SAVJETI: Evo kako prepoznati koje meso je kancerogeno!

Da li nas meso, kobasice, slanina, hrenovke, paštete hrane ili od nas prave onkološke pacijente?

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ta hrana može izazvati rak, uznemirenost se nastanila u svaku srpsku kuću!

Mi priskaču u pomoć i donosimo vam kratki vodič za izbjegavanje opasnosti koje se kriju u omiljenoj nam hrani. Istražili smo u kojim slučajevima slaninice, kobasice, hrenovke, paštete i šnicle nikako ne bi trebalo spustiti u košaricu!

Da biste i vi znali što kupiti, ponesite za početak lupu u trgovinu (šala jeste, ali samo djelomično, jer su slova nadeklaracijama stvarno presitna).

Potom upamtite ove korisne savjete liječnika veterinarske medicine, bivšeg saveznog veterinarskog inspektora.

Od najvećeg značaja je da čitamo deklaracije. Prvi razlog da ne kupite kobasice, hrenovke i salame jeste ako na deklaraciji stoji oznaka MSM. To znači da je meso strojno separirano, samljeveno s kostima, u kojima su deponirani svi antibiotici, hormoni, teški metali i ostali otrovi koje je životinja tijekom života pojela.

Isto vrijedi kada na deklaraciji pronaći emulgatore nitrite koji su obilježeni E249, E250, E251 i E252.

Štetni su zato što s aminokiselinama iz mesa stvaraju kancerogeno spoj nitrozamin. Odmah vratite na policu kobasice, hrenovke, salamu i paštetu ako ste na deklaraciji uočili polifosfate koji se obilježavaju E451, E452 i E453 jer su genotoksični ili narodski rečeno, oštećuju nam gene.

Posebno vodite računa da ne jedete niti jedan proizvod koji sadrži E407, kako se obilježava karagenan. On se lijepi za zidove crijeva, stvara ranice koje se poslije mogu pretvoriti u rak debelog crijeva – upozorava taj stručnjak.

Kako dodaje, ako ste pročitali da neki od proizvoda sadrži poboljšivač okusa - glutaminat, to je dokaz da u njemu nema mesa.

Sve što smo naveli odnosi se na trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Kada je meso u pitanju, ako kupujete, primjerice, svinjske šnicle, obratite pažnju da li je meso prošarano žilicama masti ili ne. Ako jeste, te životinje i nisu tako loše hranjene. Ukoliko nema ni grama bijele masnoće, a vodica curi iz njega, dokaz je da su svinje, uz hranu, dobivale hormon rasta i antibiotike. Spremanje mesa trebalo bi biti tako da ne zagori.

U toj zagoreloj masi pojavljuje se spoj dioksin, koji je kancerogen. Najbolje je kuhati ga, peći zavijenog u foliju u pećnici ili teflonu, u ulju, a može i na električnom roštilju. Ako netko voli baš miris dima, može peći meso i na roštilju na ugljen.

Pritom voditi računa da se meso stavlja na rešetku kada ugljen prestane dimiti i kada se stvori jak žar – objašnjava stručnjak i za kraj zaključuje da djeci svakako ne bi trebalo davati prerađevine, naročito ne paštete i hrenovke.

Na kraju, paštete uz malo truda možete napraviti i sami!
 
(alo.rs/uredio:NSP)