Zašto se Washingtonu žuri završiti ekonomske ratove?

Ekonomski rat, koji se tijekom Hladnog rata zvao “natjecanje dva sustava”, nije se završio nakon raspada SSSR-a već je postao još otvoreniji

Trenutno SAD vodi taj rat čak i protiv svojih “strateških partnera” u NATO-u i EU kako bi uspostavili svjetski poredak prema svojim pravilima.

Drastičan primjer je upravo nova američka Strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se navodi da zbog očuvanja svjetskog liderstva Washington mora i dalje utjecati na formiranje cijena na svjetskim tržištima, piše portal whattheysayaboutusa.com.

U dokumentu se također spominje i Rusija, koja ima sličnu strategiju. Zbog toga SAD kritiziraju Moskvu. To nije ni čudno. Quod licet Iovi, non licet bovi (što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu).

SAD se čak ni ne trudi glumiti partnera koji igra po istim pravilima sa drugima zemljama. Washington ne štedi ni svoje partnere i saveznike i ne dozvoljava im da razviju vlastito gospodarstvo do nivoa koji bi omogućio konkurirati SAD-u.

EU i dalje trpi posljedice svjetske financijske krize, koja je 2008. počela u SAD-u.

Američka administracija je zapalila Bliski istok i Sjevernu Afriku, ali migranti (i teroristi) su krenuli u Europu, čime su posvađali političke lidere EU. Na kraju krajeva, i državni prevrat u Ukrajini je napravljen kako bi se isključila mogućnost produktivne suradnje EU i Rusije.

Još jedan udarac na ekonomsku neovisnost EU je projekt TTIP (Transatlantsko trgovačko-investicijsko partnerstvo). Za njega aktivno lobiraju SAD i Velika Britanija, koja redovito prijeti da će napustiti EU. Pritom, potpuno je zanemarena činjenica da su prema podacima Europske komisije, 97 posto građana EU protiv TTIP-a, kao i to da je peticiju protiv ovog partnerstva potpisalo tri milijuna ljudi, što je rekord za EU.

Protivnici smatraju da će TTIP povećati moć međunarodnih korporacija, dok će vlade europskih zemalja izgubiti utjecaj na domaća tržišta.

Osim toga, ukidanje carinskih prepreka će otvoriti tržišta europskih zemalja za američku robu, ali ne i obrnutno.

Sličan ugovor (Transpacifičko partnerstvo, odnosno TTP) Washington bi želio potpisati sa 11 država: Kanadom, Čileom, Australijom, Japanom, Bruneja, Vijetnamom, Malezijom, Meksikom, Novim Zelandom, Peruom, Singapurom. Iznimka je Kina, koju SAD inače nisu pozvale da se pridruži TTP.

Dobitnik Nobelove nagrade Joseph Stiglitz smatra da je priča o slobodnoj trgovini “farsa”. TTP je ugovor o uspostavljanju kontrole nad trgovinom i ulaganjima zemalja-sudionica ovog partnerstva – smatra on.

Sa svoje strane, Rusija odgovara na izazove ekonomskog rata tako što ojačava ekonomske veze s Kinom. Kao što je rekao predsjednik ruskog parlamenta Sergej Nariškin, na taj način ideja stvaranja općeeuropskog prostora od Lisabona do Vladivostoka postaje još aktualnija.

Rusija planira za nekoliko godina prijeći na potpuno samostalni ekonomski model i potpuno osigurati svoje potrebe u obrani, prehrambenoj industriji i gospodarstvu, zahvaljujući vlastitim resursima.

Washington pokušava poremetiti njezine planove upravo sad, koristeći sankcije i niske cijene nafte. Za nekoliko godina bit će nemoguće voditi ekonomski rat protiv Rusije, zato se Americi žuri.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)