Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » Svijet 2015: Mo─ç se seli na istok

Svijet 2015: Mo─ç se seli na istok

brics-putinKoji su doga─Ĺaji obilje┼żili svijet u godini koja je za nama?

Protekla 2015. je godina velikih me─Ĺunarodnih potresa. Terorizam i izbjegli─Źka kriza su uzdrmali europski kontinent i same temelje Europske unije, koji su se pokazali manje solidni nego ┼íto je izgledalo. Sukobi na Bliskom istoku u─Źinili su svijet nesigurnijim mjestom i pokazali da rje┼íenje za me─Ĺunarodne sukobe ne le┼żi u vojnim intervencijama SAD i njenih saveznika ve─ç u me─Ĺunarodnoj suradnji.

Rusija je pokazala da je nezaobilazni akter na me─Ĺunarodnoj sceni. Devalvacija yuana je izazvala paniku na svjetskom tr┼żi┼ítu, a Rusija i Kina su nastavile ja─Źati euroazijsku osovinu i dovode u pitanje ameri─Źku hegemoniju.

Pregled svijeta koji se mijenja pred na┼íim o─Źima:

Euroazijski zaokret

Sporazum o Euroazijskoj ekonomskoj uniji je stupio na snagu. Nova ekonomska i politi─Źka zajednica na politi─Źkoj karti svijeta je formirana po ugledu na Europsku uniju, s ciljem da ujedini euroazijske dr┼żave. Uniju su osnovale Rusija, Bjelorusija i Kazahstan, a pridru┼żile su im se Armenija i Kirgistan. Kandidat za ─Źlanstvo je i Tad┼żikistan, a kao mogu─çi kandidati spominju se i Uzbekistan i Turkmenistan. Ugovor o slobodnoj trgovinskoj zoni potpisala je s Vijetnamom, Uzbekistanom i Moldavijom, a ┼żelju da se priklju─Źe ovoj zoni izrazile su Kina, Egipat, Tunis, Sirija, Indija, Iran, Pakistan, Novi Zeland, Izrael i Mongolija.

EAU broji oko 182 milijuna ljudi na 15 posto svjetske teritorija, koji imaju zajedni─Źku gospodarsku aktivnost vrijednu 4,5 milijardi dolara. Unija predstavlja 3,2 posto svjetskog BDP-a i 3,7 posto globalne industrijske proizvodnje. U njoj su neki od najve─çih proizvo─Ĺa─Źa nafte i plina na svijetu.

Napad zbog karikature

Napad u Parizu, u kome su ubijeni novinari lista “Charlie Hebdo” i policajci, ozna─Źio je po─Źetak valova terorizma koji se sa Bliskog istoka i sjevera Afrike prenio na europski kontinent.

Ovi napadi su pokazali snagu radikalne islamisti─Źke organizacije ISIS, izrasle iz kaosa koji su izazvale vojne intervencije SAD i njenih saveznika na Bliskom istoku, i razmjere ideolo┼íke indoktrinacije politi─Źkog islama u Europi. Napad na “Charlie Hebdo” i serija manjih teroristi─Źkih akata diljem Europe otkrili su ranjivost Europe i njene obrane.

Uspon i pad Sirize

Pobjeda pokreta nove ljevice koji je poveo ─Źetrdesetdvogodi┼ínji Alexis Tsipras na izborima 27. sije─Źnja ozna─Źila je proboj svje┼żih politi─Źkih snaga na umornoj europskoj politi─Źkoj sceni. Prvi put je na ─Źelo jedne vlade u Europskoj uniji do┼íla partija koja se otvoreno suprotstavlja njenoj politi─Źkoj i ekonomskoj politici.

Grci su rekli “ne” politici ┼ítednje i diktatu institucija poput Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda i Europske sredi┼ínje banke. Njihov poku┼íaj da se izbore za nezavisnu politiku zavr┼íio se kapitulacijom pred kreditorima.

Gr─Źka je ostala u eurozoni, ali je pristala na sporazum s europskim institucijama kako bi izbjegla bankrot.

