NOBELOVAC DEATON: U tijeku je nagli porast smrtnosti među bijelim Amerikancima

FAKTORI SU: GUBITAK ŽIVOTNOG SMISLA, UPOTREBA ANALGETIKA, OPIJATA I NARKOTIKA …

Američki dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Angus Deaton objavio je rezultate svog istraživanja čiji je rezultat bio da pokaže: što je razlog naglog porasta smrtnosti – koji traje od 1999. godine do danas – među bijelim stanovništvom Amerike.

Deaton je partner u istraživanju bila njegova supruga – ekonomst sa Pricetonskog sveučilišta Anne Case.

Par Deaton-Case prvo je ukazao da se kod manjinskih etničkih skupina u SAD smrtnost i dalje smanjuje, a da se u svijetu – čak ni u zemljama s visokim dohotkom po glavi stanovnika – nigdje ne povećava.

Njih dvoje još nemaju pouzdan odogovor što je točno dovelo do naglog skoka smrtnosti među američkim bijelcima, ali je iznio ova saznanja i prespostavke:

Prvo: rast smrtnosti nije posljedica kroničnih bolsti srca, dijabetesa i raka, niti povećanog broja ubojstava i nesretnih slučajeva.

Drugo: došlo je do naglog porst broja samoubojstava među bijelim muškarcima i ženama srednjih godina.

Treće: od kraja 1990. došlo je do primjetnog rasta ovisno bijelog stanovništva SAD od anelgetika-opijata, s negativnim posljedicama po zdravlje i smrtnim ishodima.

Ovome je Deston, koji je Nobelovu nagradu dobio za ekonomiju, dodao svoj komentar:

“Razina trovanja takvim analgeticima rastao je luđačkim tempom. Veći dio smrtnih ishoda povezan je sa upotrebom propisanih lijekova, a gotovo tri četvrtine sa anelgeticima i opijatima”.

Deaton je ipak tragao dalje, posebno za odgovorom na pitanje: što stoji iza povećanja broja samoubojstava?

Njegov zaključak je: Amerikanci srednjih godina “gube smisao života”.

Prema njegovoj procjeni, jedan od mogućih faktora je to što se ta demgrafska grupa suočila s pojačanom ekonomskom neizvesošću zbog ekonomske krize i zatvaranja tvornica.

Deaton ipak smatra da to nije presudno jer rasta smrtnosti u toj grupi nema u zemljama Europe koje imaju ekonomske probleme i pad proizvodnje praćen zatvaranjem tvornica.

Ovome je dodao: “Moj prijatelj antropolog misli da su Amerikanci srednjih godina izgubili smisao života jer su izgubile nudu u očekivanju progresa”.

Afroamerikanci su u težoj ekonomskoj situaciji od bijelih Amerikanaca srednjih godina, ali se njihov životni razinu podizao proteklih desetljeća. Hispanoamerikanci, opet, dobro znaju da su njihovi roditelji živjeli gore.

Deaton dopušta mogućnost da su bijeli Amerikanci srednjih godina imali veća očekivanja i da su zato gubitak nade teže podnosili:

“Izgleda da je bijelo stanovništvo podložnije očajanju i da je taj problem masovnije pokušavalo riješiti pomoću alkohola ili narkotika, pogotovo ljudi s nižim obrazovanjem”.

Deaton je posebno ukazao da je razina smrtnosti povezana s uporabom droge i alkohola, i sa samoubojstvima, porasla među svim skupinama američkog stanovništva, neovisno od razine obrazovanja. On ovu činjenicu smatra “pravom bombom”

“Porast smrtnosti je zabilježen i kod učenika s visokim ocjenama.”

Njegovo istraživanje je pokazalo da u SAD smrtnost od trovanja i samoubojstava raste u svim kategorijama stanovništva sa svim razinama obrazovanja.

Najviša razina smrtnosti i dalje je među američkim crncima, a bijeli Amerikanci su – odmah iza njih.

Na trećem mjestu su američki Latinosi, a na četvrtom – Amerikanci azijskog podrijetla.

Deaton je ukazao i da bijeli Amerikanci žive bolje od crnaca, ali ne tako dobro kao Latinosi i Ameri azijskog porijekla.
 
(fakti.org/uredio:nsp)