Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » Pet najvećih katastrofa zbog ratova za naftu

Pet najvećih katastrofa zbog ratova za naftu

nafta-ratoviAmerički časopis “National interest” sastavio je popis od pet naftnih sukoba koji su se završili katastrofom

Tijekom posljednjeg stoljeća razne države su ulazile u ratove zbog želje da osvoje naftu – stratešku sirovinu koja je suštinski bitna za razvoj industrije i vojske. Ipak, često je težnja da se osvoje tuđa naftna područja dovodila do rizika da se uništi vlastita zemlja.

“Neke zemlje su na vlastitom gorkom iskustvu saznale da cijena koja se mora platiti za osvajanje nafte može biti mnogo veća od vrijednosti te sirovine”, navodi “Nešnel ​​interest”.

Prva dva mjesta na popisu zauzimaju sukobi zbog naftnih resursa u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Na prvom mjestu je Japan. U kolovozu 1941. godine SAD i Europa su uvele embargo na isporuke nafte Tokiju zbog agresivne politike prema Kini i okupacije francuske Indokine.

Upravo je to, prema mišljenju autora članka, bilo katalizator za agresiju Japana u Tihom oceanu, na Dalekom istoku i u jugoistočnoj Aziji, mada je očito da je postojalo mnoštvo razloga koji su potaknuli Japan da uđe u Drugi svjetski rat.

Uništenje Tihooceanske flote SAD u Pearl Harbouru nije riješilo naftni problem Japana, a osvajanje azijskih izvorišta nije donijelo olakšanje ekonomiji te zemlje, jer je dopremanje goriva iz te oblasti bilo izuzetno komplicirano.

Pred kraj rata “za proizvodnju avijacijskog goriva Japanci su morali sijći šume”.

Rat i težnja ka neograničenim zalihama nafte na kraju su doveli do “sloma imperije”, navodi autor.

Na drugom mjestu su bitka za Staljingrad i rat nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Ideja Blitzkriega je propala još na ljeto 1941. godine.

“Ako je netko od lidera i vjerovao u ideju da osvoji naftu, onda je to bio Hitler koji se žalio da njegovi generali ‘ništa ne znaju o ekonomskim aspektima rata’. Oni bi se, međutim, za razliku od svog Führera teško odlučili nerazumno poslati svoje tenkove u propast kako bi osvojili naftu”, piše autor.

Do lipnja 1942. glavne snage iscrpljene nacističke vojske usmjerene su na osvajanje teritorija na jugu Rusije i pristupa izvorištima bogatim naftom na Kavkazu. U kolovozu su se fašisti suočili s dilemom da li osvojiti Staljingrad ili područja na Kavkazu bogate naftom.

Nacistička vojska se na kraju podijelila, ali nije mogla postići nijedan od ta dva cilja.

“Tijekom šest mjeseci njemačka vojska upućena na Kavkaz odstupala je duž cijelog fronta, a više od 100.000 vojnika i časnika se predalo u Staljingradu, što je bila prekretnica u Drugom svjetskom ratu. Snovi o nafti završili su se rušenjem Hitlerovog sna”, piše National interest.

Na popisu je i Iransko-irački “tankerski” rat od 1980. do 1988. godine. Sukob je doveo do demoralizacije i slabljenja obje strane.

Irak je započeo rat napadom na iranske objekte naftne industrije i komercijalne brodove.

Iran je odgovorio napadom na iračke brodove i naftna izvorišta, a postavio je i morske mine u Perzijskom zaljevu.

Tijekom sukoba je uništeno više od 450 brodova, ali nijedna od zaraćenih strana nije uspjela odnijeti pobjedu nad protivnikom.

Od iranskih mina i raketa stradali su američki brodovi, što je isprovociralo intervenciju SAD protiv Irana.

Na četvrtom mjestu je invazija Iraka u Kuvajt, koja se dogodila 1991. godine. Jedan od razloga, kako piše list, bila je težnja Bagdada osvojiti naftne izvore Kuvajta.

Zbog agresije na svoje susjede Irak je pokvario odnose sa SAD, koje su faktički podržavale Bagdad u ratu protiv Teherana.

Irak je odbio ispuniti ultimatum Ujedinjenih naroda i povući vojsku iz Kuvajta, poslije čega su SAD prebacile u Saudijsku Arabiju kontingent od 500.000 vojnika i provele operaciju “Pustinjska oluja”, koja je uništila iračku vojsku.

Moć Bagdada u arapskom svijetu se smanjila, a zemlja je pala u izolaciju, podsjeća list.

Ratovi SAD u Iraku također su bili povezani s naftom, ali rasprave o tome u kojem stupnju vodit će se još mnogo godina, piše list.

“Čak i uz druge razloge za veliku vojnu intervenciju u području Perzijskog zaljeva teško je povjerovati da bi SAD upućivale tako veliki vojni kontingent da je, primjerice, Nigerija napala Kamerun.

Tijekom američko-iračkih sukoba utjecaj Bin Ladena i Al Kaide je pojačan, što je dovelo do tragedije 11. rujna 2001. godine “, navodi “National interest”.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,