Neuspjeh Gr─Źke nije obeshrabrio snage nove ljevice koje se protive ekonomskoj doktrini Bruxellesa. One su oja─Źale nakon izbora Jeremyja Korbina na ─Źelu laburisti─Źke stranke u Velikoj Britaniji, i prodora lijevih antiliberalnih partija u Portugalu i ┼ápanjolskoj, gdje je Podemos, “┼ípanjolska Syriza”, u┼íao u parlament nakon prodora na parlamentarnim izborima.

Kubanska zastava ispred State Departmenta

Kubanska zastava se zavijorila ispred ulaza u ameri─Źki State Department, prvi put od 1961. godine, ─Źime je okon─Źana vi┼íedecenijska politika izolacije koju su SAD provodile prema Kubi. Havana je kao uvjet za potpunu normalizaciju odnosa postavila ukidanje ekonomske blokade i vra─çanje nezakonito prisvojene teritorije na kojoj se nalazi vojna baza Guantanamo, kao i da SAD prestanu financirati kubansku opoziciju sa ciljem da sru┼íe re┼żim u Havani. Vo─Ĺa kubanske revolucije Fidel Castro poru─Źio je da su SAD du┼żne naknade Kubi vi┼íemilijunske gubitke koje je otok pretrpjelo zbog ameri─Źke politike.

Rusko-kineski savez

Zahvaljuju─çi suradnji dviju zemalja, posljedice ekonomskih sankcija koje je Zapad uveo Rusiji su znatno ubla┼żene. Moskva je udvostru─Źila izvoz plina u Kinu, s kojom je sklopila ugovore u juanima i rubljama, a ne u dolarima.

Strategija dviju zemalja je da se oslobode dolara, a time i ameri─Źkog pritiska. Suradnja Moskve i Pekinga nadilazi domenu energetike, trgovine i gospodarstva, o ─Źemu svjedo─Źe i koordinirani nastupi u Vije─çu sigurnosti UN. Te┼żi┼íte svjetske mo─çi se prebacuje u Aziju, gdje se zemlje okre─çu strate┼íkoj suradnji i izgradnji zajedni─Źkih infrastruktura i financijskih i monetarnih institucija. Rusko-kineski savez brine Washington, zbog ─Źega je te┼żi┼íte svoje vanjske politike usmjerio ka azijsko-pacifi─Źkoj regiji.

Iran bez sankcija

┼áest velikih sila, uklju─Źuju─çi i SAD, postiglo je povijesni sporazum o iranskom nuklearnom programu. Sporazum predvi─Ĺa postupno ukidanje sankcija (UN, SAD i Europske unije) koje su ko─Źile razvoj zemlje. Teheran, kome je Zapad uveo sankcije optu┼żuju─çi ga da ┼żeli da napraviti nuklearnu bombu, pristao je da stavi pod kontrolu svoj nuklearni program.

Sporazum sa Iranom, koji je izazvao o┼ítro protivljenje tradicionalnih ameri─Źkih saveznika u regiji, Saudijske Arabije i Izraela, svjedo─Źi o promjeni politike Washingtona prema Teheranu, koji je od neprijatelja postao potencijalni saveznik u borbi protiv radikalizovanih islamskih skupina na Bliskom istoku. Uspjehu pregovora doprinijela je Rusija, koja se zalagala za ukidanje embarga.

Izbjegli─Źka kriza i novi zidovi u Europi

Val izbjeglica kakav nije zapam─çen od Drugog svjetskog rata uzdrmao je Europsku uniju i pokazao da nije sposobna na─Ĺe rje┼íenje. Od svih europskih ─Źelnika dobrodo┼ílicu onima koji bje┼że od rata ponudila je jedino njema─Źka kancelarka Angela Merkel, koju je zbog toga ameri─Źki list “TIME” proglasio za osobu godine. Zbog politike “otvorenih vrata” prema migrantima nai┼íla je, me─Ĺutim, na o┼ítru osudu unutar Njema─Źke, ali i od zemalja poput Ma─Ĺarske, ─îe┼íke, Poljske.

Odgovor Europske unije je dizanje bodljikavih ┼żica – prvu je podigla Ma─Ĺarska na granici sa Srbijom – i obustava primjene Schengenskog sporazuma o slobodnom kretanju u nizu zemalja. Izbjegli─Źka kriza pokazala je da ne postoji zajedni─Źki europski odgovor na krize i produbila tendenciju za obnavljanjem nacionalnog suvereniteta u zemljama poput Velike Britanije, Finske i Danske.

Devalvacija yuana i panika na svjetskim burzama

Odluka kineske vlade da devalvira juan bila je povod za razne interpretacije, od toga da je to znak slabosti kineskog gospodarstva do toga da poku┼íava pokrenuti monetarni rat. Kineske vlasti su objasnile da je u pitanju reguliranje tr┼żi┼íta. Reakcija na burzama pokazala je koliko je svjetska ekonomija postala ovisna od kineske.

Cilj kineske vlade je da juan postane me─Ĺunarodna valuta, ┼íto bi, smatraju ekonomisti, moglo ugroziti hegemoniju ameri─Źkog dolara. Kina, druga po veli─Źini ekonomija na svijetu, tra┼żi na─Źin da se emancipira. Pravo joj je dao Me─Ĺunarodni monetarni fond, koji je uvrstio juan me─Ĺu rezervne valute, uz dolar, euro, funtu i jen. Ova odluka nije najbolje primljena u Washingtonu. Me─Ĺunarodne financijske transakcije ─çe se ubudu─çe sve vi┼íe odvijati u juanima.

Vojna intervencija Rusije u Siriji

Rusija je pokrenula vojnu intervenciju na poziv sirijskog predsjednika Bashara el Assada, koji je tra┼żio od Moskve da pomogne Damasku u borbi protiv Islamske dr┼żave. To je prva velika operacija postsovjetske Rusije izvan teritorija biv┼íeg Sovjetskog Saveza. Avijacije SAD i njihovih saveznika bombardiraju u Siriji od rujna 2014. godine bez odobrenja Vije─ça sigurnosti i sirijskih vlasti.

U govoru Vladimira Putina u Ujedinjenim narodima neposredno pred po─Źetak intervencije, ruski predsjednik je kritizirao agresivne vanjske intervencije Zapada u svijetu, koje su, umjesto pobjede demokracije, dovele do nasilja, siroma┼ítva, socijalne katastrofe i nepo┼ítivanja temeljnih ljudskih prava. “Da li makar sada shva─çate ┼íto ste u─Źinili?” Pitao je Putin tvorce ovakve politike. Prema podacima Ujedinjenih naroda, u ratu u Siriji, koji traje ─Źetiri godine, ubijeno je vi┼íe od 220.000 ljudi, a 12 milijuna se nalazi u te┼íkoj humanitarnoj situaciji.

Ruska intervencija u Siriji pokazala je da sukobi na Bliskom istoku ne mogu rje┼íavati bez Moskve, ┼íto je dovelo do zaokreta u poziciji Washingtona i europskih zemalja, poput Francuske. Washington, Pariz i London su priznali da sa Rusijom imaju zajedni─Źke interese. U roku od nekoliko mjeseci pre┼ílo se od hladnoratovskog tona do ┼żivih diplomatskih aktivnosti zapadnih diplomata s ruskim kolegama u cilju vojne suradnje.

Obaranje ruskog putni─Źkog aviona

ISIS je preuzeo odgovornost za ru┼íenje ruskog putni─Źkog aviona koji se sru┼íio u sredi┼ínjem Sinaju, jednom od upori┼íta teroristi─Źke organizacije. Avion se od eksploziva raspao na dva dijela, a svih 217 putnika i sedam ─Źlanova posade je poginulo.

