivati priÄe da ima ljubavnicu, da pije, da je mentalno nestabilan, te da piÅ¡e priÄe iz izmiÅ¡ljenih izvora. OdbaÄen od svih novina, napisao je knjigu koja je kasnije i objavljena, “MraÄni savez: CIA, kontraÅ¡i i eksplozija crack kokaina.”

Å est godina kasnije, 10. prosinca 2004. godine Gary Webb pronaÄ‘en je mrtav u svom stanu, s dva metka u glavi. Policija je istragu okonÄala zakljuÄkom da je Webb poÄinio samoubojstvo, iako su u pitanju bila dva pucnja.

Gary Webb je stalno tragao za dobrom priÄom i istinom. Ipak, svoju životnu priÄu možda je najbolje opisao odlomkom iz svoje knjige:

“Da ste me upoznali prije pet godina, upoznali biste najzagriženijeg borca za pravo novinske industrije… Osvajao sam nagrade, dobivao poviÅ¡ice, predavao na fakultetima, pojavljivao se u najgledanijim TV emisijama, i Äak bio sudac na raznim natjecanjima iz novinarstva. I onda se zapitate: kako takav Äovjek danas dijeli miÅ¡ljenje s ljudima kao Å¡to su Noam Chomsky i Ben Bagdikian, koji uporno tvrde da sistem jednostavno ne funkcionira, da njime upravljaju posebni interesi i moćne korporacije, i da on zapravo postoji samo da bi se zaÅ¡titila bogata elita? Onda sam napisao nekoliko priÄa koje su me navele da shvatim u koliko velikoj i tužnoj zabludi sam živio. Razlog zbog kojeg sam bezbrižno plovio kroz život do tada, i briljirao u svom poslu bio je taj Å¡to sam bio izvanredan novinar, koji se maksimalno trudio u svom poslu. Barem sam tako mislio… do tada. A onda sam shvatio, da sam u slavi i blagostanju uživao samo zato Å¡to nisam napisao niÅ¡ta važno, sve do ovog trenutka…â€

Nikaragva i ‘kontraši’

LatinoameriÄka država Nikaragva je nakon dolaska “Sandinista” na vlast 1980. godine postala druga zemlja na ameriÄkom kontinentu s ljeviÄarskom vladom. Na Äelu je bio Daniel Ortega, koji se Amerikancima nikada nije sviÄ‘ao. VoÄ‘a sandinistiÄke revolucije bio je trn u oku SAD-a. Nakon kratkog razdoblja tolerancije Carterove politike, dolazak republikanske administracije predsjednika Ronalda Regana u Bijelu kuću 1981. godine oznaÄio je novi zaokret politike SAD-a prema Nikaragvi.

Washington je optužio režim u Managui za poticanje ljeviÄarskog ustanka u susjednom Salvadoru te je, unatoÄ pokuÅ¡ajima Nikaragve da promijeni sliku o sebi u SAD-u potezima poput protjerivanja 2200 kubanskih savjetnika, u svibnju 1981. godine ameriÄka pomoć Nikaragvi bila je obustavljena. SAD su iÅ¡le i korak dalje poticanjem desniÄarskih gerila protiv režima u Managui. U proljeće 1981. godine dva gerilska pokreta – Nikaragvanske demokratske snage (Fuerza Democratica Nicaraguense – FDN) i Revolucionarni demokratski savez (Alianza Revolucionaria Democratica – Arde) ujedinjenili su se pod zajedniÄkim nazivom KontraÅ¡i (skraćeno od Å¡panjolskog Contrarevolucionarios) i poÄeli su borbu protiv nikaragvanskog režima, uz izdaÅ¡nu pomoć CIA-e.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotaÄić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr,youtube.com/uredio:NSP)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , ,