USPOSTAVA DEMOKRACIJE: Američki ‘milosrdni anđeli’ koji su izmijenili svijet

Iako je ne tako davno predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama izjavio da noga američkog vojnika neće kročiti na tlo Sirije, iz Washingtona sada najavljuju mogućnost kopnene intervencije protiv ISIS-a u Siriji i Iraku

Intervencije za koje je najčešći izgovor bio “uspostavljanje demokracije” ili “humanitarni razlozi”, postale su maniri Sjedinjenih Država od Drugog svjetskog rata naovamo. Pritom, za takve operacije rijetko su imale mandate Ujedinjenih naroda. Prvi put poslije Drugog svjetskog rata ratovale su u Koreji, gdje je od 1950-1953. poginulo skoro 37.000 američkih vojnika.

Godine 1956. Šesta flota vrši evakuaciju oko 2.500 američkih građana iz područja Sueskog kanala, a dvije godine kasnije na teritoriju Libanona iskrcalo se 3.200 američkih marinaca, kako bi “pomogli libanonskoj vladi”.

Godine 1961. CIA je u Zaljevu svinja na Kubi pokrenula tajnu operaciju, čiji je cilj bio svrgavanje komunističkog režima Fidela Castra, koja je umalo izazvala nuklearni rat između SAD i SSSR-a. Operacija nije bila uspješna.

Vijetnam

Rat u Vijetnamu (1955-1975) vodio se između Sjevernog Vijetnama, čiji su saveznici bili Sovjetski Savez, Kina i ostale komunističke države s jedne, i vlade Južnog Vijetnama, koju su podržavale SAD i druge antikomunističke države, s druge strane. Prema različitim procjenama, broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće se između 800.000 i 3.100.000. Poginulo je i oko 58.000 Amerikanaca, a ostalo je i na tisuće invalida.

Grenada

Vojnom akcijom u jesen 1983. američke oružane snage su, uz simbolično sudjelovanje nekoliko karipskih otočnih država, zauzele otočnu državu Grenadu i tako svrgnule prosovjetski režim generala Hudsona Austina.

Panama

Operacija “Pravedni cilj” ili Američka invazija na Panamu – rat je počeo napadom Amerike na Panamu 20. prosinca 1989. godine, a završio se 31. siječnja 1990. godine, pobjedom SAD.

U invaziji je sudjelovalo više od 24.000 američkih vojnika, dok je na strani Paname sudjelovalo otprilike 12.500 vojnika, ali je samo oko 4.000 njih bilo obučeno za borbu. UN su najoštrije osudile američku intervenciju u Panami, ali nikome ništa.

Zaljevski rat

Nakon operacije “Pustinjski štit” 1990. godine, pokrenute da bi se, kako je tvrdio Washington, spriječila iračka invazija na Saudijsku Arabiju, SAD kreću u “pustinjska oluja”, predvodeći koaliciju 34 države pod mandatom UN sa ciljem da protjeraju iračke snage koje su okupirale Kuvajt.

Kopnene i zračne bitke su vođene u Kuvajtu, Iraku i u graničnim dijelovima Saudijske Arabije. Broj žrtava Zaljevskog rata je kontroverzan. Procjenjuje se da je na strani iračkog naroda, vojnika i civila stradalo između 25.000 i 100.000 ljudi.

Somalija

U operaciji “Obnovljena nada” 9. prosinca 1992., Amerika šalje više od 28.000 svojih marinaca, sa željom da se zaustave unutarnji nemiri i svrgne general Muhamed Farah Aid. Bitka za Mogadishu i smrt 18 američkih vojnika koji su upali zasjedu, ovjekovječeni su u filmu “Pad crnog jastreba”.

Svrgavanje Aida nije uspjelo, a poražene SAD su se povukle iz Somalije. Godine 1995. američke snage su se privremeno rasporedile u Mogadišu kako bi osigurale povlačenje oko 8.000 “plavih šljemova”.

Haiti

Ujedinjeni narodi su 1994. odobrile međunarodnu intervenciju pod vodstvom 15.000 američkih vojnika na Haitiju, gdje je vojska tri godine ranije svrgla predsjednika Jean-Bertranda Aristidea.

Irak

Rat u Iraku, poznat i kao Drugi zaljevski rat (2003-2010) predstavljao je seriju vojnih intervencija u svrhu okupacije Iraka od strane koalicije 48 zemalja, koju su predvodile SAD. Povod za rat bilo je, navodno, oružje za masovno uništenje koje je, navodno, imao irački diktator Sadam Husein.

Kasnije se ispostavilo da za to nije bilo dokaza. Prema ocjenama analitičara, stvarni razlog bila je želja Amerike uspostaviti kontrolu nad bogatim izvorima nafte u Iraku. Koalicija koja je okupirala Irak, svrgnula je Sadama Huseina 2003. godine, koji je potom i pogubljen. Procjenjuje se da je u operacijama u Iraku stradalo više od 100.000 civila i skoro 5.000 američkih vojnika.

Afganistan

Vojni sukob između koalicije zemalja predvođene SAD i Britanijom počeo je 7. listopada 2001. kao odgovor na napade 11. rujna 2001. godine na New York i Washington. Cilj invazije bio je pronaći Osama bin Ladena, da se uništi Al Kaida i ukloni talibanski režim koji joj je pružao utočište.

Prema podacima Misije pomoći UN u Afganistanu, 2009. je stradalo 2.412 civila, 2010. godine 2.790 civila, a tijekom 2011. godine ubijeno je 3.021 civila. Rat je imao manje uspjeha u sprečavanju aktivnosti Al Kaide nego što se očekivalo.

Od 2006. stabilnost Afganistana su ugrozili pojačana aktivnost talibanskih pobunjenika, rekordno visoku razinu ilegalne proizvodnje droge i labava vlada koja ima ograničenu kontrolu u područjima izvan Kabula.

Libija

NATO snage predvođene Sjedinjenim Državama uz odobrenje SB UN poduzimaju ožujka 2011. zračne napade na Libiju. Intervencija je doprinijela svrgavanju libijskog lidera Muamera Gadafija. Od tada u zemlji vlada neviđeni kaos, kriminal i kriza.

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)