Teroristi─Źki napad je izveden uz pomo─ç eksplozivne naprave doma─çe proizvodnje. Bomba, koja se nalazila u limenci “┼áveps”, postavljena je ispod sjedala u avionu. Rije─Ź je o najve─çoj katastrofi u povijesti ruske avijacije.

Teroristi─Źki napad u Parizu

Za razliku od napada na “Charlie Hebdo”, meta teroristi─Źkih akata koji su se dogodili 13. studenog u Parizu bili su svi – publika na rok koncertu, gosti u kafi─çima i na nogometnoj utakmici. U ┼íest koordiniranih napada u ime ISIS-a poginulo je 130 osoba. To su najsmrtonosniji napadi u Francuskoj od Drugog svjetskog rata i drugi po broju ┼żrtava u Europi, poslije onog u Madridu u o┼żujku 2004. godine. Prvi put su u napadima sudjelovali bomba┼íi-samoubojice, trenirani u Siriji. Teroristi su, me─Ĺutim, francuske i belgijske nacionalnosti, ┼íto je potvrdilo fenomen radikalizacije omladine unutar Europe.

Francuska je nakon napada uvela izvanredno stanje, poja─Źala kontrolu granica i zatra┼żila me─Ĺunarodnu koaliciju u borbi protiv Daesu-a u kojoj bi sudjelovala i Rusija.

┼áok koji se osjetio nakon atentata doprinio je povijesnim rezultatima Nacionalnog fronta u prvom krugu regionalnih izbora. Partija radikalne desnice koja se zala┼że za zatvaranje granica i zaustavljanje migranata uzdrmala je tradicionalni dvostrana─Źki sustav i postala tre─ça snaga na francuskoj politi─Źkoj sceni.

Turska sru┼íila ruski bombarder “suhoj”

Turske snage su sru┼íile ruski bombarder “suhoj” iznad granice sa Sirijom. Prvi put u pola stolje─ça je jedna ─Źlanica NATO-a oborila ruski avion. Incident, u kome je poginuo ruski pilot, izmijenio je odnose Moskve i Ankare. Rusija je uvela ekonomske sankcije Turskoj i optu┼żila ovu ─Źlanicu NATO-a da sudjeluje u ilegalnoj trgovini naftom s teroristima u Siriji i da ni┼íta ne ─Źini da zaustavi d┼żihadiste koji nesmetano prolaze kroz njen teritorij.

Produ┼żene sankcije protiv Rusije

Uspostavljeno me─Ĺusobno razumijevanje Rusije i SAD o rje┼íenju sirijskog problema zasad se ni na koji na─Źin nije odrazilo na njihovo konfrotiranje kad je rije─Ź o Ukrajini. SAD ne samo da nisu ukinule sankcije protiv Rusije, nego su i pro┼íirile njihov popis. Stopama Washingtona krenula je i EU, produ┼żiv┼íi sankcije Rusiji, iako je vi┼íe ─Źelnika zemalja Unije izrazilo neslaganje s takvom politikom.

Problem Ukrajine ostaje otvoren

Zapad uporno inzistira da Rusija provede Minski sporazum, iako je o─Źito da je Kijev taj koji ne provodi dogovoreno. U me─Ĺuvremenu, Ukrajina je poduzela energetsku blokadu Krima, obnovila pucnjavu na istoku i uvela moratorij na otplatu tri milijarde dolara te┼íkog duga koji ima pred Rusijom, ─Źime je pokazala da je fakti─Źki pred bankrotom. U godini pred nama ne─çe vi┼íe va┼żiti ni zona slobodne trgovine izme─Ĺu Ukrajine i Rusije, zbog stupanja na snagu sporazuma o asocijaciji izme─Ĺu Kijeva i EU.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

"Rije─Źi o nacisti─Źkoj Njema─Źkoj otkrivaju prave namjere turskog predsjednika Erdogana"
OVO MORATE VIDJETI: Teksas dozvolio svojim gra─Ĺanima da slobodno nose revolvere, pi┼ítolje i pu┼íke

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama