Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » CIA se vi┼íe bavi dr┼żavnim prevratima i likvidacijama nego ┼ípijuna┼żom

CIA se vi┼íe bavi dr┼żavnim prevratima i likvidacijama nego ┼ípijuna┼żom

cia-cistacZA AMERIKANCE JE GLOBALNA DOMINACIJA VE─ć DESETLJE─ćIMA – IMPERATIV DR┼ŻAVNOG TE─îAJA

Tijekom posljednjih desetlje─ça, ─Źelnici SAD vi┼íe puta su proklamirali globalnu dominaciju kao imperativ svog vanjskopoliti─Źkog kursa.

Cilj odr┼żavanja svjetskog liderstva, na koje se u SAD gleda kao na dobrobit za druge zemlje, jasno je utvr─Ĺen u dr┼żavnim dokumentima, posebno u Strategiji nacionalne sigurnosti SAD iz velja─Źe 2015. godine.

U preambuli tog dokumenta ukazano je da “pitanje nije u tome da li Amerika treba biti vode─ça, nego u tome – kako da budemo vode─çi”.

Te┼żnja za svjetskom hegemonijom umnogome proizlazi iz mentalnog sklopa ameri─Źkog establi┼ímenta, preciznije, iz predstave svojstvene njegovom ve─çem dijelu o vlastitom mesijanizma i “ameri─Źkoj izuzeznosti”, kako je o tome pisao krajem XX. stolje─ça jedan od omra┼żenih vanjskopoliti─Źkih ideologa SAD Zbigniew Brzezinski.

“Ja svom du┼íom vjerujem u ameri─Źku izuzetnost” – izjavio je i predsjednik SAD Barak Obama u svibnju 2014., u govoru o osnovama vanjske politike SAD pred pitomcima Vojne akademije u West-Pointu, dodaju─çi da Sjedinjene Dr┼żave smatra “jedinom nezamjenjivom nacijom”.

Uvjerenost u jedinstvenost svoje civilizacijske uloge dovela je do toga da je u vanjskopoliti─Źkoj praksi Washingtona uplitanje u unutarnje stvari drugih dr┼żava de facto priznato kao dozvoljeno, a u mnogim slu─Źajevima i kao nu┼żan uvjet na putu ka globalnom liderstvu.

Ubrzo po zavr┼íetku Drugog svjetskog rata, u okviru konfrontacije sa sovjetskim utjecajem, Sjedinjene Dr┼żave po─Źele su zama┼íno da se mije┼íaju u izgradnju cijelih dr┼żava i u dru┼ítveno-politi─Źki ┼żivot drugih zemalja: Kine, Italije, Gr─Źke, Koreje, a 1953. – i naftonosnog Irana, gdje je po mi┼íljenju poznatog ameri─Źkog istra┼żiva─Źa CIA-e, Tim Weinera, Centralna obavje┼ítajna slu┼żba u suradnji s Velikom Britanijom uspje┼íno realizirala dr┼żavni prevrat, prvi u povijesti te ameri─Źke obavje┼ítajne slu┼żbe.

Mada, ako ─çemo precizno, Bijela ku─ça je na tom popri┼ítu i ranije isprobavala snagu, na primjer, iskrcavanjem nekoliko tisu─ça vojnika na Sjeveru i Dalekom Istoku Rusije u vrijeme Gra─Ĺanskog rata koji je zahvatio Rusiju nakon revolucije 1917. godine.

Prema ocjenama va┼íingtonskog povjesni─Źara William Bluma, tijekom godina Hladnog rata, Sjedinjene Dr┼żave ukupno su izvele vi┼íe od pedeset krupnih javnih i tajnih intervencija u kojima je njihova uloga vi┼íe ili manje poznata.

U te intervencije on je ubrojao operacije promjena vlada, suzbijanja narodno-patriotskih pokreta koji su se borili protiv diktatorskih re┼żima-saveznika Bijele ku─çe, kao i bombardiranje nepodobnih zemalja. Po svoj prilici, popis je nepotpun i stalno se dopunjava u mjeri u kojoj se ─Źine dostupnim vladine arhive SAD.

Nakon raspada socijalisti─Źkog bloka i unato─Ź iluzijama o “kraju povijesti”, koje su se pojavile u zapadnoj politikologiji, kao i sveop─çem trijumfu liberalne demokracije, Sjedinjene Dr┼żave nisu odustale od nasilja kao metode za u─Źvr┼í─çivanje svojih interesa na me─Ĺunarodnoj sceni. U novije vrijeme one su imale odlu─Źuju─çi doprinos u raspadu Jugoslavije, okupirale Afganistan (2001.) i Irak (2003.), razorile dr┼żavnost Libije (2011.) i realizirale niz drugih manje javnih uplitanja diljem zemaljske kugle.

Uz podr┼íku SAD-a, na postsovjetskom prostoru pro┼íao je val takozvanih “obojenih revolucija”: “revolucija ru┼ża” u Gruziji (2003.), “naran─Źasta revolucija” (2004.) i “Euromajdan” (2014.) u Ukrajini, a tako─Ĺer prvi uspje┼ían prevrat u Centralnoj Aziji – takozvana “revolucija tulipana” u Kirgistanu 2005.

Imaju─çi u osnovi ideolo┼íke motive, ameri─Źka vlada u svom djelovanju ipak, slijedi i potpuno pragmati─Źne ciljeve. Oni joj omogu─çuju da klju─Źne regije svijeta “zasiti” marionetskim re┼żimima i da u njima u─Źvrsti utjecaj Washingtona, da granice vanjskopoliti─Źkih suparnika SAD okru┼żi ┼żari┼ítima napetosti koja usporavaju njihov normalan razvoj, pro┼íiriti prostor za djelatnost ameri─Źkih biznis-imperija, kao i da u svoju korist prekr┼íi strate┼íki nuklearni paritet itd.

Budu─çi da se nalaze odvojeno od Euroazije, ameri─Źki stratezi u mnogim slu─Źajevima, ili ne ra─Źunaju, ili svjesno ignoriraju katastrofalne posljedice svojih intervencija u odnosu na udaljene zemlje, koje se iskazuju u rasprostiranju teroristi─Źke agresije, u porastu obujma proizvodnje narkotika, u valovima izbjeglica, pogor┼íanju etni─Źkih konflikata i drugim bolnim procesima.

Takav stav prema me─Ĺunarodnim odnosima bio je razlog da se u znanstvenoj teoriji politikologije pojavi “upravljanje kaosom”.

Kaos pred na┼íim o─Źima prelazi granice Bliskog Istoka i nadvija se nad uspje┼ínom Europom.

Sam vanjskopoliti─Źki sustav SAD izgra─Ĺen je za prisilnu ekspanziju sa uvje┼żbanim algoritmima nametanja svoje volje. Na primjer, kao ┼íto su vi┼íe puta isticali stru─Źnjaci koji su upoznati s na─Źinom rada specijalnih slu┼żbi, CIA se ne treba smatrati klasi─Źnom obavje┼ítajnom slu┼żbom.

Prikupljanje i analiza vanjskih povjerljivih informacija nalaze se na kraju popisa njezinih zadataka, a na prvom mjestu, kako potvr─Ĺuje direktor Ruskog instituta za strate┼íke studije, ranije general pukovnik Vanjske obavje┼ítajne slu┼żbe, Leonid Re┼íetnjikov, nalazi se – “uklanjanje, uklju─Źuju─çi i fizi─Źko, politi─Źkih aktivista i organiziranje prevrata”.

Zapravo, “organizirani politi─Źki rat”, kako se izrazio autor ameri─Źke “politike obuzdavanja” i veleposlanik u SSSR-u, George Kenan, formuliran je kao prioritet agencija jo┼í prilikom njenog osnivanja i fiksiran u tada zatvorenim direktivama Vije─ça za nacionalnu sigurnost SAD.

U skladu s jednom od direktiva koja je prethodila zakonu o CIA-i, a datirana je s 18. lipnja 1948. pod brojem 10/2, SNB nala┼że da “otvoreno inozemno djelovanje ameri─Źke vlade trebaju pratiti tajne operacije koje su planirane i izvedene tako da sudjelovanje u njima ameri─Źke vlade nije o─Źigledno za neupu─çene osoba, a u slu─Źaju otkrivanja, da ameri─Źka vlada mo┼że odbiti bilo kakvu odgovornost za njih”.

U “tajne operacije” ubrojeni su propaganda, ekonomski rat, sabota┼że, anti-sabota┼że, diverzije i evakuacije, podriva─Źko djelovanje, pomo─ç ilegalnim pokretima i sl.

Po┼íto se na─Ĺu u orbiti vanjskopoliti─Źkih interesa SAD zemlje svijeta su prisiljene na ovaj ili onaj na─Źin na sebi osje─çati tu neugodnu specifi─Źnost ameri─Źke vanjskopoliti─Źke doktrine, koja se ─Źesto prikriva paravanom retorike o ljudskim pravima i demokraciji.

Neophodno je da se to pamti i u Rusiji da bi se adekvatno procjenjivalo s kim se mora imati posla.
 
(fakti.org/uredio:nsp)

Ponovo se razbuktava stari spor: jesu li Amerikanci uop─çe bili na Mjesecu?
PUTINOVO PRVO PRAVILO: Ako je borba neizbje┼żna, udri prvi!

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama