Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » ┼áto u─Źiniti (s) korporacijama? Razbiti ih na komadi─çe!

┼áto u─Źiniti (s) korporacijama? Razbiti ih na komadi─çe!

mainstream-mediji-kompaniujeMedijske korporacije koje ni┼íta ne mo┼że prisiliti da odgovaraju javnosti valja razbiti

Brankica Petkovi─ç je medijska analiti─Źarka i koordinatorica Medijskog opservatorija jugoisto─Źne Europe, u kojem sudjeluje sedam regionalnih organizacija civilnog dru┼ítva. U sklopu Medijskog opservatorija jugoisto─Źne Europe ra─Ĺeno je vi┼íe istra┼żivanja o stanju medija i novinarstva u regiji, a pro┼íle godine je objavljena i knjiga Zna─Źaj medijskog integriteta: Vra─çanje medija i novinarstva u slu┼żbu javnosti. Petkovi─ç je odrasla i obrazovala se u Osijeku, a devedesetih se preselila u Sloveniju, gdje i danas ┼żivi i radi. Od 2001. godine radi kao istra┼żiva─Źica i menad┼żerica projekata na Mirovnom in┼ítitutu u Ljubljani, autorica je brojnih ─Źlanaka i analiza o problematici medijskih sloboda, vlasni┼ítva, zakonodavstva i kredibiliteta medija.

Zapo─Źnimo s jednim velikim pitanjem – ┼íto danas zna─Źi biti novinar/novinarka u regiji u kojoj ┼żivimo?

Re─çi ─çu vam ┼íto novinari misle da to zna─Źi. Iz medijskih istra┼żivanja koja smo obavljali posljednjih pokazalo se da novinari sami sebe Reforma medijskog sustava ne mo┼że se voditi izolirano od reformi drugih sustava. Korumpirani medijski sustav je samo dio kompleksnih sustava kojima se dr┼żava korumpira i otima gra─Ĺanima opisuju kao dr┼ża─Źe mikrofona, nekoga tko je degradiran na razinu posrednika informacija i nema vi┼íe ni socijalni ni profesionalni status koji donosi ugled, sigurnost, utjecaj.

Materijalni status novinara izuzetno se pogor┼íao u odnosu na protekla razdoblja i biv┼íu dr┼żavu ÔÇô tada je biti novinar zna─Źilo pripadati srednjem sloju, a novinarstvo je bilo ugledna profesija. Danas novinari u regiji imaju pla─çe ispod prosjeka zemalja u kojima ┼żive.

U dr┼żavama regije, izuzev Hrvatske gdje je pla─ça ne┼íto ve─ça, novinarska pla─ça se kre─çe od 200 do 300 eura, pla─çe ─Źesto kasne, a obi─Źno se radi na ugovore koji se (ne)produ┼żuju svakih nekoliko mjeseci. Postoji i to uvjerenje da svatko mo┼że biti novinar, ┼íto dovodi do toga da izdava─Źi ne moraju po┼ítovati ni profesionalne ni socijalne standarde, jer je mogu─çe vrlo brzo dobiti drugog novinara, drugog radnika ÔÇô tr┼żi┼íte je puno nezaposlenih. Biti novinar u na┼íoj regiji trenutno zna─Źi biti smatran poni┼żenim, neslobodnim akterom koji je instrument korumpirane medijske elite.

Postoje li iznimke, novinari koji uspijevaju unato─Ź sustavu, protiv sustava?

Vrlo je malo novinara koji uspijevaju izbje─çi takvu degradaciju i takav polo┼żaj. Nekada je posrijedi sna┼żan profesionalni ugled i integritet novinara pa onda i unutar korumpiranih medija uspijevaju izboriti mali prostor slobode, unikatnosti, posebnog polo┼żaja… Postoji i drugi slu─Źaj, a taj su novinari koji ┼żele izbje─çi polo┼żaj potpune instrumentalizacije korumpirane medijske grupacije pa onda pobjegnu u svoje male medije. Obi─Źno su to mediji na internetu, kao ┼íto je va┼í, ili zanimljivi hibridni modeli kao ┼íto su Novosti.

Valja naglasiti kako su sve to izboreni, a ne slu─Źajni uspjesi – oni su rezultat borbe da se izi─Ĺe iz korumpiranog sustava. Sje─çam se kako mi je Predrag Luci─ç u jednom razgovoru o medijskom integritetu rekao ne┼íto va┼żno ÔÇô promjene ─çe se desiti ako se stvori potreba za promjenama. To nikad ne─çe biti unutar sustava, nego ─çe biti protiv sustava.

Ba┼í kao ┼íto je Feral bio protiv sustava. Novinari koji uspijevaju odr┼żati neki integritet, uspijevaju zato ┼íto izlaze iz glavnog toka novinarstva. Medijski sustav trenutno ne omogu─çava profesionalni dignitet, niti u eti─Źkom smislu, niti u slu┼żenju javnosti i po┼ítivanju radni─Źkih prava.

Radili ste posljednjih godina na raznim istra┼żiva─Źkim projektima o medijima u regiji ÔÇô o medijskom vlasni┼ítvu, zakonodavstvu pojednih zemalja, medijskom integritetu… Kakav bi bio presjek rezultata tih istra┼żivanja ÔÇô koji su glavni problemi koji mu─Źe novinarstvo i medije u regiji?

Stvar je kompleksna, ali se svede na vlasni┼ítvo i financiranje. Kao u svemu drugome ÔÇô bitno je pratiti tok novca kako bi otkrili o ─Źemu se zapravo radi. Jedan od problema je to kako smo izi┼íli iz socijalizma s na┼íim medijskim sustavima i kako smo se u toj medijskoj tranziciji sna┼íli u novom kapitalisti─Źkom sistemu. U trenucima prijelaza u potpunosti se zanemarilo pitanje vlasni┼ítva.

Radila se privatizacija koja je generirala ve─çinu problema, dolazili su strani investitori, dugo vremena se nije pazilo na koncentraciju vlasni┼ítva. U nekim slu─Źajevima, kao u Hrvatskoj, strani vlasnici su birali medijsko vlasni┼ítvo bez odgovaraju─çe regulacije i tako se generiralo i danas se generira polje medijskog vlasni┼ítva u kojem se ono stje─Źe, ili se njime trguje, ali ne zbog ┼żelje da se vlasnik bavi medijskom djelatno┼í─çu. To vlasnike medija u na┼íoj regiji ne zanima.

Ne stje─Źu, ne prodaju i ne upravljaju medijima zato ┼íto se ┼żele baviti medijskom djelatno┼í─çu i ┼íto imaju po┼ítovanje prema novinarstvu kao djelatnosti koja treba slu┼żiti javnosti. Vlasni┼ítvo se stje─Źe kao poluga utjecaja na politi─Źke tokove i tokove novca.

Kad govorim o utjecaju na politi─Źke tokove, ne mislim na ideologiju, to je iluzija. Medijskim vlasnicima nisu bitni lijevi i desni, njima je bitan utjecaj na tokove novca preko utjecaja na politi─Źke aktere. Tako ne┼íto ┼íto bi trebalo biti tr┼żi┼íte, sloboda i konkurencija, u stvari parazitira na tokovima dr┼żavnog novca. To se radi i preko poreznog sustava, posebnih poreznih stopa, do dugovanja i nepla─çanja doprinosa. Politi─Źke grupacije koje medijski vlasnici imaju u svom lancu utjecaja to toleriraju.

Dr┼żavni novac na taj na─Źin zavr┼íava u privatnim d┼żepovima velikih medijskih vlasnika. To je zanimljiv fenomen ÔÇô mi mislimo da se radi o privatnom sektoru, o slobodi tr┼żi┼íta, ali u ovoj regiji taj je medijski sektor veoma povezan s dr┼żavnim novcem.

Veliku ulogu tu igra ogla┼íiva─Źka industrija, a posebno negativno utje─Źu razne agencije za ogla┼íavanje preko kojih se ─Źesto pere novac. To su pokazala i na┼ía istra┼żivanja. Bosna i Hercegovina je bila drasti─Źan primjer gdje se preko marketin┼íkih ugovora, fiktivnih ugovora, iz javnih poduze─ça izvla─Źio novac. Ali ne morate i─çi u BiH, sjetiti se samo slu─Źaja Fimi Media. To je uzorak koji je najve─çi problem na┼íe regije ÔÇô sumnjivi tokovi novca i prikriveni vlasni─Źki odnosi.

Mnogi ─çe re─çi da je problem u “balkanskom mentalitetu”, ali ovi problemi nisu svojstveni zemljama Balkana. Stoji li uop─çe teza o “balkanskom mentalitetu” i za┼íto se ona ─Źesto povla─Źi ÔÇô u svemu pa tako i u medijskim pitanjima?

Kada govorimo o balkanskom mentalitetu, u bilo kojem smislu, a naro─Źito u smislu dru┼ítevnog i ekonomskog sustava, mislim da je jako dobro ─Źitati Borisa Budana. On upozorava kako smo na sebe u vrijeme prijelaza sa socijalizma na kapitalizam preuzeli ulogu u─Źenika demokracije, nedorasle djece za samostalnu izgradnju dru┼ítvenih sustava.

Prihvatili smo upozorenja i tretman Zapada, tretman koji postoji i danas ÔÇô kao nekoga tko nema razvijenu demokraciju i nema uvjete za nju. Vrlo nekriti─Źno smo odbacili neke vrijednosti i poluge koje smo imali u prija┼ínjem sistemu, a preuzeli neke nove u kojima je puno toga privid demokracije. Volja gra─Ĺana i mogu─çnost da participiraju, da preko javnih medija dobiju kvalitetnu informaciju, ┼íto bi sve trebali biti temelji demokracije, u kapitalisti─Źkom sustavu se izigravaju. Nije to stvar Balkana, te vrijednosti se izigravaju i na Zapadu, duboko i sistematski.

Problem koncentracije medijskog vlasni┼ítva, ali i brojne druge probleme unutar medijskog sustava, imaju i mnogo ve─çe zemlje od na┼íih ÔÇô od Italije do Velike Britanije. Teza o balkanskom mentalitetu u tom smislu nipo┼íto ne dr┼żi vodu, ali ono ┼íto jest ─Źinjenica je da mi imamo specifi─Źan polo┼żaj s kojim se moramo nositi. S tim polo┼żajem se ne trebamo nositi kao s nekim kri┼żem, velikom kaznom – a to je to da smo pedeset godina imali neki drugi dru┼ítveni sustav. Instrumenti koje su mediji imali za djelovanje unutar tog sustava sigurno utje─Źu na na─Źin kako smo zadnjih dvadeset godina gradili novi medijski sustav.

Na koji na─Źin utje─Źu?

Valja reći kako mi zadnjih dvadeset godina gradimo medijski sistem po instrukcijama zapadnih legislativa i teorija medija, a sve što vidimo jest kako se naši medijski sustavi urušavaju i u puno su gorem stanju nego u zadnjem razdoblju socijalizma.

Tu ne┼íto zbilja nije u redu, ne mo┼że se za to kriviti balkanski mentalitet. Na kraju krajeva, na na┼íoj medijskoj sceni veliki akteri su zapadne grupacije i stru─Źnjaci sa Zapada. Bilo je tu ra zli─Źitih na─Źina da se, ako smo mi barbari, stvar dovede u red, ali to nije slu─Źaj. Sada se pokazuje da zapravo imamo problem s modelom koji kopiramo – on nije dobar te postoji potreba za cjelovitom reformom, i ne samo u na┼íoj regiji.

Koji bi instrumenti u tom slu─Źaju trebali ┼ítititi gra─Ĺane?

Kada sam s kolegicom Sandrom Ba┼íi─ç Hrvatin radila istra┼żivanja, prou─Źavaju─çi i situaciju u razvijenim zemljama EU, do┼íle smo do zaklju─Źka da na razini ─Źitave EU nema instrumenta koji ┼ítiti gra─Ĺane od korumpiranih medija i omogu─çava im pristup nepristranim, kvalitetnim informacijama. Pitanje je postoji li igdje takav mehanizam, jer kapitalizam ide za time da slu┼żi kapitalu i vlasnicima, a time se naravno vodi i EU kada ┼ítiti velika medijska poduze─ça.

Uzmimo primjerice inizistiranje na medijskom opismenjavanju gra─Ĺana, koje je u strategijama EU ve─ç godinama prioritet. To je ne┼íto ┼íto nije upitno, ali gledajte ÔÇô ja koja sam svoje ─Źitavo ┼íkolovanje pro┼íla u socijalizmu o medijima sam u─Źila jo┼í u osnovnoj ┼íkoli, kroz razne predmete i aktivnosti. Obrazovanje za medije bilo je bitan dio nastave ÔÇô postojale su ┼íkolske novine, radio. Nemojmo sada govoriti da nam je medijska pismenost ne┼íto potpuno novo i ne┼íto ┼íto ─çe gra─Ĺane spasiti od podivljalog medijskog sustava. Ponavljam, ona je bitna, ali nije prioritet.

To je samo djeli─ç problema, spasit ─çe nas samo ako zaustavimo i kontroliramo one prostore gdje je istinska mo─ç. Valja razbiti velike medijske korporacije koje trenutno ni┼íta ne mo┼że prisiliti da odgovaraju javnosti, one su ja─Źe od vlada i politi─Źara, a zajedno s njima su ─Źudovi┼íta koja uzimaju novac od gra─Ĺana i manipuliraju javno┼í─çu. Gra─Ĺani diljem Europe i svijeta, pa tako i na┼íe regije, su istinske ┼żrtve, a mi tome trenutno ne uspijevamo dosko─Źiti.

Postoje li velike razlike me─Ĺu zemljama u regiji po pitanju medijskih sloboda i kvalitete medija? Mo┼żemo li za neku zemlju re─çi da je stanje najbolje tj. najmanje lo┼íe?

Dominatni vlasni─Źki i financijski uzorci su sli─Źni, iako ima nekih posebnosti kod svake zemlje. U Albaniji je velik problem netransparentnost. Oni ni danas nemaju podataka o nakladama, ┼íto je temelj medijskog tr┼żi┼íta kada se radio o ogla┼íavanju. S druge strane tamo je neki zamah, lijevo-liberalna koalicija je na vlasti, EU ima veliki utjecaj u reformama i promjenama, mijenjaju se zakoni, ─Źini se da ima vi┼íe optimizma u tom smislu… U Bosni i Hercegovini i Srbiji situacija je ipak dramati─Źnija, tamo se vlast i grupacije udru┼żene s vla┼í─çu usu─Ĺuju vrlo direktno prijetiti novinarima, vr┼íiti ekonomske i druge vrste pritiska.

U Srbiji veoma brine val privatizacije koji traje i djeluje deprimiraju─çe jer je napravljen kao na─Źin i┼żivljavanja za neke vlasnike koji ┼żele postati vlasnici, ali nemaju iskustvo i kapitalske osnove da bi strate┼íki mogli biti vlasnici medija. Srbija se mo┼że definirati kao kombinacija dobrih zakonskih poku┼íaja i lo┼íe privatizacije popra─çene pritiscima vladaju─çe stranke na slobodu medija. ┼áto se ti─Źe Bosne i Hercegovine, tamo vlasni┼ítvo nije dobro regulirano.


Naime, postoji zabrana kupovine medija za strance, ali te se zabrane nitko ne pridr┼żava. Strani vlasnici se pojavljuju u BiH, osnuju lokalno poduze─çe i onda se vi┼íe nitko ne pita tko je iza toga. Blokada poliit─Źkih odluka traje jako dugo u zemlji i to se najbolje vidi na polo┼żaju regulatora. Tamo┼ínja Regulatorna agencije za komunikacije BiH je dugo bila uzor cijeloj regiji, predstavnici te agencije su ugledni stru─Źnjaci u EU, iz nje je izrasla Dunja Mijatovi─ç koja je ve─ç drugi mandat visoka predstavnica za slobodu medija OESS-a. Ta agencija je sad gotovo uni┼ítena i iz dana u dan je u sve gorem polo┼żaju. Hrvatska pak ima nekih dramati─Źno nazadnih realnosti, ali istovremeno i zanimljivu situaciju oko medijske politike.

Tu se kao uzor medijima u regiji postavlja sustavno promi┼íljanje o tome kakvi mediji trebaju biti u Hrvatskoj. Istina je da ─Źitav proces dono┼íenja medijske strategije traje jako dugo, ali mislim da je on bitan. Najcrnja to─Źka regije svakako je Makedonija, po svim pokazateljima prema kojima mjerimo slobodu medija. Makedonska vlada utje─Źe na medije direktno kroz uredni─Źke sadr┼żaje, preko ogla┼íavanja. Tamo se veoma polariziraju odnosi na politi─Źkoj razini i oni koji su na vlasti, sada Gruevski, to jako dobro koriste.

Rade se brutalne kampanje protiv aktera civilnog dru┼ítva i medija koji su kriti─Źni prema vlasti, prijeti se novinarima, do─Źekuju ih pogrebni vijenci na vratima, gase se mediji… Uspore─Ĺivati druge zemlje regije s Makedonijom jako je te┼íko. Razne organizacije unutar EU poku┼íale su incirati promjene u Makedoniji, ali su korumpirano-klijentelisti─Źke strukture vlasti i kontrole sposobne pre┼żivjeti i oduprijeti se utjecajima i pritiscima me─Ĺunarodnih organizacija.

Tu nije problem samo Gruevski, tu su problem politi─Źke opcije koje kada osvoje vlast u nekoj zemlji tu zemlju smatraju svojim privatnim vlasni┼ítvom, svojim plijenom. To su pogledi koje on izra┼żava, ali i Janez Jan┼ía i Viktor Orban.

To ide linijom ÔÇô ako ho─çete kontrolirati javni medijski servis, formirajte stranku, pobijedite na izborima ÔÇô i onda imate pravo “mije┼íati se” u javne medije. U suprotnom – vi ste civilno dru┼ítvo, ┼íutite u svom kutu. Tako oni do┼żivljavaju javne resurse i medije i takvo upravljanje ─Źini im se sasvim legitimno.

Ta sveop─ça korumpiranost medijskog sustava nu┼żno tra┼żi preispitivanje postoje─çih modela upravljanja, financiranja i vlasni┼ítva medija. Koji bi bio prvi korak na putu ka rje┼íenju?

Prvi dragocjeni korak je otvoriti raspravu o tome. Sandra Ba┼íi─ç Hrvatin ─Źesto govori kako su politi─Źke elite preuzele moderno zapadno tuma─Źenje medija, koje govori o medijima kao o tehnologiji, kao o servisu. Europska direktiva o medijima govori primarno o medijskim uslugama. Dozvolili smo da mediji iz sfere kulture i politi─Źke komunikacije pre─Ĺu u sferu tehni─Źkog, u sferu prijenosnih kanala usluga. Javni mediji se moraju tome oduprijeti, ne smiju dopustiti takvo definiranje.

Rasprave o tim i drugim pitanjima trebale bi se voditi na na─Źin da se putuje na┼íim dr┼żavama, gradovima i malenim sredinama. S gra─Ĺanima treba raspravljati, pokazati im one dijelove medijskog sustava koje oni mo┼żda sasvim ne razumiju ali imaju vlastito vi─Ĺenje o njima.

Raspravljati treba i sa samim medijima i novinarima, potrebno je skupiti sva ta razli─Źita razmi┼íljanja i prijedloge i poku┼íati sastaviti prijedlog medijskog sustava koji bi za┼ítitio javni interes u medijima i ostvario nekoliko modela koji to omogu─çavaju. Istovremeno je bitno da taj model omogu─çi djelovanje komercijalnih medija, s limitima koji moraju postojati u pogledu regulacije, koncentracije vlasni┼ítva i ogla┼íiva─Źkog prostora.

┼áto je s neprofitnim medijima, kako osigurati stabilan prostor za opstanak i dugovje─Źnost takvih medija?

─îitav sustav treba reformirati, treba omogu─çiti prostor za neprofitne medije da mogu u miru i slobodno obavljati svoj posao. Ne da budu bogata┼íi, da budu medijske zvijezde, oni to nikada ne─çe biti, ve─ç da ostvare dostojanstven socijalan polo┼żaj i slobodno rade svoj posao. Uz to moraju postojati i veliki javni medijski servisi. U takav model trebamo upregnuti sve snage, i politi─Źke, i medijske.

Treba smisliti model financiranja kojim bi se novac uzeo od gra─Ĺana, ali ne na na─Źin da se povjeri politi─Źkim strankama i vladi, nego da se uspostave mehanizmi kontrole kako bi ta sredstva bila usmjerena na medije od va┼żnosti za javnost, na medije koji su zna─Źajni i po svom eti─Źkom ustrojstvu.

Dogodi se ponekad da dobri novinari izi─Ĺu iz velikih korumpiranih medija i naprave svoj vlastiti mali medij i uslijed ┼żelje da prakti─Źno djeluju u svojoj unutra┼ínjoj organizaciji, postanu kr┼íioci radne etike ÔÇô ne prijavljuju radnike, pla─çaju ih premalo, na razli─Źite na─Źine izigravaju sustav, a zapravo izigravaju prava i polo┼żaj ─Źlanova svoje organizacije. Znam da su na to ─Źesto prisljeni, ali i dalje je to neprihvatljivo. Kada govorimo o pravoj reformi, moramo omogu─çiti sustav kojim ─çe mediji i u svom unutra┼ínjem ustrojstvu biti po┼íteni i transparentni, po┼ítovati zakonodavstvo i radni─Źka prava.

To je ono u ┼íto trebamo ulo┼żiti sve napore, a ne u medijsku pismenost koju nam kao parolu ┼íalje Europska unija. Za to su veoma bitni i gra─Ĺani, koji se moraju pokrenuti i shvatiti da biti gra─Ĺanin u jednoj dr┼żavi zna─Źi biti dio dru┼ítva. Ne mo┼że se ┼żivjeti izolirano, valja sudjelovati, dignuti glas, inicirati promjene, koristiti mehanizme koji ti se nude za djelovanje. Pola┼żem nadu u gra─Ĺane, njihovo savezni┼ítvo s novinarima i progresivnim akterima civilnog dru┼ítva, ali i politike ÔÇô jer se i politika mo┼że reformirati, barem jedan njen dio.

Mogu li nam promjene unutar medijskog sektora zna─Źajno i dugotrajno pomo─çi ukoliko nema promjena (unutar) ekonomsko-politi─Źkog sistema u kojem trenutno ┼żivimo ÔÇô kapitalizma?

Ne─çe se promjene ni dogoditi bez promjena ┼íireg sustava. Reforma medijskog sustava ne mo┼że se voditi izolirano od reformi drugih sustava. Korumpirani medijski sustav je samo dio kompleksnih sustava kojima se dr┼żava korumpira i otima gra─Ĺanima. Treba zahtijevati promjene na ┼íiroj razini, pogotovo u pogledu upravljanja javim dobrom, javnim poduze─çima i resursima.

Korporacije su velik dio problema, uzmite samo Todori─ça i utjecaj koji on ima u hrvatskom dru┼ítvu ÔÇô u svakom segmentu dru┼ítva pa tako i u medijima. Potrebno je pitati se kako je mogu─çe da nastane takva dominacija, razlo┼żiti kako je do┼ílo do toga i vidjeti kako bi se to moglo mijenjati. Te poluge treba razgra─Ĺivati i ru┼íiti.

Dakle, radi se o ┼íirem problemu, ali to nas ne spre─Źava da se mi u medijima bavimo i promi┼íljamo o promjenama medijskog sustava, da vr┼íimo pritisak iz na┼íeg ugla na ┼íire promjene i reforme. Mo┼żemo se tu osvrnuti na strane donacije koje su u na┼íim medijima prisutne od raspada socijalizma i bez kojih bi ovdje bio potpuni mrak. Bitno je osvijestiti da je takva donatorska pomo─ç ipak jedna iluzija ÔÇô ako damo ne┼íto novca H-Alteru ili BIRN-u, mi ne─çemo promijeniti sustav.

Postoji iluzija da je takav vid potpore dovoljan za iniciranje medijskih i ┼íirih dru┼ítvenih promjena, da je dovoljno osigurati takav vid financiranja kako bi se zadovoljilo i potaknulo potra┼żnju gra─Ĺana za “druga─Źijim” medijima. Istinska potreba gra─Ĺana za kvalitetnim medijima jo┼í uvijek se nije razvila, a ona je presudna. Ne─çe nas spasiti ameri─Źka ambasada, ne─çe nas spasiti Bruxelles, spasiti nas mogu jedino na┼íi gra─Ĺani. Sve drugo je kratkoro─Źno rje┼íenje.

Vi┼íe od dva desetlje─ça ┼żivite i radite u Sloveniji. Kako bi ste opisali medijsko stanje u Sloveniji danas?

Mediji u Sloveniji dio su ove pri─Źe o regiji u skoro svim dimenzijama, pogotovo kada govorimo o vrsti vlasnika koje imamo. Ovdje je drasti─Źan bio utjecaj privatizacije. Slovenski mediji koji su privatni, a nisu u stranom vlasni┼ítvu, u potpunosti su iscrpljeni, potro┼íeni. Iz njih je istiskan sav kapital i sav ugled od strane korumpiranih grupacija u zadnjih dvadeset godina.

Na to se nadovezala ekonomska kriza i tehnolo┼íke promjene, pa je tako Delo, vrlo ugledna medijska ku─ça dugi niz desetlje─ça, sada potpuno devastirana u ekonomskom smislu, naklada im je u┼żasno pala, a jedino ┼íto je ostalo je jo┼í ne┼íto malo ugleda. Ipak, moram re─çi da u Sloveniji ima jo┼í dobrog novinarstva. Mladi novinari su u veoma te┼íkoj poziciji, a unato─Ź tome me─Ĺu njima postoji mnogo sjajnih novinara. Ima jo┼í uvijek i starih novinara koji odr┼żavaju kriti─Źan i kvalitetan odnos prema pisanju.

Naravno, kao i svugdje, puno je lo┼íeg i povr┼ínog novinarstva, ┼żutila i senzacionalizma, ali moram istaknuti kako pravo novinarstvo ovdje na ┼żivotu odr┼żavaju upravo novinari koji jo┼í uvijek nisu posustali, koliko god ih malo bilo.

Kako mediji u Sloveniji pokrivaju izbjegli─Źku, tj. humanitarnu krizu? Prate li u tom vidu politi─Źare i njihove poruke, ili postoji druga─Źiji, otvoreniji pristup izbjeglicama i njihovim pri─Źama?

Dobar dio medija u Sloveniji izvje┼ítava o izbjeglicama kao o humanitarnoj krizi, identificira se s njima, odlazi na teren, upozorava gra─Ĺane i doprinosi slici izbjeglica kao ┼żrtava rata koji trebaju pomo─ç. Problem su politi─Źari koji izbjeglice tretiraju kao sigurnosnu prijetnju i taj diskurs probija i u medije. ─îak i neki mediji liberalnog spektra preuzimaju taj odnos prema izbjeglicama.

Tu se mije┼ía retorika poziva na obranu dr┼żave i uspostavljanja izvanrednog stanja koja se uglavnom napaja iz politi─Źkog spektra, a na krajnjem polu imate neke medije i njihove opinion makere koji otpo─Źetka izvje┼ítavaju o izbjeglicama kao o islamisti─Źkoj prijetnji koji na organizirani na─Źin dolaze islamizirati Europu i sli─Źno. Taj diskurs je uglavnom na marginama u medijima i na dru┼ítvenim mre┼żama. Na javnoj televiziji vidljiv je raspon – od prikazivanja izbjeglica u humanitarnom kontekstu do, ovisno o uredniku, davanja dominatnog polo┼żaja retorici koja govori o prijetnji, o tome da se moramo zatvoriti.

Postoje situacije kada mo┼że┼í biti ponosan na novinarstvo u Sloveniji i novinare koji sjajno rade svoj posao, koji sa svom profesionalnom hrabro┼í─çu i ljudsko┼í─çu izvje┼ítavaju o izbjeglicama i o problemati─Źnim to─Źkama njihova zbrinjavanja i prolaska. To daje nadu, kada ste svjesni koliko je medijski sustav devastiran, a odjednom se pojavi neki ─Źlanak ili komentar na svjetskoj razini, koji nikne kao cvijet usred ove pusto┼íi. Ka┼żem, sustav je jak, on je divlja zvijer i melje sve oko sebe, ali unutar sustava su uvijek ljudi i neki ljudi su i kroz povijest uspijevali i sada uspijevaju unutar tog sustava, protiv toga sustava, napraviti ne┼íto povijesno korisno za ─Źovje─Źanstvo, za na┼íe gra─Ĺane.

To su ljudi koji jo┼í uvijek ma┼ítaju, ┼íto smo gotovo posve zaboravili. Trebamo koristiti imaginaciju, stvoriti ne┼íto iz svog uma, imati hrabrosti ma┼ítati o tome kakvo dru┼ítvo bi htjeli i kako to dru┼ítvo ostvariti. I najbrutalnijim se sistemima mo┼że dosko─Źiti ma┼ítom, ┼íalom, drsko┼í─çu.

Ovaj tekst izra─Ĺen je u partnerstvu s Osservatorio Balcani e Caucaso za projekt European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF) i sufinanciran sredstvima Europske komisije. Sadr┼żaj ove publikacije isklju─Źiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ni na koji se na─Źin ne mo┼że smatrati da odr┼żava gledi┼íta Europske komisije.
 
(h-alter.org/uredio:nsp)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , ,